Connect with us

Vijesti

PRIJETI LI NAM NOVI VAL ISELJAVANJA? Pada interes za Irsku i Švedsku, evo što se najviše gugla

Objavljeno

-

Nekoliko podataka pokazuje da se iseljenici ne namjeravaju vratiti u Hrvatski i da se žele što prije integrirati u njemačko društvo – pojam koji je među najpretraživanijima novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj je ‘odjava hrvatskog državljanstva’

Čini se da se građani Hrvatske pripremaju za odlazak iz države i to putem Njemačke i Austrije. Pokazala je to analiza digitalnih trendova koja otkriva kako se u Hrvatskoj pojam “zamolba za posao”, koji na njemačkom jeziku glasi “Bewerbung”, pretražuje sve više.

Kako piše Slobodna Dalmacija, taj njemački pojam nadišao je i samo pretraživanje na materinskom jeziku. Iz podataka se još može vidjeti kako se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u Njemačkoj i Austriji, a naredne dvije godine očekuje se ubrzano iseljavanje u Austriju.

Stanovnici sjevernih županija iz Hrvatske, poput Varaždinske, Međimurske i Karlovačke najviše pretražuju poslove u Austriji. No, poslovi u toj državi pretražuju se i u Slavoniji, ali i u Splitu, odnosno Splitsko-dalmatinskoj županiji, što je vjerojatno uzrokovano izgubljenim radnim mjestima u turizmu tijekom proteklih godinu dana zbog pandemije, piše Slobodna Dalmacija.

Riječ je o preliminarnim rezultatima najnovijeg istraživanja “Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?”. Autor studije je doc. dr. sc. Tado Jurić, s Odsjeka za povijest Hrvatskog katoličkog Sveučilišta u Zagrebu, a rezultati su predstavljeni u četvrtak u HKS-u u suradnji sa Zakladom Konrada Adenauera u Zagrebu.

Kada je po srijedi digitalna demografija, to je grana znanosti u nastajanju, a studija je u osnovnim rezultatima pokazala kako su digitalni alati, kao što su Facebook, Google Trends, LinkedIn i Instagrama, validni instrumenti praćenja migracija.

“U studiji koju predstavljamo razvijamo model predviđanja migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristimo analitičke alate, prije svega Google Trends (GT) i Facebook (FB). Glavni cilj rada je ponajprije predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija kao i generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika. Ovi alati omogućuju da prvi put možemo predvidjeti migracije, a ne samo ustanoviti da su se one dogodile”, govori Jurić za Slobodnu Dalmaciju.

Poslije njemačkog ukidanja restrikcija 2015. godine, iz Lijepe naše je u Njemačku iselilo oko 50.000 stanovnika godišnje. Još 2010. godine bilo ih je oko 5.000 godišnje. Podaci pokazuju da su osobe iz Hrvatske, koje pretražuju pojmove iz kategorije “posao u Njemačkoj”, najvjerojatnije zaposlene. Taj zaključak se nameće zbog vremena pretraživanja koje se odvija uglavnom prije 6:30 ujutro i iza 15 popodne, a ne u periodu radnog vremena. Ono što je studija još pokazala jest, a tu se podudaraju službeni podaci i oni dobiveni preko Facebooka, kako je dobna struktura iseljenika iz Hrvatske od 22 do 40 godina. Alati poput LinkedIna otkrivaju kako se iseljavaju mladi visokoobrazovani ljudi iz STEM područja, ali i liječnici te ekonomisti.

“Ukupan broj aktivnih korisnika Facebooka na hrvatskom jeziku samo u njemačkom gradu Muenchenu, prema procjeni Facebooka, u 2019.-oj godini iznosio je između 60.000 i 70.000, a u 2020. između 70.000 i 80.000, što znači da je njihov broj samo u godinu dana skočio za deset tisuća”, ističe profesor Tado Jurić.

Nekoliko podataka pokazuje da se iseljenici ne namjeravaju vratiti u Hrvatski i da se žele što prije integrirati u njemačko društvo – pojam koji je među najpretraživanijima novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj je “odjava hrvatskog državljanstva”. Osim toga, tu su i često pretraživani pojmovi koji se odnose na učenje njemačkog jezika. Jedan od pojmova koji se traži jest i “misa na hrvatskom jeziku”.

“Osobno, najzanimljiviji mi je dio studije koji pokazuje što hrvatski iseljenici najviše, a što nikako ne pretražuju. Tako su među najtraženijim pojmovima još i Severina, Thompson, Oliver Dragojević, ali i ‘razvod braka’. To je indicija da dolazi do većeg broja razvoda brakova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj ali i da će taj trend rasti”, ocjenjuje profesor Jurić.

Pojmovi koje hrvatski iseljenici uopće ne pretražuju su “povratak u Hrvatsku” ili “investiranje u Hrvatsku”. Također, ne pretražuju se ništa vezano za hrvatsku kulturu. Da će se Hrvati brzo integrirati u njemačko društvo, objašnjava profesor, pokazuje ono što Nijemci pretražuju o Hrvatima. Oni guglaju najčešće pitanja poput onoga jesu li Hrvati muslimanske vjeroispovijesti i jesu li korisnici socijalne pomoći.

“Nova studija pokazala je kako će trend iseljavanja u Irsku znatno oslabiti, jer će novi iseljenici birati lokacije bliže domovini. Opada i interes za traženje posla u Švedskoj”, rekao je profesor Tado Jurić za Slobodnu Dalmaciju.

Što se tiče zanimanja za Irsku, ono još postoji u Slavoniji čiji su stanovnici opećnito zainteresiraniji za iseljavanje. Da je depopulacija u Slavoniji velika, pokazala je jedna zanimljivost vezana za tu istočnu regiju – 2013. godine potrošnja vode je u svim općinama pala između 5 do 20 posto.

 
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. Don Bonnano

    16. listopada 2020. at 15:50

    Najviše u USA će TRAJNO pobjeći
    I ja bi sa čitavom obitelji da mogu i da imam koga

     
    • Bumbishta

      16. listopada 2020. at 18:01

      A bravo bravo, nadija si sebi “mocno” ime …paris kaaaa mafioso eli…a tu kukvizas ka baba…da iman nekoga…bogati a, da bi bilo sve na tuje spale…ala pakuj valizu stisni pest i sa pismon u svit…cha si se usr.a Jema u Merike puno dolori koji chekadu ki ce ih ubrat, i onda lipo doma poslat za napravit ingleski kondut ! I onda promini ime u..Domeniko ! Evala

       

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Potres od 3.5 po Richteru kod Siska

Objavljeno

-

By

Potres magnitude 3.5 stupnjeva po Richteru pogodio je u subotu ujutro u 4:55 područje oko Siska, izvijestio je u subotu Europski mediteranski centar za potrese (EMSC). Epicentar potresa bio je blizu Siska, udaljen 14 kilometara sjeveroistočno od toga grada, na dubini od 8 kilometara. Kratko je trajao, a osjetio se i u Zagrebu, udaljenom 49 kilometara od epicentra, prenio je Index.

Na stranicama EMSC-a ljudi prijavljuju da se oko Petrinje osjetio jak udar i da je dugo treslo.

“Bome jako se osjetio u Petrinji”, napisao je jedan čitatelj. “Upravo sada za dobro jutro buka i trešnja 3-4 sek. Petrinja, Sajmište.”, naveo je drugi.

Osjetio se i u Glini i Sisku. “Lijepo trese željezara Sisak”, napisao je netko iz Siska.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović detaljno pojasnio kako će se popuštati mjere

Objavljeno

-

By

 

U posljednja 24 sata zabilježen je 371 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2471, objavio je Nacionalni stožer. Među njima je 1007 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 91 pacijent. Preminulo je 19 osoba. Nacionalni stožer održao je press konferenciju.

Vera Katalinić Janković govori o stanju s koronavirusom u protekla 24 sata.

“Umrlo je 19 osoba. Prosjek godina je 77. Među preminulima su osobe s komorbiditetima, najmlađe su tri osobe u dobi od 56 godina s komorbiditedima malignih bolesti”, rekla je.

“Broj novootkrivenih dnevnih slučajeva je i dalje u padu. Danas manje nego prije tjedan dana i dva tjedna na isti dan. U Hrvatskoj je 14-dnevna stopa incidencije je od 40 do 200, prosjek je 135. Na petom smo mjestu u EU”, rekao je Kaić.

“Imamo prijavljeno 732 nuspojave na cjepivo. Na AstraZenecino cjepivo još nemamo prijavljene nuspojave jer je tek počelo cijepljenje”, dodao je.

Govori ministar zdravstva Vili Beroš.

“Jučer je hospitalizirano 82 ljudi, a 13 ih na respiratoru. Sve nas to upozorava da epidemija nije gotova. Nemojmo dozvoliti da cijepenje prije reda zasjeni sve ono dobro što smo napravili. Zato molim sve cijepitelje da se pridržavaju plana i programa cijepljenja”, rekao je Beroš.

“Ono što sam napravio, uputio sam dopis Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo da propiše protokol za cjepiva koja ostanu. Stoga je moj dopis jutros otišao prema Zavodu”, dodaje.

“Jučer je premijer dao naznaku za mjere. Vrijedit će do 28. veljače. To je proizvod svakodnevnog rada. Ovo nije trenutak u kojem bi popuštanje bilo sveobuhvatno. Moramo biti oprezni”, rekao je Božinović.

“Razmišljamo i imamo sliku onih mjera koje se dodatno mogu relaksirati ako trendovi ostanu ovakvi. Znamo da ćemo vrlo pozorno pratiti sve ono što se događa pogotovo veznano za nove varijante virusa”, kazao je Božinović i dodao kako se mjere postupno balansiraju.

Detaljno je pojasnio epidemiološki okvir za popuštanje mjera.

“Četiri kategorije se popuštaju. Prva je isporuke hrane, pića i slastica iz ugostiteljskih objekata. Izrađen je precizni epidemološki okvir. Onio koji preuzimaju hranu ili piće se ne smiju zadržavati, nije dozvoljen ulazak u objekt. Razmak mora biti 2 metra, maske su obavezne. Ne smije se puštati glazba, terase treba maknuti, onemogućiti korištenje stolice. Treba se istaknuti pravila.

Teretane – važno je voditi računa o broju koristnika, 1 osoba na 20 kvadrata. Vodi se briga o provjetravanju. Nakon svake uporabe sprava mora se dezinficirati. Samo vlastiti ručnici i prostirke. Izbjegavati bliski kontakt i zabrana korištenja zajedničkih tuševa. Vodi se popis korisnika. Maske pri dolasku i registraciji”, objašnjava.

U školama stranih jezika treba ograničiti grupe, obvezno je korištenje maski, a predavači trebaju održavati razmak ili se odvojiti pleksiglasom te mjeriti temperaturu.

U kladionicama je također obvezno nošenje maski i držane razmaka.

U automat klubovima može biti 1 korisnik na 7 kvadrata. Držanje razmaka od dva metra, ako postoje sjedeća mjesta razmak mora biti 1,5 metara, a između stolova 3 metra. Ugostiteljski dio mora biti zatvoren, on nije dozvoljen.

Upitan zašto automat klubovi i igraonice smiju raditi, a dvorane ne, Božinović je rekao da se ide redom.

“Donosimo prije svega mjere koje su u korist djece. Osnovno je zdravlje, a prednost ćemo dati djeci, školama i igraonicama jer njima je teško objasniti zašto ovako živimo”, rekao je Božinović.

Kaić kaže kako svaka aktivnost nosi rizik.

“Epidemiološki okvir može dati smjernice, mora se odrediti koje su prioritetne aktivnosti a koje se mogu dodatno odgoditi i ovo je rezultat tih pregovora. I dječje igraonice predstavljaju rizik. Kad bi se sve opustilo vratili bi se brzo velikom broju oboljelih”, rekao je Kaić.

“Kad govorimo o dvoranama to su velikim djelom školske dvorane, mi smo pustili nastavu i gleda se da se djeca što manje miješaju u istom objektu. Pokušavamo sve da se djeca ne druže i onda bi otvorili dvorane unutar tih škola i onda bi sve ovo palo u vodu”, pojašnjava dodatno Božinović.

Istarski stožer zatražio je regionalni pristup u donošenju mjera?

“Što se tiče njih, mi smo dnevno u kontaktu. Oni imaju najpovoljniju situaciju i skuladno odluci oni mogu donositi odluke koje su stože od onoga na nacionalnoj razini. Imali su neke druge prijedloga, ali nakon ovih odluka nemaju neke posebne mjere koje bi htjeli ublažiti. Sa svima je komunikacija stalna”, rekao je Božinović.

“Moram dematirati par stvari, na čelu skupa nije bila Markotić, to je bila misa, a ja ne mogu biti svećenik. Mediji su prenijeli da je Markotić bila bez maske i da je držala govor. Nisam držala govor, već na misi postoji nešto što se zove molitva vjernika. Vjernici čitaju poruke i tako sudjeluju u euharistijskom slavlju. Jedna rečenica ne može biti govor. Druga stvar, bilo je oko mene ljudi ali sam bila izdvojena i na metat i pol. Masku sam imala cijelo vrijeme. Masku sam skinula kada sam trebala čitati”, rekla je Markotić.

“Nisam primjetila kršenje mjera, padala je kiša i svi su bili razdvojeni zbog kišobrana i imali su maske. Tamo sam došla kao vjernik, da je bilo na zatvorenom ne bih došla”, dodala je.

Božinović se osvrnuo na okupljanje povodom prosvjeda Udruge Glas poduzetnika na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

“Udruga je danima pozivala ljudi, a prijavili su prosvjed od 25 osoba. Kad imate najavu javnog skupa, veći dio inspektora je bilo na terenu i nešto su utvrdili. Nikad ne tumačim što policija radi. Oni su donijeli zaključke i objavjestili odgovarajuća tijela”.

“Kad govorimo o misama to je jedno od najosjetljivijih pitanja, mise i vjerske službe nigdje nisu zatvorene nakon prvog vala. Imate dva pristupa danas u EU. Imate zemlje koje su ograničili broj ljudi koji mogu prisustvovati a neki su zatvorili a te odluke su pale na ustavnom sudu. Hrvatska je u dijalogu s crkvom. Da se ne zatvraju mise, da se zaštiti živote i zdravlja i da se izađe u susret vjernicima. Nisu svi uvijek bili zadovoljni. Uspjeli smo da se te vrednote koje su u Ustavu i međunarodnog karaktera su”.

“U Klinici Fran Mihaljević su se cijepili svi zdravstveni djelatnici Klinike. U trenutku kad je bilo nešto dodatnih doza cjepiva, cijepilo se nešto starijih ljudi i zdravstvenih djelatnika. Ti stariji ljudi su većina s nizom kroničnih bolesti i polovica njih s karcinomima i akutnim karcinomima. Dio njih s ozbiljnom anamnezom alergijskih reakcija na različite lijekove u prošlosti. Moja majka ima 84,5 godine, ona ima više kroničnih dijagnoza, od toga najmanje dvije koje su usko vezane za obzbiljen komplikacije od covida. Imala je nedavno iznimno tešku i opsežnu opreaciju i ne vidim zašto se ona ne bi smjela cijepiti iako je moja majka. Mi smo u Klinici dobili samo Pfizerovo cjepivo za sada i cijepili smo samo tim cjepivom”, kaže Markotić.

Istaknula je da u Klinici Fran Mihaljević imaju puno upita za cijepljenje.

“Bio je plan da se mi uključimo u cijepljenje i da cijepimo djelatnike koji su nekad radili kod nas. Mi isto tako možemo obavljati djelatnost cijepljenja i to radimo. Cijeli niz je upita, bilo je planirano da se ponudi i na neki način da naši djelatnici djelatnici također prema prioritetima cijepe članove svoje obitelji. Plan je ako se odobri da se cijepe naši imunokompromitirani bolesnici. Kontaktiraju nas i oni koji znamo i one koji ne znamo. Ukoliko bude mogućnosti da svim tim skupinama izađemo ususret, mi ćemo to napraviti”, rekla je.

Upitana kako to da se njena majke cijepila preko reda i smatra li da zbog toga treba podnijeti ostavku, odgovara: “To je vaša konstatacija da su se osobe cijepile preko reda i preko veza. Ne postoji osoba koja nije imala indikacije da se cijepila. Nigdje nije striktno, vidjeli ste sami da su se neki domovi prvi cijepili. Nigdje ne piše da se nijedna starija osoba koja je izvan domova nije cijepila. Vi tu sad na osnovi nekakvih poluinformacija donosite izjave i to je vaše pravo, ali moje je pravo da vam kažem da su sve osobe koje su se cijepile imale indikacije za cijepljenje”.

Plan cijepljenja i cijepljenje prije reda? Tko je nadležan za registar cijepljenje?

“Registar imaju mnoge zemlje. Ministarstvo zdravstva ga je pokrenulo prije dvije godine. Izvještaji su bili na licu mjesta, a ovaj registar će omogućiti da budu dostupni. Vlasnik je Ministarstvo zdravstva i može se vidjeti koliko ljudi je cijepljenjo protiv covida, odgovorio je Kaić.

“Ne bježimo od utvrđivanja bilo kakvih okolnosti. Gdje su se i kada cijepili, to će s vidjeti uvidom u registare. Taj koji ih je cijepio mora to unijeti u registar”, rekao je Beroš.

“Ja sam razgovarao s kolegama iz policije. Ovo je dosta kompleksno pitanje. Imate primjerice zakonsku obvezu cijepljenja djece, a s druge strane roditelji to nisu dopustili. Nije to tako jednostavna materija, ne mogu vam dati neki odgovor. Tko se bavi kaznenim pravom i prekršajima taj može”, rekao je Božinović.

Upitana kako to da se njena majka cijepila preko reda, Markotić odgovara:

“Nije donesen kriterij po kojem se moja majka može ili ne može cijepiti. Nekorektno je što sad nju razvlačite, ali to je vaše pravo. Dobila sam nebrojeno puno poruka ljudi koji su tražili usluge preko reda za svoje roditelje i svoje bližnjr. U kliniku su mogli doći vaši roditelji kao i majka”, odgovorila je Markotić.

“Barem jedno od vas koji sad tu sjedite se cijepilo prije reda, ali moje pravo je da ne iznosim imena. Odgovarat ću svojoj Klinici. Iznad mene postoje oni koji trebaju voditi računa o tome je li moja klinika u redu i njima ću odgovarati. Molim vas kad ovako javno radite linč koristeći nečijeg roditelja, morate znati kako to izgleda kad vam netko drugi uputi slično pitanje”, dodala je Markotić.”, rekla je Markotić.

Na upit tko je ta osoba, Markotić je odgovorila: “Moje pravo je da ne odajem ime te osobe”.

 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nizozemski veterani iz Srebrenice dobit će po 5000 eura naknade

Objavljeno

-

By

Nizozemski vojnici koji su kao dio mirovnih snaga UN-a bili raspoređeni u Srebrenici u ljeto 1995., kada su tamo srpske snage počinile genocid nad Bošnjacima, dobit će od svoje države po pet tisuća eura naknade za pretrpljene traume i priliku da još jednom posjete to područje.

Takvu odluku donijela je nizozemska ministrica obrane Ank Bijleveld-Schouten, a na temelju preporuka posebnog povjerenstva koje je imalo zadaću provjeriti stanje u kojemu se danas nalaze bivši pripadnici postrojbe poznate pod nazivom Duthcbat III, čija je zadaća u srpnju 1995. godine bila čuvati Srebrenicu kao zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

Odluka je od srijede dostupna na mrežnoj stranici nizozemskog ministarstva obrane. Naknada od po pet tisuća eura je neoporeziva, a u priopćenju se ističe da je ona simbolično priznanje svih poteškoća s kojima su se nizozemski vojnici suočili u Srebrenici u ljeto 1995. godine, ali i svega što je nakon toga uslijedilo kada su bili “izloženi kritici i nepravednoj negativnoj medijskoj pozornosti”.

Bivšim pripadnicima UNPROFOR-a koji to žele nizozemsko će ministarstvo od 2022. omogućiti zajedničke odlaske u Srebrenicu kako bi tamo još jednom vidjeli mjesto na kojemu su počinjeni masovni zločini te o tome razgovarali s mještanima.

Nizozemski vojnici iz sastava UNPROFOR-a na područje zaštićene zone Srebrenica raspoređeni su 1994., zamijenivši Kanađane koji su tu enklavu štititli od 1993., kada je ona i proglašena zonom pod zaštitom UN-a.

Srpske su snage od početka 1995. godine neprekidno vršile pritisak na Nizozemce ometajući rotaciju vojnika i ograničavajući im opskrbu. Malobrojni i slabo opremljeni Nizozemci u srpnju 1995. suočili su se s velikom ofenzivom vojske i policije bosanskih Srba. Ostali su bez očekivanih pojačanja i zračne potpore te su se 11. srpnja praktično predali.

Nakon toga uslijedio je najveći ratni zločin u Europi nakon 2. svjetskog rata, masakr u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok je preostalo bošnjačko stanovništvo protjerano.

Te su masovne likvidacije zarobljenika pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) okvalificirane kao zločin genocida, zbog kojega su na doživotne kazne zatvora osuđeni ratni politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Vrhovni sud Nizozemske je 2019. donio presudu po kojoj je ta država odgovorna za smrt 350 Bošnjaka koji su se u vrijeme pada srebreničke enklave zatekli u bazi Dutchbat-a u Potočarima, no ne i za ostale žrtve pokolja kojega su počinile srpske snage.

Odlukom Europskog parlamenta iz 2009. godine 11. srpnja proglašen je europskim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu