Connect with us

Hrvatska

U PLIĆACIMA SE POJAVILI OTROVNI VATRENI CRVI, ŽENA USRED NOĆI ZAVRŠILA NA HITNOJ: ‘Uhvatio se za nogu, to je bol koju djeca ne bi mogla podnijeti’

Objavljeno

-

Najveći strah nastao je zbog djece koja se najčešće kupaju u plićaju gdje sada odnedavno boravi priličan broj vatrenih crva

U rogozničkoj uvali Peleš događa se nešto čudno. Naime, kako piše Šibenski portal, jednu je stariju ženu inicijala M.Ž. koja živi blizu spomenute plaže, u plićaku više puta ubo vatreni crv. Napad crva dogodio se početkom tjedna, a gospođi je brz nakon toga počela naticati noga. Bolovi i žarenje postali su nepodnošljivu pa je žena istu večer primljena na hitnu.

“Kupala sam se na novoobnovljenoj plaži u uvali Peleš koja je napravljena od strane Općine Rogoznica prije nekoliko godina. Otplivala sam i sjela u plićak kako bi razgibavala nogu s kojom imam problema. Odjednom sam osjetila ubod i vidjela da mi se crv crvenkaste boje uhvatio za nogu. Odmah sam osjetila bol, skinula sam neke bijele bodlje iz noge i izašla vani na plažu”, ispričala je žena za Šibenski portal.

Bockanje i žarenje je postajalo sve jače, a ubrzo je žena dobila i temperaturu. Budući da su se bolovi samo pojačavali, susjedi su usred noći ženu odvezli na hitnu pomoć.

“Doktori su mi odmah dali dvije injekcije kako bi se oticanje smirilo i kako bi bol postala podnošljivija. Liječnik mi je rekao da sutra obavezno dođem na još jednu injekciju. Dobila sam i mast da mažem svaki dan dok ne prođe crvenilo. No, iako me crv opekao još početkom ovog tjedna, crvenilo još nije prošlo”, govori M.Ž.

Gospođa je ispričala da je u okolnim mjestima, posebno u Zečevu koje se nalazi najbliže uvali Peleš zavladala panika. Najveći strah nastao je zbog djece koja se najčešće kupaju u plićaju gdje sada odnedavno boravi priličan broj vatrenih crva. M.Ž. je ispričala da se novinarima javila kako bi upozorila na opasnost. Objašnjava da je ona starija odrasla žena pa je mogla izdržati bol, no tvrdi da su to bolovi koje dijete ne bi moglo podnijeti. Otkrila je da je još jedna njena poznanica završila na hitnoj.

Novinari su zbog pojave ovih crva nazvali Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije gdje su im rekli kako nisu dobili nikakvu službenu dojavu od ljudi, kao niti dojavu liječnika.

“Prvi put čujem od vas za te crve. Ne znam koje su to životinje. To nam mora biolog potvrditi, no mi njega nemamo u našoj službi. Postoji biolog u Zavodu u Splitu, a netko od ljudi mora prijaviti pojavu opasnih životinja”, rekla je epidemiologinja dr. Ankica Parat Baljkas.

Novinari Šibenskog portala stigli su na plažu i vidjeli kolutićavce u plićaku što opisuju kao neugodan prizor. Unatoč činjenici da su ih ljudi iz okolnih mjesta sami počeli čistiti, ovi crvi se nanovo pojavljuju, a plaža zjapi poluprazna. Niti 50 metara od obale, u samoj blizini plaže nalazi se uzgajalište riba. Doznaje se da je riječ o splitskoj tvrtki Klismar. Oni u uvali uzgajaju brancine i orade. Baš u tu tvrtku i njihovo ribogojilište neki stanovnici Zečeva upiru prstom.

“Gledali smo na internetu, riječ je o crvu koji se hrani, među ostalim, ostacima ribe, a u toj vali je prilično blizu obale uzgajalište ribe. Ljudi dolaze tamo i čiste ribu u uvali, a ispod kaveza ima i ostataka hrane kojima hrane orade i brancine. Jednostavno, previše je tog balasta u uvali”, kaže mještanin Zečeva.

Mještaninu koji smatra da uzgajalište ribe ima veze s pojavom ovih životinja kaže da mu nije jasno kako ribogojilište može biti tako duboko u uvali jer su ona inače izvan manjih uvala gdje je i veća protočnost mora. Da je ovaj čovjek u pravu smatra i drugi mještanin Zečeva koji se inače bavi turizmom. Kaže da više ne može reći svojim gostima da se okupaju na ovoj plaži.

“Već su mi se žalili turisti kako more smrdi i kako im je nejasno da se kavezi s ribom nalaze tako blizu plaže. Gosti se žale ne nečistoću, a pitam se kako ćemo se baviti turizmom koja je najprofitabilnija hrvatska gospodarska grana. Još su se sada pojavili ti crvi. Užas”, komentirao je čovjek. K tome, prisjeća se kako je uzgajalište ribe prije desetak godina bilo niz valu, na puno otvorenijem mjestu. No, zbog velike nevere su ga prebacili dublje u uvalu što je narušilo ekosistem.

No, nije uvala Peleš “posebna” po pojavi ovih crvi, nego su se oni pojavili na cijelom Jadranu, govori Ivan Klisović, jedan od vlasnika ribogojilišta.

“Mi smo ih isto primijetili tu, ali mi smo na ovoj lokaciji nekih 20 godina. Crva je bilo i prije nego što smo došli tu. Ipak ove godine su se pojavili u većem broju”, poručio je kratko Klisović bez daljnje želje da bilo što komentira. Novinare je uputio na Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Portal Priroda Hrvatske piše da je vatreni crv uglavnom dugačak od 5 do 10 centimetara te da ispod škrga izbijaju bijele hitinske čekinje koje su obično spuštene prema dolje. Ako crv osjeti da je u opasnosti, on čekinje raširi i poduže ih prema gore u obrambeni položaj. Spomenute čekinje su vrlo tanke i čvrste poput iglica te na sebi imaju otrov. Budući da vrhovi lako pucaju, otrov jako brzo prodire u tkivo grabežljivca ili pak neopreznog ronioca, a u ovom slučaju čak i kupača.

Jaka iritacija javlja se zbog otrova i manifestira se kao crvenilo i dugotrajan svrbež, a odatle i ime ove vrste. Kod osjetljivih osoba može zbog uboda nastati i kratkotrajna paraliza dijela tijela. U slučaju da vas ubode ovaj crv valjalo bi što prije ukloniti eventualno zaostale čekinje ljepljivom vrpcom, rukavicom ili krpom pa ubodeno mjesto isprati hladnom morskom vodom. Nakon toga na ubodeno mjesto treba staviti obloge namočene u alkohol i namazati ga antihistaminskom mašću. Ako su simptomi kod žrtve uboda teži tada treba potražiti liječničku pomoć.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. mrle

    26. kolovoza 2019. at 9:00

    Sad bi trebalo zabraniti uzgoj ribe da se bosanci mogu brckati mukte

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu