Connect with us

Nekategorizirano

KOMEMORACIJA ZA ENIJA GRDOVIĆA Kalmeta: "Važnost takvih ljudi je velika i moramo ih se sjećati"

Objavljeno

9 godina prije

-


Enio Grdović, angažirani i poznati vjernik laik u Zadarskoj nadbiskupiji iz župe Gospe Loretske u Arbanasima, dao je veliki doprinos kršćanskom, duhovnom i kulturnom životu Zadra i rodnih Arbanasa, piše IKA. Svojim nesebičnim djelima i marljivošću utkao je sebe u život Zadra a njegov je angažman zadužio mnoge. Stoga je u dvorani samostana Školskih sestara franjevki Krista kralja u Arbanasima u Zadru održana komemorativna duhovno-kulturna večer zahvale i sjećanja na Enijevu plemenitu osobu i društveno djelovanje.
Susret je počeo molitvom koju je predvodio mons. dr. Pavao Kero, biskupski vikar za kulturu. Događaj je okupio obitelj, suradnike i brojne prijatelje Enija Grdovića, a organiziralo ga je Društvo zadarskih Arbanasa (DZA) čiji je Enio bio dugogodišnji predsjednik, do svoje smrti.
Enio je preminuo iznenada ovoga 26. rujna, u 55. godini života.
“Bio je čovjek vjere, iz Crkve i naroda, socijalno osjetljiv te je pomagao mnogim ljudima u potrebi. Radio je na povezivanju i zajedništvu. Bio je domoljub, hrvatski branitelj, puno je volio svoju zemlju i narod”, rekao je Damir Masno, Enijev prijatelj iz djetinjstva i kum.
Višednevni raznovrsni program proslave Dani Gospe Loretske uz svibanjsku svetkovinu Gospe Loretske u Arbanasima kojoj se utjecao, osmišljavao je Enio, organiziranjem stručnih predavanja, predstavljanja knjiga, izložbi, koncerata i ostaloga.
„Znao je izvući dobro iz čovjeka. Radio je besplatno, dajući svoje vrijeme i novac za skupove, promocije. Takvi ljudi su potrebni gradu i državi. Hoće učiniti nešto dobro, a zauzvrat ne dobiju ništa. Onoliko puno ljudi na sprovodu najbolje govori o vrijednosti Enija. Hvala mu za sve što je činio u ime Arbanasa i građana Zadra”, rekao je zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta.
U ime Neokatekumenske zajednice kojoj je pripadao, prisutnima se obratio Šime Ćurko. Upoznao je Enija na katehezama Puta 1999. g.
„Živio je kao praktični kršćanin i davao znakove vjere koji se mogu prepoznati u svakodnevnom životu. Enio je upoznao Neokatekumenski put kao dar Crkve u župama. Upoznao je besplatnost Božje ljubavi i živio sakramentalno. Enio je išao u apostolat od kuće do kuće, dvoje po dvoje u stanove, odazivajući se pozivu kojeg je Isus uputio i apostolima, ‘Dođi sa mnom’. Onim što je i javno govorio, svjedočio je Božju ljubav. Radost je vidjeti zadovoljnog kršćanina”, rekao je Šime Ćurko. Prenio je riječi mons. Ivana Mustaća, župnika Biograda, na susretu neokatekumenske zajednice, koji je rekao: „Enio je sada dobro. A što će biti s nama, kad dođe naš trenutak odlaska? Hoćemo li mi moći reći, kao Enio i sv. Pavao, Dobar sam boj bio, trku završio, vjeru sačuvao?”
Enio je bio idejni pokretač i suosnivač Društva zadarskih Arbanasa i to 1993. g., dok je u Zadru bila ratna opća opasnost. O tome je na komemoraciji govorio Dorijan Perović, predsjednik DZA, koje promiče bogatstvo arbanaške kulture. „Svojom upornošću okupio je mnoge suradnike. Njegova je ideja i zasluga obnova zgrade Lege u kojoj je sad sjedište DZA i ogranak arbanaške Gradske knjižnice. Uspostavljao je odnose s drugim udrugama, kulturno-umjetničkim društvima, raznim ustanovama, Hrvatima iz Barske nadbiskupije u Crnoj Gori, pradomovine Arbanasa odakle su došli u Zadar prije tri stoljeća”, rekao je Perović. Enio je i jedan od najzaslužnijih da je nakon sto godina ponovno pokrenuto učenje arbanaškog govora. Njegov uspjeh je uvrštenje arbanaškoga govora u Registar nematerijalne kulturne baštine Ministarstva kulture RH. Župa Gospe Loretske i Arbanasi su nositelji tog kulturnog dobra. Pod njegovim vodstvom začeti su novi tematski pravci i ustanovljene sekcije za bavljenje raznim područjima arbanaške baštine. Enijevim trudom pokrenuto je arhiviranje, nakladništvo, izdavanje tematskih kalendara, uspostavljena je zavičajna zbirka i knjižnica u Arbanasima. S prijateljem i suradnikom Darijem Tikulinom bio je autor knjige „Sveti Šimun prorok – pretisak i crtice” povodom obilježavanja 290. obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar iz Bara. „Bio je radišan i uporan. Dao je najviše za arbanašku kulturu u zadnjih dvadeset godina. Upornost i marljivost za opće dobro bili su njegova vrlina. Iz njegova lica zračili su radost i veselje. U nevoljama je znao okrenuti na šalu. Za poslove oko Društva koristio je svoje slobodne dane. Bio je blizak, ljubazan, otvoren za sve ljude, i drugačijeg svjetonazora. Uvijek je bio spreman stati u obranu slabijeg, vrijednosti istina katoličke vjere, Crkve, Arbanasa, Zadra i Hrvatske. Ostavio je mnoge nedovršene projekte i započete ideje. Gospo Loretska, Zonja Jon, moli za nas”, zaključio je Perović.
Dario Tikulin, potpredsjednik DZA, podsjetio je da je s Enijem 2008. g. osnovao sekciju „Čehuljica za glagoljsku knjigu”. Prepisano je puno glagoljskih knjiga. Istaknuo je njegovu temeljitost, životnost, s radošću je pristupao poslu, bio uporan kad bi nešto tražio. Enijev doprinos je i naziv Glagoljaške ulice u Arbanasima koji su oduvijek bili značajna kulturna i znanstvena sredina koji su Hrvatskoj dali akademike, profesore i mnoge ljude knjige. Klaudio Stipčević, član DZA, podsjetio je da je Enio 2003. g. pokrenuo tečaj arbanaškog jezika u proljetnom i jesenskom dijelu. Organizirao je i izložbu”‘Arbanaška ruka glagoljica” i osobno u došašću po kućama prijatelja na dar raznosio tematske kalendare koji su nastajali temeljem njegove ideje. Davor Bosotina, kolega Enija, od njega se oprostio uime kolektiva Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda Zadar, gdje je Enio radio kao službenik. Podsjetio je na riječi jedne bake koja je samo Enija tražila u zgradi tzv. Socijalnog, rekavši „On će meni sve napraviti”, iako to što je njoj trebalo nije bila Enijeva nadležnost. „Za sve je imao vremena. Čovjek se pita kad je sve stigao. Pomagao je svima, poznatima i nepoznatima”, rekao je Bosotina. I na tom radnom mjestu do izražaja je došla Enijeva socijalna osjetljivost i kršćanska ljubav za potrebne, osobno je vodio ljude po uredima da riješe potrebno. Miljenko Dujela uime Matice hrvatske, ogranak Zadar čiji je Enio bio suosnivač i Društva zadarskih Stanara, zahvalio je Grdoviću na suradnji od prve godine Domovinskog rata. Enio je podržao i Udrugu štovatelja bl. Jakova Zadranina. Predstavljajući neki projekt, Enio je bio dragi gost i zadarskih nadbiskupa.
Bio je djelatan u povezivanju hrvatskog i albanskog naroda kroz kulturu, znanost, glazbu. Doprinio je izdanju knjige „Nita” na albanskom, arbanaškom i hrvatskom jeziku, koja prati događanja između 1726. i 1729. g., kad su Arbanasi na poziv tadašnjeg biskupa Vicka Zmajevića, bježeći od turske opasnosti, stigli u Zadar. Vesel Lekaj, učitelj u arbanaškoj OŠ Krune Krstića, istaknuo je da je Enio prvi uspostavio suradnju s Albancima u Zadru. „Enio je bio humanitarac, vulkan bez kraja, dobrota”, rekao je Lekaj, izražavajući priznanje i pohvalu njegovom govoru, radu i dobroti. Grdović je bio i promicatelj i štovatelj glagoljice. Prof. Danijela Deković, predsjednica Udruge glagoljaša Zadar, podsjetila da je 2010. g. održan prvi Sabor glagoljaša Zadar. Enio je 2011. g. bio među dvanaest osnivača Udruge glagoljaša Zadar i njen prvi dopredsjednik. „Pružao je potporu svima. Povezao je Zadar, Arbanase i glagoljaše. Bio je mirotvorna duša. Uvijek je pomirivao različite duhove”, rekla je Deković i zahvalila Eniju uime svih glagoljaša Zadarske županije, Hrvatske i inozemstva, koje je niz godina srdačno ugošćavao, čak i iz Rusije. Pozdrave sudionicima večeri poslalo je i Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba i KUD-a iz Bara.
Fotografije za vrijeme večeri prikazivale su blago Enijevo lice i njegove aktivnosti, hodočašća u Baru, Kotoru, svetkovinu Gospe Loretske, aktivnosti DZA i suradnju s raznim udrugama, susrete s biskupima. Na večeri su nastupili klape Donat i Pieta, književnik Tomislav Marijan Bilosnić, Dina Bušić i Melita Ivković izveli su stare arbanaške pjesme. Program je vodila Vesna Matešić, prijateljica Enija i zadarska aktivistica. Dva dana prije njegove smrti, rano ujutro susrela je Enija na putu za posao i vidjela kako nije ljutito reagirao na vozača koji je Enija neprimjerenim riječima požurivao dok je bio na biciklu. Vesna je pohvalila njegovu poniznu reakciju, jer nikad nije htio povrijediti drugoga, a Enio joj je rekao: „Ti znaš da ja volim riči. Uvik moraš paziti koju rič kažeš, jer nikad ne znaš hoće li ti biti zadnja”. Matešić je rekla da su iza Enija ostali dobri temelji na kojima će se zrcaliti hrvatska povijest i baština te je poželjela da ne odustajemo od svoje bitnosti, prošlosti, svojih ljudi, da život predajemo Bogu, obitelji i domovini.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Posao od 3 minute koštat će vas 50 eura. Pogledajte nevjerojatne cijene majstora

Objavljeno

1 tjedan prije

-

8. prosinca 2025.

By

Nova društvena igra u Hrvatskoj mogla bi se zvati “Pronađi majstora”. Nije tajna da pronaći “dobre ruke” koje će popraviti stvar je gotovo nemoguće. Imaju jako puno posla, nema puno majstora koji zbilja imaju zanat u rukama pa shodno tome diktiraju i visoke cijene.

Različiti portali i stranice na kojima se nude majstorske usluge pokazuju da cijena majstora za kućne poslove u Hrvatskoj danas iznosi uglavnom između 20 i 50 eura po satu za osnovne popravke, dok se za određene specifične usluge kao što su montaža, zamjena ili popravci kućanskih uređaja i instalacija cijene mogu kretati i do 90-225 eura po pojedinačnoj usluzi.

I u toj priči uglavnom nema prostora za cjenkanje, jer ako uhvatite majstora, a pogotovo prema preporuci, lako vas može odbiti jer ima mnoštvo drugih klijenata. Pokušajte se prisjetiti situacije u kojoj ste pozvali majstora zbog problema koji na prvu djeluje ozbiljno, a na kraju se pokaže banalnim.

Uradi sam nije trend, nego potreba
Poklopac vodokotlića koji se klima, utičnica koja iskreće jer se olabavila, vrata ormara koja stalno padaju s nosača, sve su to sitnice koje u kući stvaraju stres i rupe u budžetu. Najbolje se vidi kad zbrojite račune, jer prosječna intervencija majstora u kućanstvu, čak i kad traje samo dvadesetak minuta, uz izlazak na teren često prelazi 40 ili 50 eura. U velikim gradovima to je i više, pa ne čudi što mnogi imaju osjećaj da novac curi kroz pukotine u zidu koje nikako da se zakrpaju. Stvarna je situacija jednostavna, Hrvati uglavnom ne znaju koliko majstorske intervencije zaista koštaju. Cjenike rijetko tko objavljuje javno, a i kada postoje, teško ih je usporediti. Jedan će naplatiti 20 eura za zamjenu brtve na slavini, drugi 60, treći 35 samo da dođe. Oko elektrike je još nejasnije, jer svatko ima svoje formate naplate. Prosječni troškovi zato se godinama prenose usmeno, što stvara osjećaj da se radi o nečem neuhvatljivom i rezerviranom za stručnjake, iako velik dio tih popravaka nije ni blizu zamršen koliko izgleda.

Najzanimljivije je što se ta percepcija ne mijenja samo zato što ljudi strahuju od pogreške. U hrvatskim kućanstvima i dalje vlada ideja da “netko drugi zna bolje”, pa se majstori zovu i za najosnovnije radnje. No istina je potpuno drugačija, jer većina sitnih popravaka, uz pravilan alat i malo strpljenja, postaje sasvim izvediva za svakoga tko je voljan pokušati.

Efikasno rješenje za kućanske poslove
Prvi ozbiljan korak prema tome da više ne plaćate dolazak majstora za pet minuta posla je stvaranje osnovnog, ali pouzdanog kućnog seta alata. Upravo je taj segment tržišta posljednjih godina eksplodirao, jer se sve više kućanstava okreće baterijskim sustavima koji omogućuju fleksibilnost, brzinu i sigurnost. Tu se nameće Q linija električnih alata PRAKTIK TOOLS, prvenstveno zbog Flexpower baterijskog sustava, koji omogućuje da jedna baterija napaja više različitih alata.

Takav sustav mijenja način na koji ljudi popravljaju i uređuju svoje domove, jer nestaje potreba za kablovima i viškom opreme. Korisnici Q linije najčešće ističu praktičnost, ali i dugoročnu računicu. Flexpower baterija koristi se na bušilici, odvijaču, ubodnoj pili i mnogim drugim alatima, što stvara logičan ekosustav u kojem se svaki novi alat uklapa bez dodatne investicije u baterije. Drugi važan element je garancija. Četiri godine jamstva na električne alate iz Q linije daje sigurnost i eliminira najčešći strah: što ako nešto pođe po zlu. Za mnoge koji tek ulaze u DIY svijet ovo je ključna točka povjerenja, jer nitko ne želi da mu prvi alat otkaže usred popravka. Q linija nudi upravo to, čvrstinu i pouzdanost bez visoke ulazne cijene, što ju čini logičnim izborom za početnike i ljude koji žele profesionalne rezultate bez profesionalnih troškova.

Ovo su najčešće intervencije
Dovoljno je pogledati nekoliko najčešćih intervencija u domaćinstvima da se shvati gdje nestaje novac. Zamjena šarke na vratima ormara, zatezanje vijka na sudoperu koji se klima, bušenje jedne rupe za policu, podrezivanje letve, zamjena prekidača svjetla, sve to spada u kategoriju posla za koji se plaća cijena bez obzira na trajanje. U praksi to znači da vas kratka intervencija može koštati isto kao ozbiljan popravak samo zato što uključuje dolazak.

Još izraženiji problem vidi se kod radova koji su zapravo čisti “uradi sam”. Bušenje rupe za novu zavjesnu šipku, postavljanje držača za ručnik u kupaonici, montaža jednostavne police, skidanje i vraćanje vrata kuhinjskog elementa, zatezanje vijaka na stolici koja škripi, sve su to poslovi za koje većina majstora naplaćuje minimalnu tarifu. Kad se ti iznosi zbroje kroz godinu, lako se približe trošku kvalitetnog seta alata koji bi rješavao sve te situacije bez ijednog izlaska majstora na teren. Zato se posljednjih godina sve više mijenja navika, osobito kod mlađih kućanstava koja nemaju tradiciju “domaće radionice” kao starije generacije. Ljudi žele naučiti, žele uštedjeti i žele imati osjećaj da sami mogu popraviti vlastiti dom. Najveći problem obično nije znanje, nego sam početak, odnosno nejasnoća oko toga koji alat je zapravo potreban da bi se kućanstvo oslobodilo ovisnosti o majstorima za svaki trivijalan zadatak.

Najveća greška: “Ja to ne znam”
Velik dio kućanskih radova uopće ne zahtijeva specijalizirano znanje. Najčešći početnički “strahovi” odnose se na bušenje zidova, zamjenu prekidača, male drvene popravke i montažu polica, iako su sve te radnje zapravo vrlo jednostavne kad se rasporede u par konkretnih koraka. Najbolji primjer je bušenje, koje se mnogi boje jer zvuči komplicirano, no uz dobru baterijsku bušilicu i pravi tip svrdla radi se o najjednostavnijoj aktivnosti u domu. Jedan precizan otvor često znači završetak zadatka, bilo da se postavlja polica, zavjesna šipka ili držač za ručnik.

Jednako je i s osnovnim električarskim sitnicama koje najčešće zvuče puno strašnije nego što jesu. Zamjena dotrajalog prekidača ili utičnice postala je rutinska radnja, ali uz obvezno gašenje struje i provjeru napona. Sve nakon toga svodi se na spajanje žica koje su već jasne i označene. Upravo zato ljudi koji jednom probaju obično zauvijek prestanu zvati majstore za takve mikro-intervencije. U kuhinji i kupaonici također postoji čitav niz radova koji nemaju nikakve veze s vodoinstalaterskim zahvatima, a nerijetko se naplaćuju kao da se radi o složenoj rekonstrukciji instalacija. Zatezanje sifona, poravnavanje vrata kuhinjskog elementa, podizanje ili spuštanje ručke na sudoperu, sve su to poslovi koje uz odvijač i bušilicu svladate u nekoliko minuta.

Najbolje u cijeloj priči je to što nitko ne govori da treba zamijeniti majstora kao struku. Oni su nezamjenjivi u ozbiljnim zahvatima, no većina kućanstava troši novac na intervencije koje s osnovnim znanjem i osnovnim setom alata mogu savladati sami. Uz malo rutine takav pristup postaje normalan, baš kao i zadovoljstvo kad znate da ste svoj dom popravili vlastitim rukama.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Nostalgični ste za Alan Fordom? Uskoro dolazi u kazalište! Evo tko igra Grunfa, Bob Rocka…

Objavljeno

3 mjeseca prije

-

4. rujna 2025.

By

Satiričko kazalište Kerempuh svoju novu sezonu otvara praizvedbom predstave “Alan Ford” Milana Fošnera, prema stripu Maxa Bunkera (L. Secchi) i Magnusa (R. Raviola), u režiji Marija Kovača, koja će premijerno biti izvedena u petak, 19. rujna.

Deveta umjetnost

Kultni talijanski strip “Alan Ford” već više od pola stoljeća zabavlja i oduševljava ljubitelje devete umjetnosti u Hrvatskoj i svijetu, a crnohumorni i satiričan prikaz djelovanja grupice siromašnih tajnih agenata koji rješavaju bizarne kriminalističke slučajeve idealna je podloga za predstavu koja bi se bavila nelogičnostima i apsurdima suvremenog hrvatskog društva, priopćio je Kerempuhu.

Iako se radnja stripa odvija uglavnom u New Yorku, teme koje obuhvaća su univerzalno prepoznatljive i uvijek aktualne.

Kerempuhova dramatizacija stripa kao centralnu negativnu ličnost smjestila je lik Superhika, karizmatičnog lopova koji ironično otima siromašnima da bi dao bogatima. 

Teške teme kroz “lake” doskočice

Kroz odabir super-antiheroja kao direktnog suparnika junacima iz Grupe TNT, predstava obrađuje inače teške teme, poput socijalne nepravde, siromaštva i zakulisnih političkih igara, ali na mladima prihvatljiv način uz zdravu dozu humornog odmaka.

U predstavi nastupaju Luka Petrušić (Alan Ford), Matija Šakoronja (Bob Rock), Tomislav Štriga (Broj 1), Domagoj Ivanković (Grunf), Tarik Filipović (Sir Oliver), Hrvoje Kečkeš (Debeli šef), Filip Detelić (Superhik), Borko Perić (Jeremija), Ana Maras Harmander (Bepa), Ines Bojanić (Margot), Josip Brakus (policajac/Čaruga), Ozren Opačić (inpektor Brock), Karlo Mlinar (Samoubojica), Tomislav Dunđer (bogataš /tamburaš).

Dramaturg predstave je Vid Lež, scenograf Davor Prah, kostimografkinja Nikolina Miletić, autor glazbe Tomislav Babić, autorica maski Marija Bingula, koreograf Branko Banković, a oblikovatelj svjetla Alen Marin.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Župan Bilaver: Uređenje Draženice prioritetni projekt Županije

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

26. kolovoza 2025.

By

Župan Zadarske županije Josip Bilaver i njegov zamjenik Robertino Dujela održali su radni sastanak s voditeljem područne konzervatorske službe u Zadru Igorom Miletićem i ravnateljem Županijske lučke uprave Zadar Davorom Škibolom na temu uređenja uvale Draženica i Maestral.

Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata Županije koji uključuje izgradnju novih komunalnih vezova, uređenje plaže, proširenje prometnice te pješačko-biciklističke staze i zelene površine.

Na sastanku je dogovorena daljnja suradnja Konzervatorskog odjela i Županijske lučke uprave u svim fazama pripreme i realizacije projekta, kako bi uređenje uvale Draženica bilo provedeno u skladu s relevantnim smjernicama i standardima.

Župan Bilaver istaknuo je kako projekt Draženica predstavlja prioritet Županije i da će donijeti značajnu dugoročnu korist građanima i razvoju zadarske obale.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu