Connect with us

Vijesti

Hrvatska je među najugroženijima od siromaštva u EU, a kriza nam nosi nove siromašne

Objavljeno

-

Zbog koronakrize hrvatskom društvu prijeti prava eksplozija siromaštva, upozoravaju stručnjaci.

Sve će, kažu za Index, ovisiti o tome koliko će dugo trajati kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa, posebno na tržištu rada. No, puno će toga ovisiti i o državi, odnosno o mjerama koje će ona provesti kako bi spriječila padanje stotina tisuća građana u zatvoreni krug siromaštva.

Najugroženiji su nezaposleni i radnici u uslužnim djelatnostima te stariji građani

Koliko bi točno siromašnih u Hrvatskoj mogla proizvesti koronakriza, nitko se u ovom trenutku ne usuđuje prognozirati. Ipak, upozoravaju naši sugovornici, najugroženije skupine su nezaposleni, kojima koronakriza dodatno umanjuje šanse za novo zaposlenje, zatim radno neaktivno stanovništvo, kao i stariji građani te zaposleni u djelatnostima koje je koronakriza bacila na koljena, poput turizma, ugostiteljstva, prometa i ostalih usluga. K tome, prijetnja života ispod granice siromaštva znatno je veća za radnike koji imaju labaviji radni odnos, poput onih s ugovorima na određeno vrijeme, honoraraca, sezonaca i samozaposlenih nego za one s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme.

“Teško je u ovom trenutku prognozirati koliko bi ljudi u Hrvatskoj zbog koronakrize moglo pasti u siromaštvo, no jasno je da će taj broj rasti. Sve će ovisiti o rastu nezaposlenosti i smanjenju plaća koje je u dijelu gospodarstva već krenulo. Ako dođe do značajnijeg smanjenja ukupnih dohodaka i većeg rasta nezaposlenosti, to će mnoge gurnuti u siromaštvo. Tu govorimo možda i o nekoliko stotina tisuća ljudi, ovisno o dinamici krize”, kaže za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Sve će ovisiti o stanju na tržištu rada

“Kretanje siromaštva povezano je ponajprije sa stanjem na tržištu rada, sve će ovisiti o tome što će se događati s radnim mjestima. Ako dođe do šoka na tržištu rada, ako se dogodi velik broj otkaza, onda bi to dovelo do rasta siromaštva”, ističe za Index profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zoran Šućur.

Dodaje kako je u dobrim godinama, odnosno u vremenima gospodarskog uzleta, manje ljudi u opasnosti od pada preko ruba siromaštva nego u vremenima krize. Potvrđuje to i podatak državne statistike, prema kojem je stopa rizika od siromaštva lani smanjena na i dalje vrlo visokih 18,3 posto.

Rizik od siromaštva u Hrvatskoj znatno veći nego u Sloveniji i Mađarskoj

Prema podacima koje objavljuju DZS i Eurostat, Hrvatska po udjelu građana kojima je siromaštvo realna prijetnja spada među članice EU s velikim rizikom od siromaštva. U 2018. godini, primjerice, u riziku od siromaštva bilo je 19,3 posto hrvatskih građana ili gotovo svaki peti. To je više od prosjeka EU, koji je iznosio 17 posto, te znatno više nego u Sloveniji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 13,3 posto, i Mađarskoj, u kojoj je rizik od siromaštva predstavljao prijetnju za 12,8 posto građana.

Po stopi rizika od siromaštva Hrvatska je 2018., pokazuju podaci državne i europske statistike, bila najbliža Italiji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,3 posto. No, bili smo nešto gori od Grčke, u kojoj je siromaštvo, ili opasnost od pada u siromaštvo, bila izgledna za 18,5 posto građana. Slabu utjehu nam može predstavljati podatak da je opasnost pada u siromaštvo u EU znatno veća u Rumunjskoj, u kojoj je stopa rizika od siromaštva 2018. godine iznosila 23,5 posto, i Bugarskoj, 22 posto, kao i u baltičkim državama.

U EU siromaštvo najviše prijeti Rumunjima i Bugarima, a najmanje Česima

Siromaštvo, s druge strane, u EU, čini se, najmanje ugrožava Čehe, budući da je stopa rizika od siromaštva u Češkoj 2018. godine iznosila manje od 10 posto. No, lani je i u njoj, kako pokazuju podaci DZS-a i Eurostata, dosegnula taj prag. Bolje od drugih u EU klubu po tom pokazatelju stoje i skandinavske članice EU.

Stopa rizika od siromaštva temelji se na anketi koju provodi DZS i uzima u obzir veličinu dohotka kućanstva i njegova primanja. Prag rizika od siromaštva u 2018. godini, objašnjavaju u DZS-u, za jednočlano je kućanstvo iznosio 29.820 kuna, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosio 62.622 kuna na godinu. U prošloj je godini, zbog rasta plaća, prag nešto porastao pa je, prema podacima DZS-a, iznosio 32.520 kuna godišnje za jednočlano kućanstvo te 68.292 kuna za četveročlanu obitelj.

Ipak, svi koji su ispod tako definirane granice siromaštva ne smatraju se automatski i siromašnima, ističu u DZS-u. Taj pokazatelj, naime, uključuje kako one koji su stvarno siromašni tako i one koji žive na rubu siromaštva.

Istječu moratoriji na kredite i ovrhe, to će biti problem za mnoge građane

“U Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva već godinama iznosi između 19 i 21 posto, što znači da je siromaštvo realna prijetnja za otprilike petinu stanovnika. No, ako se obistini negativan scenarij na tržištu rada i ako krene masovnije rezanje plaća, onda bi rizik od siromaštva svakako porastao i siromaštvo bi moglo, iako se to sada ne može točno prognozirati, predstavljati opasnost i za svakog četvrtog građanina”, napominje Bejaković.

I Bejaković i Šućur pritom upozoravaju kako se uskoro odmrzavaju i kreditne obveze i ovrhe. Za mnoge će građane, dodaju, to predstavljati velik udar na kućne budžete.

Svjetska banka upozorava da svijetu zbog koronakrize prijeti pravi tsunami siromaštva

Na rizik od snažnog rasta siromaštva u svijetu ovih je dana upozorila i Svjetska banka. U novom dvogodišnjem Izvješću o siromaštvu i zajedničkom prosperitetu stručnjaci te međunarodne financijske institucije upozoravaju da bi pandemija koronavirusa i kriza koju je ona izazvala ove godine u ekstremno siromaštvo mogla gurnuti od 88 do čak 115 milijuna ljudi, a ukupan broj do 2021. godine bi mogao iznositi 150 milijuna, ovisno o tome koliko će potonuti svjetska ekonomija.

“Ekstremno siromaštvo, definirano kao život s manje od 1,90 američkih dolara na dan, vjerojatno će 2020. pogoditi između 9,1 i 9,4 posto svjetskoga stanovništva. To bi značilo povratak na stopu od 9,2 posto iz 2017. Da pandemija nije tako duboko potresla svijet, očekivana stopa siromaštva bi u 2020. pala na 7,9 posto”, ocjenjuje se u izvješću Svjetske banke.

Drugim riječima, koronakriza će izbrisati ono što se u svijetu proteklih godina radilo na smanjenju siromaštva. Svijet bi posebno trebalo zabrinuti da se rast siromaštva očekuje u zemljama koje su i do sada spadale među rekordere po broju i udjelu siromašnih – dakle, u najsiromašnijim zemljama, dok bi udar na bogatije države ipak trebao biti nešto blaži. No, to ne znači da će one izbjeći novu plimu siromašnih.

Što može učiniti država?

Za Hrvatsku je, kaže Bejaković, sreća što ima razmjerno malo apsolutno siromašnih na način na koji to definiraju međunarodne institucije. One ipak u kalkulacije uvrštavaju sve zemlje svijeta, kako one bogatije tako i one siromašnije. Sve to, međutim, ne znači da novi val siromašnih koje je proizvela ili će tek proizvesti koronakriza država treba mirno promatrati.

“Ljudima se može pomoći jačanjem transfera iz državnog proračuna. Jasno je da se ne može pomoći svima, ali mnogima ipak može. Država je dosad pomogla tvrtkama, korist od čega su imali i zaposleni u njima, ali sada je trenutak da se pomogne ugroženim građanima”, napominje Bejaković.

Kao mjere kojima bi država mogla pomoći spominje povećanje prava nezaposlenih. Primjerice, moglo bi se privremeno, dok traje koronakriza, produljiti razdoblje primanja naknada na burzi rada ili povećati socijalna pomoć. Slične prijedloge daje i Šućur.

“Država bi više pozornosti trebala posvetiti naknadama za nezaposlene i socijalnoj skrbi za najugroženije skupine. Mogla bi, primjerice, olabaviti uvjete za primanje naknada za nezaposlene ili privremeno, dok traje kriza, produljiti razdoblje njihova korištenja, što je napravila Njemačka. Trebala bi povećati i socijalne naknade, poput dječjeg doplatka koji je jako mali”, zaključuje Šućur.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Vijesti

U zadarskom hotelu A’mare održan Wine VIP Event

Objavljeno

-

By

Zadrani su 19. veljače uživali u vrhunskim vinima, delicijama i edukacijama u sklopu Wine VIP Eventa, događaja koji već devetu godinu okuplja poduzetnike i djelatnike u turizmu i ugostiteljstvu s ciljem promocije kvalitetnih proizvoda i usluga.

Posjetitelji su imali priliku uživati u degustacijskim radionicama s vinima poznatih vinarija Ščurek, Prelac, Iuris i Matić, kao i u gastro prezentaciji chefica Doris Vlah i Antonie Mikac koje su servirale fritule s kremom od pačjih prsa. Degustacijske radionice vodili su uspješni hrvatski mladi sommelieri, Monika Neral i Kristijan Harjač. Monika je jedina hrvatska sommelierka s ASI zlatnom diplomom, a Harjač je dvostruki sommelierski prvak Hrvatske 2023. i 2024. Osim uživanja u vinima, posjetitelji su mogli sudjelovati i na radionicama na temu menadžerskih vještina i marketinga u turizmu, koje su vodile stručnjakinje Amadea Dobovišek, Sanja Krmpotić i Ivana Goa Majdandžić.

“Atmosfera i u Zadru je bila izvrsna, ljudi su uživali i drago mi je da smo stvorili prostor da ljudi probaju neke nove stvari, da se druže i da nešto novo nauče. Ponosni smo što smo i ove godine ostvarili suradnju s Ligom protiv raka Zadar, za njih smo prikupljali donacije na humanitarnoj večeri, ali i na ulazu na sam događaj gdje su ljudi u zamjenu za donaciju dobili čašu koju je omogućio naš partner Alexander Commerce”, izjavio je organizator Dantes Begić.

“Posebno smo ponosni na humanitarnu večeru održanu dan ranije, koja je, zajedno s donacijama prikupljenim tijekom eventa, doprinijela radu Lige protiv raka Zadar. Ovim putem zahvalio bih cijelom timu restorana 2 Ribara bez čijeg truda i nesebičnosti ovo ne bi bilo moguće, kao i svim chefovima koji su sudjelovali: Dragan Radović, Chiara Ožaković, Saša Began, Doris Vlah i Antonia Mikac” ali i samim partnerima koji su donirali proizvode od Marfisha, OPG Orehovec, restoran 2 Ribara, Cannella, Vinari Prelac, Matić, Ščurek, Iuris i Degrassi, dodao je Begić.

Wine VIP Event nije bio samo prilika za kušanje vina, već i za upoznavanje s drugim proizvodima regionalnih tvrtki. Posjetitelji su tako mogli probati rakije i likere Suza TB, Berryshka, uživati u sokovima tvrtke Fresko, probati trogirski pelinkovac Zvirač, a uživalo se i u hrani. Tonkine fritule oduševile su fritulama s pečenom patkom i pelinom, a Saša Began je u suradnji s tvrtkom Marfish pripremao riblji finger food, Doris Vlah Dukatove sireve i kanapee namaze od pačje paštete. Nije nedostajalo ni koktela – barmen Saša Lovrenščak je pripremao izvrsne koktele s likerom od jabuke i cimeta, Cannellom.

Svaki gost je uz donaciju za Ligu protiv raka Zadar dobio vinsku čašu iz koje se degustiralo tijekom cijelog dana, a na kraju dana čašu se moglo zadržati kao uspomenu na događaj. Vinske čaše omogućio je najvažniji partner događaja, tvrtka Alexander Commerce.

Kvalitetu ovog događaja prepoznali su Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo poljoprivrede, a ključnu potporu pružaju Hrvatska turistička zajednica, Obrtnička komora Zadarske županije, Zadarska županija, TZ Zadarske županije, Grad Zadar i TZG Zadra. Uz institucionalne partnere, događaj podupiru brojni komercijalni i medijski partneri koji zajedno oblikuju priču Wine VIP Eventa kroz umrežavanje, promociju kvalitete te promociju vrhunskih proizvoda, usluga i edukacija.

Wine VIP Event pokazao se kao uspješan spoj vrhunskih vina, edukacije, zabave i humanitarnog rada, a posljednje ovogodišnje izdanje održava se već sutra u petak 21.veljače u Splitu u hotelu Amphora.

Nastavi čitati

Vijesti

Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje

Objavljeno

-

“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.

To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.

Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.

Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.

“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.

Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.

Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.

Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”

Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.

Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.

Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.

Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.

Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.

Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!

“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.

Nastavi čitati

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu