Connect with us

Svijet

Posljedice zanemarivanja i nedaća u djetinjstvu vidjive su na mozgu

Objavljeno

-

Jedna od posljedica zanemarivanja, uskraćivanja i ostalih nedaća u najranijem djetinjstvu je sporiji razvoj mozga, što rezultira smanjenjem njegova volumena, ustanovili su britanski znanstvenici.

Grupa istraživača s londonskoga King’s Collegea pratila je razvoj usvojene djece koja su rano djetinjstvo provela u paklu rumunjskih sirotišta. Pokazalo se da je volumen njihova mozga za 8,6 posto manji nego kod ostalih posvojenika, piše BBC.

Kažu da je riječ o najuvjerljivijem dokazu o utjecaju negativnih posljedica na dječji mozak u razvoju.

Otprije se zna da su zlostavljanje i zanemarivanje iskustva s najviše posljedica na razvoj dječjeg mozga. Visoka razina kortizola, kao posljedica izloženosti stresu, povezana je s uništavanjem moždanih stanica i narušavanjem veza unutar mozga.

Emocionalno zanemarivanje je uskraćivanje osnovnih emocionalnih potreba, poput pružanja utjehe ili sudjelovanja u djetetovu društvenom životu te stavljanje prevelikih očekivanja pred dijete, koja ono ne može ispuniti jer nije dovoljno zrelo ili jer takve situacije nisu sigurne za njega.

Šokantna situacija u rumunjskim sirotištima na vidjelo je izašla nakon pada komunističkog diktatora Nicolaea Ceausescua 1989. godine.

“Sjećam se tv snimki tih institucija…, bile su šokantne”, rekao je profesor Edmund Sonuga-Barke, voditelj studije koja prati razvoj te djece, najčešće vrlo bolesne, gotovo u potpunosti lišene fizičkog i psihičkog kontakta i bez igračaka.

Usvojena djeca čije je zdravstveno stanje proučavao tim prof. Sonuge-Barkea u takvim su ustanovama provela između dva tjedna i gotovo četiri godine. I ranije studije o djeci iz tih rumunjskih institucija koje su kasnije usvojile brižne obitelji iz Velike Britanije pokazale su da ona imaju problema s mentalnim zdravljem i u odrasloj dobi.

Kod nekih se razvila podvojena osobnost, kod drugih autizam, kod nekih poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, kao i izostanak straha od nepoznatih osoba.

Najnovija britanska studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences prva je obavila rezultate skeniranja mozga grupe zanemarene djece.

U studiji je sudjelovalo 67 rumunjskih posvojenika, a znanstvenici su razvoj njihova mozga uspoređivali s razvojem mozga 21 posvojenika kod kojih nije bilo zanemarivanja u ranome djetinjstvu.

“Ono što smo otkrili prilično nas je šokiralo. Prije svega, ukupan volumen mozga kod rumunjskih je posvojenika bio prosječno za 8,6 posto manji nego kod ostalih. Drugo – što su više vremena proveli u rumunjskim sirotištima volumen njihova mozga bio je manji”, kazao je prof Sonuga-Barke.

No utjecaj na razne regije mozga nije bio ujednačen.

Jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u istraživanju, prof. Mitul Mehta je kazao da su on i kolege otkrili strukturalne razlike u trima moždanim regijama kod dviju skupina sudionika istraživanja. “Te su regije povezane s funkcijama poput organizacije, motivacije, primanja informacija i pamćenja.”

Mehta kaže da bi ta otkrića mogla pridonijeti pojašnjenju nižega kvocjenta inteligencije i više stope ADHD-a kod odraslih osoba koje su u djetinjstvu sustavno zanemarivane.

No studija ne može objasniti na koji način zanemarivanje i uskraćivanje u najranijem djetinstvu utječu na razvoj mozga, a to znači i da je vrlo teško ustanoviti kakve su posljedice ostalih trauma iz ranih godina života, poput zlostavljanja ili teškog života u izbjeglištvu.

Profesor Sonuga-Barke studiju smatra važnom jer prvi put na uvjerljiv način upućuje na utjecaj teškoća u ranom djetinjstvu na razvoj mozga.

Kaže kako posljedice nikada ne iščeznu te se osjećaju i poslije dugog razdoblja od dvadesetak godina, čak i nakon što se djeci pruži iznimna skrb i ljubav u posvojiteljskim obiteljima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Struja bi mogla znatno pojeftiniti, analitičari istražili pod kojim uvjetima

Objavljeno

-

By

Konzultantska kuća McKinsey provela je istraživanje prema kojem će električna energija ipak znatno pojeftiniti. No od toga ništa do 2025. i to samo ako se ostvari niz povoljnih uvjeta.

“Kako bi se postigao cilj sigurne, pristupačne i održive opskrbe električnom energijom za Njemačku do 2025., potrebno je masovno ubrzano širenje obnovljivih izvora energije”, objavili su konzultanti u Düsseldorfu, a javlja portal Fenix.

Istodobno bi se morali značajno proširiti kapaciteti za proizvodnju električne energije iz prirodnog plina. “Oni se kasnije mogu pretvoriti u bioplin i zeleni vodik kao goriva”, dodaje se u istraživanju.

Za sigurnost opskrbe također je potrebno nastaviti s radom elektrana na ugljen, čije je zatvaranje planirano do 2025., dok se ne pretvore u elektrane na plin s niskim emisijama koje mogu koristiti vodik. U studiji se zaključuje da bi navedene mjere mogle dovesti do veleprodajne cijene električne energije od 120 eura po megavatsatu.

McKinsey je naglasio da je to još uvijek tri puta više od povijesnog prosjeka od oko 40 eura po megavatsatu. Za usporedbu: prema Saveznoj agenciji za mreže, u trećem kvartalu prosječna tržišna cijena električne energije iznosila je 376 eura po megavatsatu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Što je streptokok A, bakterija koja je tako pogubna za djecu?

Objavljeno

-

By

ilustracija: Wikipedia

Zdravstveni dužnosnici u Ujedinjenom Kraljevstvu savjetuju roditeljima da budu na oprezu zbog infekcije streptokokom A, nakon što je šestero djece umrlo.

Restrikcije uvedene zbog pandemije koronavirusa, kao što su obvezne maske i distanca, više nisu na snazi u toj zemlji, što znači da se zaraze kao što je streptokok A lakše šire, a broj slučajeva narastao je u prošlih mjesec dana, piše CNN.

Poznat kao i streptokok skupine A, streptokok A može izazvati čitav niz simptoma, od onih lakših pa sve do vrlo ozbiljnih, no nije smrtonosan za većinu ljudi koji se zaraze.

Ne izaziva uvijek simptome

Strep A je bakterija koja se nalazi u grlu i na koži. Najčešće izaziva povišenu temperaturu i infekcije grla, a mnogi ljudi ga nose bez ikakvih simtpoma. Ipak, može se širiti na druge kašljem, kihanjem i bliskim kontaktom.

Simptomi zaraze uključuju bol pri gutanju, povišenu temperaturu, osip na koži i otečene krajnike i žlijezde. Zaraza je uobičajena u prostorima s mnogo ljudi kao što su škole i vrtići, objašnjava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na svojoj web stranici.

“Zaraza je obično poprilično bezopasna,” kaže Beate Kampmann, profesorica pedijatrijske zaraze i imuniteta.

“No, u vrlo rijetkim slučajevima kada bakterija proizvodi toksin, ona može doći do krvotoka i izazvati vrlo ozbiljna stanja” kao što su sepsa, upala srca ili toksični šok sa zatajenjem organa, upozorava ona.

Kampmann savjetuje roditeljima da bez odlaganja potraže medicinsku pomoć ako njihovo dijete izgleda “vrlo bolesno” i ima simptome kao što su povišena temperatura, povraćanje, bolovi u mišićima ili osip.

Da bi se zaraza ovom bakterijom potvrdila, bolničari koriste ili brzi antigenski test ili bris grla, kaže CDC.

Liječenje antibioticima

Invazivni streptokok A je izraz koji se koristi za slučajeve u kojima bakterija napadne tijelo i uđe u krvotok. Tada bolest postaje ozbiljna, objašnjava britanska Agencija za sigurnost zdravlja (UKHSA).

Ne postoji cjepivo za sprječavanje tih zaraza, no antibioticima se liječe uspješno.

“Ove godine vidimo povećan broj slučajeva streptokoka A no inače,” izjavio je u petak Colin Brown, zamjenik direktora agencije.

Povećanje broja zaraženih pogotovo je vidljivo u djeci mlađoj od 10 godina, dodaje UKHSA. Petero djece u Engleskoj je od bolesti umrlo, a jedna smrt je zabilježena u Walesu.

Podaci iz UKHSA pokazuju da je između sredine rujna i sredine studenog zabilježeno 2.3 slučajeva na 100.000 djece u dobi između 1 i 4 godine, što je porast u odnosu na prosjek od 0.5 slučajeva na 100.000 djece u godinama prije pandemije (2017.-2019.).

Kod djece u dobi između 5 i 9 godina, zabilježeno je 1.1 slučajeva na 100.000, u usporedbi s prosjekom od 0.3 u godinama prije pandemije.

Posljednji period velikog broja infekcija bio je između 2017. i 2018., kada je u istom vremenskom intervalu umrlo četvero djece mlađe od 10 godina.

Iz agencije je rečeno da ne vjeruju da je riječ o novoj varijanti, dodajući da je porast u broju zaraženih vjerojatno rezultat “bakterije koja kruži i društvenim okupljanjima.”

 
Nastavi čitati

Svijet

Postignut dogovor: EU uskoro zabranjuje uvoz ovih proizvoda

Objavljeno

-

By

Izvor: Viktor Bystrov/Unsplash

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU-a postigli su u utorak ujutro politički dogovor o zakonu koji zabranjuje uvoz proizvoda u EU nastalih deforestacijom šuma.

Dogovor o uredbi o deforestaciji i degradaciji šuma trebaju još potvrditi zasebno Vijeće i Parlament, a uredba stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a.

Prema uredbi, uvoznici će morati dokazati da roba koju uvoze na teritorij EU-a nije nastala krčenjem šuma, što znači da stanovnici zemalja EU-a neće više moći konzumirati proizvode poput goveđeg mesa, kave, kakaoa, palmina ulja, soje i drva zbog čija je proizvodanja pridonijela krčenju šuma u raznim dijelovima svijeta.

Onima koji krše to pravilo prijete teške kazne, koje mogu dosegnuti 4 posto od njihova prometa u EU-u.

Glavni uzrok deforestacije i degradacije šuma proširenje je poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju pojedinih proizvoda. EU je jedan od većih potrošača robe povezane s deforestacijom i degradacijom šuma. Očekuje se da će ova uredba smanjiti potrošnju proizvoda iz lanaca opskrbe povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te povećati potražnju EU-a za robom koja se proizvodi na zakonit način koji ne podrazumijeva deforestaciju.

Komisija je pozdravila privremeni politički dogovor. “Nakon usvajanja i primjene, novi zakon osigurat će da niz ključnih dobara stavljenih na tržište EU više neće pridonositi krčenju i degradaciji šuma u EU i drugdje u svijetu”, navodi Komisija.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu