Connect with us

Vijesti

Plenković: “Ulazimo u najtežu fazu borbe s pandemijom”

Objavljeno

-

Danas je održana sjednica Vlade na kojoj je predstavljen rebalans proračuna.

Također je u Velikoj dvorani Nacionalne i sveučilišne knjižnice danas potpisan Ugovor o osnivanju fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

Ugovor su potpisati ministar Darko Horvat, uime Republike Hrvatske, gradonačelnik Milan Bandić uime Grada Zagreba, župan Željko Kolar uime Krapinsko-zagorske županije i župan Stjepan Kožić uime Zagrebačke županije.

Na današnjoj sjednici Vlade Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom je govoru govorio o rebalansu proračuna. Govoreći o rebalansu državnog proračuna Andrej Plenković je rekao da ekonomski pokazatelji trećeg tromjesečja ukazuju na oporavak.

Također je objavio kolika će biti mininalna plaća – 4.250 kuna bruto, 3.400 kuna neto. “To je 150 kuna više neto u odnosu na minimalnu plaću ove godine. Ukupno povećanje plaće će u odnosu na 2016. bit će 904 kuna neto”, naglasio je predsjednik Vlade dodajući da je ovo najveće povećanje minimalne plaće za vrijeme neke Vlade.

Premijer kaže kako će nastojati nastaviti s ovom ustaljenom praksom izjava za medije nakon sjednica Vlade. “Ovo je bila važna sjednica Vlade”, kaže premijer.

“Iduća godina treba biti tranzicijska, povratka na onu putanju koja nas je krasila prije ove krize – sustavno smanjivanje javnog duga, rast…”, kaže premijer.

“Osigurali smo nekoliko važnih opruga koje će nam pomoći”, dodaje i kaže kako se sustavno radi na podizanju minimalne plaće.

“Posebno želim reći da ćemo u razmatranju dinamike oporavka trebati voditi računa da smo ovaj puta osigurali nekoliko važnih poluga koje će nam pomoći u oporavku. Jedna je korištenje sredstava iz aktualnog proračuna EU, druga je financijski okvir EU koji kreće 2021. godine, zatim modul kojeg nazivamo EU Iduće generacije”, kazao je.

“Plus EU fond solidarnosti za obnovu Zagreba”, kazao je. “To znači da ćemo imati preko 24 milijarde eura idućih desetak godina, to su poluge na koje ćemo se moći osloniti”, kazao je.

“U tom kontekstu smo donijeli odluku o minimalnoj plaći, odlučili smo da minimalac iznosi 3400 kuna neto, 150 kuna više”, kazao je. “U zadnje četiri godine minimalac je viši za 900 kuna”, dodao je.

“Posebno važna tema danas vezana je za Zagreb i okolne županije, osnovan je fond, imenovan je novi ravnatelj, to je početak sustavnog rada na obnovi”, kazao je.

Plenković: Ulazimo u najtežu fazu borbe s pandemijom

“Nekoliko riječi o koronavirusu. Bitno je da svi shvate da ulazimo u najtežu fazu borbe s pandemijom. Mjere su proporcionalne razvoju pandemije”, kaže Plenković. Dodaje da se svi moraju pridržavati mjera i da je zadnjih dana porast novozaraženih ipak nešto sporiji.

“Želim kazati da je izrazito nezahvalno prognozirati. Da moramo uzeti sve moguće ograde o porcjenama koje trenutno radimo”, govori premijer.

“Čini se da se udaljujemo od one eksponencijalne krivulje”, kaže.

“Mi rastemo sporije od Italije, Austrije i Njemačke. Ovo sve treba uzeti s oprezom. Testiramo sve više, a broj zaraženih se ne povećava u istom omjeru. Naglašavajući da je najteže razdoblje pred nama, apeliram na građane da se drže svih mjera, samo ćemo tako spriječiti daljnje širenje zaraze”, kaže Plenković.

O Vanđeliću

Sjasno je da je gosp. Vanđelić preuzeo ovu dužnost. Dugo smo razmiišljal ikakav nam profil treba za vođenje takve dužnosti. Mislim da će on odlično raditi taj posao”, kazao je o imenovanju Damira Vanđelića kao izbora za v.d. predsjednika Fonda za obnovu.

“Moram priznati da su vam dalekosežni zaključci. Dubrava je izvrsna bolnica, tu rade brojni i kvalitetni ljudi, to je bivša vojna bolnica gdje su radile građanske osobe. Što se tiče stanja u KBC Dubrava, donijeli smo odluku o promjeni Upravnog vijeća, oni će analizirati situaciju i ako misle da je potrebno mogu promijeniti ravnatelja. Znate da je Dubrava na početku jako dobro reagirala, tamo su bili šatori, proveli smo kisik. Bolnica preuzima sve više obaveza. Što se tiče ovih pisama i napisa, postoje inspekcije. Ali svim djelatnicima KBC-a moramo biti zahvalni”, kaže Plenković.

O božićnicama

“Marić i ja smo na istom tragu, razgovarali smo sa sindikatima, počeli su jučer razgovori. Što se tiče božićnica, nijednom nismo propustili isplatiti ih, još smo ih povećali. Želimo učiniti sve da se kroz rebalans pronađu sredstva za božićnice”, kazao je Plenković.

“Situacija oko korone ne izmiče kontroli, imamo 15.000 kreveta, preko 1000 kreveta intenzivne, što se tiče zdravstvenih kapaciteta, oni nsu ugroženi”, kazao je premijer. Kaže da se radi na pravovremenoj rezervaciji cjepiva. “Igramo na više opcija. Učinit ćemo sve da ono koje bude prvo verificirano bude nabavljeno”, kaže.

Komentirao je i činjenicu da se jučer u Splitu nekoliko tisuća ljudi okupilo kako bi obilježili 70 godina Torcide. “Zbog posla nisam pratio situaciju. Pridržavanje mjera se odnosi na sve”, kazao je

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu