Connect with us

Vijesti

ŠTO ČEKA UMIROVLJENIKE ZA 20 GODINA? Morat će raditi duže nego ova generacija, a u svojoj penziji baš i neće uživati

Objavljeno

-

Ljudi koji su trenutačno mladi bit će budući umirovljenici te će upravo oni, na ovu sadašnju napaćenu generaciju umirovljenika, gledati kao na ‘privilegirane’

Nekada se u mirovinu išlo s 55 godina starosti, no to je sada samo “uspomena” koje se današnji umirovljenici rado sjećaju. Tada se za izračun mirovina gledalo najboljih 10 godina, a i tada su mirovine iznosile čak 70 posto prosječne plaće.

Kako piše portal Mirovina.hr, ti ljudi su zapravo međugeneracija. Nažalost, većina dobrih stvari koje su ostale u prošlosti neće ih zahvatiti, no sreća je u tome što neće morati raditi tijekm 70-ih godina svog života. Ljudi koji su trenutačno mladi bit će budući umirovljenici te će upravo oni, na ovu sadašnju napaćenu generaciju umirovljenika, gledati kao na “privilegirane”…. baš onako kako današnji “penzići” gledaju na prethodne generacije.

Euronews piše da istraživanje Finskog centra za mirovine, dakle onoga što je u Hrvatskoj HZMO, pokazal da sve više zemalja u Europi podiže dobnu granicu umirovljenja. Ona se temelji na rastu očekivanog životnog vijeka. Veću podršku države trebat će današnji mladi ljudi jer bi trebali živjeti dulje od starijih generacija.

Kod dizanja dobne granice umirovljenja gleda se još nešto – koliko će od tih godina u mirovini biti u prosjeku “zdrave” godine? Dakle, postavlja se pitanje u kojim godinama umirovljenik može uživati, a koliko će godina provesti u bolesti.

Prisutne demografske promjene u Europi stvara većinu ovih trendova i to već nekoliko godina. Riječ je o starenju stanovništva pa tako podaci Europske komisije pokazuju da će najveći prast “troška starenja” imati Latvija te da bi na osobe u trećoj životnoj dobi mogli trošiti 13 posto više do 2070. godine.

Kako prenosi Mirovina.hr, nedavno je premijerka Danske najavila spuštanje dobne granice za umirovljenike, što se isključivo odnosi na ljude koji su ostvarili više od 42 godine radnog staža. Oni koji su radili 42 godine mogu ranije u mirovinu, no trenutna dobna granica umirovljenja je 67 godina. Italija i Grčka imaju istu dobnu granicu.

Ono što je posebno kod spomenutih država jest što su u svoje zakonodavstvo stavili “pomičnu” dobnu granicu te njezina promjenjivost ovisi o podacima o očekivanom životnom vijeku. Primjerice, tako 67 godina nije maksimum jer bi ljudi u budućnosti mogli raditi i dulje.

Njihovi podaci kažu da Hrvati u prosjeku u penziju odlaze sa 61,8 godina starosti. Za 20 godina u Hrvatskoj ta će se brojka povećati na 63,9 godina starosti, što znači dvije godine dodatnog staža ili jednostavno kasniju aktivaciju prava na mirovinu.

Nizozemska, Italija, Grčka i Finska će proći gore – stanovništvo će u mirovinu ići sa 68 godina starosti. Kako bi se do tog prosjeka došlo, jako velik broj ljudi mora raditi i nakon tog datuma. Mirovina.hr piše da će sigurno dobar dio osoba koje su starije od 70 godina još uvijek biti na tržištu rada.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu