Connect with us

Svijet

Kao da je sve znao: Ostvaruju se sva predviđanja Nikole Tesle

Objavljeno

-

Nikola Tesla

Kad bi se trebali odreći rezultata njegova rada, kotači industrije bi se prestali okretati, stali bi električni automobili i vlakovi, naši gradovi bi se našli u mraku, rekao je B. A. Behrend

Nikola Tesla bio je ispred svog vremena i tog je bio svjestan. Jedan od najvećih umova 1937. za časopis Liberty dao je svoje predviđanje skore budućnosti.

Tad se već znalo da je Tesla otac radija, televizije, prijenosa energije, indukcijskog motora i otkrića kozmičkih zraka. U to vrijeme objavio je postojanje do tada nepoznatog izvora energije, prisutnog svugdje oko nas i u neograničenim količinama; a u vrijeme kada je članak objavljen, radio je na razvoju uređaja za koji je tvrdio da će buduće ratove učiniti beskorisnim.

Veliki fizičari, kao što su Kelvin i Crookes, govore o njegovim pronalascima kao o čudima. “Tesla je”, govorio je profesor A. E. Kennelly, sa Sveučilišta na Harvardu, prilikom dodjele Edisonove medalje Tesli, “postavio osnove za nova dostignuća širom svijeta… Ono što je on prikazao, predstavljalo je otkriće za znanost i umjetnost svih vremena”. “Kada bi”, primjećuje B. A. Behrend, čuveni pisac i inženjer, “se trebali odreći rezultata rada gospodina Tesle, kotači industrije bi se prestali okretati, stali bi električni automobili i vlakovi, naši gradovi bi se našli u mraku, mlinovi bi utihnuli i zamrli”.

‘Izgleda da sam uvijek bio ispred svog vremena’

“Predviđanje je nezahvalno. Nijedan čovjek ne može vidjeti predaleko u budućnost. Napredak i pronalasci se razvijaju u drugačijim pravcima od onih koje smo predviđali. Takvo je bilo moje iskustvo, mada sebi laskam da su događaji potvrdili mnoge razvojne pravce koje sam predviđao u prvoj trećini 20. st.

Izgleda da sam uvijek bio ispred svog vremena. Čekao sam devetnaest godina da proradi elektrana na Nijagari zasnovana na mom sistemu, prošlo je petnaest godina prije nego što je moj patent za bežični prijenos signala, objavljen još 1893, našao univerzalnu primjenu. Najavio sam kozmičke zrake i moju teoriju radioaktivnosti 1896. Jedno od najznačajnijih otkrića – rezonantnost Zemlje – kao osnovi bežičnog prijenosa energije, koje sam objavio 1899, mnogi ne razumiju ni danas. Gotovo dvije godine nakon što sam obavio prijenos električne energije oko čitave planete, Edison, Steinmetz, Markoni i drugi tvrdili su da je nemoguće bežičnim putem prenijeti preko Atlantika čak ni običan signal. S obzirom da sam nagovijestio toliko mnogo značajnih otkrića, mislim da neću mnogo pogriješiti ako pokušam predvidjeti kako će izgledati život u 21. stoljeću.

Život jeste i uvijek će biti jednadžba čije je rješenje neuhvatljivo, ali ona ipak sadrži određene poznate činjenice. Sa sigurnošću možemo reći da je život kretanje, iako nedovoljno poznajemo njegovu prirodu. Za kretanje je neophodno tijelo koje se pomiče i sila koja ga potiskuje i pomaže da savlada otpor. Čovjek, uopćeno, jeste masa koju potiskuje sila. Otuda se i opći zakoni u carstvu mehanike, koji važe za kretanje, mogu primijeniti i na čovječanstvo.

Postoje tri načina kako se može povećati energija koja određuje ljudski progres: prvo, možemo povećati masu. To bi, u slučaju čovječanstva, značilo poboljšanje uvjeta života, zdravlja, razvoja vrste i slično. Drugo, možemo smanjiti sile otpora koje usporavaju napredak, kao što su neznanje, glupost i religiozni fanatizam. Treće, možemo umnožiti energiju ljudske mase ovladavanjem silama svemira, kao što je sila sunca, oceana, vjetrova i plime i oseke.

Svaki čovjek mora imati neki ideal

Prvom metodom ostvarujemo više hrane i opće blagostanje. Drugim se stvaraju uvjeti za mir. Trećim se povećava naša sposobnost da radimo i stvaramo. Napredak, bilo kakav, je nemoguć ukoliko naši napori nisu usmjereni ka povećanju blagostanja, miru i stvaralaštvu. Po tome je mehanicističko shvaćanje života jedinstveno s učenjima Bude i Isusa.

Mada nisam vjernik u ortodoksnom smisli, oslanjam se na religiju. Prvo, jer svaki čovjek mora imati neki ideal – religiozni, umjetnički, znanstveni ili humanitarni – da bi njegov život imao nekog smisla. Drugo, jer sve velike religije sadrže mudre preporuke za dobar život koje važe danas kao i u doba kada su nastale.

Ne postoji sukob između ideala znanosti i ideala religije, ali je znanost suprotstavljena teološkim dogmama jer se znanost zasniva na činjenicama. Za mene, svemir je jednostavno veliki stroj, koji nikada nije nastao i nikada neće nestati. Ljudsko biće nije izuzetak u prirodnom poretku stvari. Čovjek je, kao i svemir, stroj. Ništa ne dopire do našeg uma niti utječe na naše djelovanje, posredno ili neposredno, a da nije odgovor na poruke koje osjetilima primamo iz vanjske sredine. Zbog sličnosti naše konstrukcije i naše okoline, svi slično odgovaramo na slične utjecaje, a kao rezultat naših reakcija, dolazimo do razumijevanja. Tijekom svih ovih stoljeća, razvijali su se beskonačno složeni mehanizmi. Međutim, ono što mi zovemo “duša” ili “duh”, nije ništa više od zbira svih funkcija tijela. Kada ove funkcije nestanu, nestaju i “duša” ili “duh”.

Ja sam ove ideje iznio daleko prije nego što su bihevioristi, predvođeni Pavlovom u Rusiji i Watsonom u Sjedinjenim Državama, objavili koncept svoje nove psihologije. Ovo, očigledno mehanicističko shvaćanje nije u suprotnosti s etičkim shvaćanjima života. Opće prihvaćanje ovih postavki ne bi razorilo religiozne ideale. Danas su budizam i kršćanstvo najveće religije, i po broju vjernika i po značaju. Vjerujem da će njihova suštinska shvaćanja izgraditi novu religiju ljudske rase u 21. stoljeću.

Ljude će sterilizirati

Godine 2100. razvoj života će biti pod potpunom kontrolom znanosti. U prošlosti, zakonom borbe za opstanak, uglavnom su nestale manje podobne osobine. Čovjekovo novo osjećanje sažaljenja suprotstavlja se neumoljivom djelovanju prirode. Kao rezultat, nastavit će se očuvanje života, ali i razvoj nedovoljno prilagođenih pripadnika ljudske vrste. Jedina metoda koja bi odgovarala našem osjećaju civiliziranog ponašanja je sterilizacija i potiskivanje seksualnog instinkta kod neprilagođenih jedinki.

Nekoliko europskih i neke članice unije Sjedinjenih država odlučuju sterilizirati kriminalce i mentalno poremećene osobe. To nije dovoljno. Znanstvenici stalno vrše pritisak da se osnivanje bračne zajednice učini što težim. Svakome tko nije pouzdan roditelj neće biti dopušteno da stvara potomstvo. Za jedno stoljeće od danas, normalnoj osobi bit će jednako neprihvatljivo da opći s neprilagođenim pripadnicima društva kao i sa običnim kriminalcima.

Higijena i fizička kultura bit će priznati dijelovi obrazovnog sistema i državnog aparata. Ministar za higijenu i fizičku kulturu, 2035. godine, u vladi tadašnjeg predsjednika SAD, bit će značajniji od ministra obrane.

Zagađenost naših obala, kao što je danas oko New Yorka, za našu djecu i unuke bit će nezamislivi kao što je nama nezamisliv život bez vodovoda i kanalizacije. Opskrba vodom će se strogo nadzirati, a samo lud čovjek koristit će vodu koja nije sterilizirana.

Više ljudi umire ili obolijeva od zagađene vode nego od kave, čaja, duhana i drugih simulanata. Osobno sam se odrekao svih simulanata. Također, praktično ne jedem meso. Uvjeren sam da za sto godina kava, čaj i duhan neće biti toliko primamljivi. Alkohol će se, ipak, i dalje koristiti, jer on nije stimulant već provjereni eliksir života. Stimulanti neće nestajati pod prisilom. Jednostavno više neće biti u modi da se organizam truje štetnim sastojcima. Prirodna hrana, kao što su mlijeko, med, žitarice bit će osnova epikurejskih večera i u vrhunskim restoranima 21. stoljeća.

Bit će dovoljno žita i proizvoda od žita da se ishrani čitav svijet, uključujući i milijune gladnih u Kini i Indiji. Naša planeta je prebogata, a tamo gdje nešto bude nedostajalo, dušik dobiven iz zraka će obnoviti tkivo Zemlje. Ja sam 1900. razvio proces za ovu namjenu. Kasnije, poslije četrnaest godina, pred ratnim potrebama, usavršili su ga njemački kemičari.

Ratovi protiv neznanja

Znatno prije kraja sljedećeg stoljeća, sistematsko pošumljavanje i znanstveno upravljanje prirodnim resursima učinit će kraj sušama, šumskim požarima i poplavama. Univerzalna primjena vodene energije i njen prijenos na velike razdaljine, omogućit će da svako domaćinstvo dođe do jeftine energije, pa će prestati potreba za sagorijevanjem tekućina. Smanjenjem napora za goli opstanak, čovječanstvo će više biti usmjereno k razvoju ideala nego materijalnih vrijednosti.

Danas i najciviliziranije zemlje svijeta maksimum svojih prihoda troše na ratove, a minimum na obrazovanje. U 21. stoljeću taj odnos će se izmijeniti. Postat će slavniji oni koji dobivaju bitke protiv neznanja nego oni koji umiru na bojnim poljima. Otkriće nove znanstvene istine privlačit će veću pažnju od diplomatskih događaja. Čak su i novine naših dana počele prihvaćati znanstvena otkrića ili novo filozofsko shvaćanje kao i svaku drugu vijest. Novine 21. stoljeća će još pisati o kriminalnim i političkim kontroverzama, ali će glavni naslovi na naslovnim stranama biti objave novih znanstvenih hipoteza.

Napredak će biti nemoguć ukoliko ljudi nastave s divljačkom praksom međusobnog ubijanja. Od svog oca, erudite i upornog borca za mir, naslijedio sam duboku mržnju prema ratu. Kao i drugi pronalazači, neko vrijeme sam vjerovao da se ratovi mogu zaustaviti ukoliko se učine još razornijim. Ali, shvatio sam da je to pogrešno. Podcijenio sam čovjekov borbeni instinkt za koji će trebati više od jednog stoljeća da bi sasvim izblijedio. Rat se ne može ukinuti tako što ćemo ga staviti izvan zakona. Nećemo ga spriječiti ako razoružamo najmoćnije. Ratovi će se spriječiti ne tako što ćemo oslabiti jake, već tako što će svaki narod, slab ili jak, biti u stanju da sam sebe obrani.

Otuda, svako sredstvo koje se koristi za obranu može služiti i agresivnim namjerama. Time se obezvrjeđuju dobre namjere za ostvarenje mira. Ja sam, međutim, uspeo da dođem do ideje kako da usavršim sredstva koja bi poslužila uglavnom za obranu. Ako bi se prihvatila, to bi potpuno izmijenilo odnose među narodima. Time bi se svaka zemlja, velika ili mala, učinila sposobnom da pruži otpor neprijateljskim vojskama, avionima ili drugim sredstvima napada. Moj pronalazak zahtjeva izgradnju velikog generatora koji bi, kada se stavi u pogon, bio u stanju da uništi sve, od neprijateljske vojske do ratnih strojeva, u krugu od oko 400 km. On bi, da tako kažem, predstavljao snažan zid i nepremostivu prepreku pred bilo kakvim oblikom agresije.

Ratovi će postati besmisleni

Ako nijednu zemlju ne možete uspješno napasti, tada prestaje svaki smisao za ratnu opciju. Moje otkriće razoružava zlokobnu snagu aviona ili podmornica, ali ostaje nadmoć bojnih brodova, jer se brodovi mogu opremiti nekim od neophodnih uređaja. Možda će i dalje biti ratova na moru, ali nijedan ratni brod neće moći da prodre kroz kopnenu liniju obrane jer će uređaji na obali biti nadmoćniji od bilo kog naoružanja bojnih brodova.

Želim da izričito podvučem da se ovaj moj pronalazak ne oslanja na tzv. “zrake smrti”. Zraci nisu primjenljivi jer se ne mogu proizvesti u potrebnoj količini i jer na većim razdaljinama gube neophodnu snagu. Sva energija New Yorka (približno dva milijuna konjskih snaga) pretvorena u zrake i projektirana na razdaljinu od četrdeset kilometara, ne bi mogla ubiti čovjeka jer bi se, prema poznatim zakonima fizike, toliko raspršila da ne bi imala nikakvog efekta.

Moj aparat projektira čestice koje mogu biti relativno velike ili mikroskopskih dimenzija, i omogućava da se na mali prostor i na veliku razdaljinu prenese trilijune puta više energije nego što je moguće sa zracima bilo koje vrste. Tisuće konjskih snaga mogu se prenijeti snopom tanjim od dlake u kosi, a da ih, pritom, ništa ne može zaustaviti. Ova izuzetna osobina zraka omogućit će, između ostalih stvari, nezamislive rezultate u televiziji, jer gotovo da neće biti ograničenja za intenzitet osvjetljavanja, veličinu slike ili razdaljine na kojoj je moguća projekcija slike.

Ne kažem da neće biti još razarajućih ratova prije nego što svijet prihvati moj izum. Ja vjerojatno neću doživjeti njegovu primjenu. Ali, uvjeren sam da će za jedno stoljeće od danas sve zemlje osigurati da ovim ili nekim sličnim sredstvom postanu imune od napada.

Bezbrojne poslove koji se danas još uvijek obavljaju ljudskom rukom zamijenit će “ruke” automata. Baš u ovom trenutku, znanstvenici u laboratorijima američkih sveučilišta nastoje stvoriti nešto što se opisuje kao “stroj koji misli”. Takav razvoj sam ranije predviđao”, rekao je znanstvenik.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Plaće u Europi: Gdje se zarađuje najviše?

Objavljeno

-

By

Pixabay

Početak nove godine idealno je vrijeme za promjenu posla – a visina plaće pritom ima ključnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenika. Zanima vas koliko zarađuju vaši europski susjedi?

Siječanj je popularan mjesec za promjene posla jer zaposlenici provode novogodišnje odluke u djelo, a tvrtke prilagođavaju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje.

Za mnoge radnike plaća je jedan od najvažnijih čimbenika pri odluci o sljedećem karijernom koraku. Osim očitih razlika među sektorima, plaće se znatno razlikuju i među europskim državama – kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode kupovnoj moći, piše Euronews.

Razmišljate o promjeni mjesta boravka, a ne samo poslodavca? Ili vas jednostavno zanima koliko zarađuju vaši susjedi? Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, ovako se plaće razlikuju diljem Europe.

Prosjek blizu 40.000 eura u EU-u

Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.

Osim Luksemburga, prosječna plaća viša od 50.000 eura bilježi se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.

Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, prosječna godišnja plaća po zaposleniku manja je od 20.000 eura u Grčkoj i Mađarskoj.

Plaće u Europi
Euronews

U mnogim državama velik udio ljudi radi nepuno radno vrijeme, no Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kolika bi bila prosječna plaća kada bi svi zaposlenici radili puno radno vrijeme.

Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.

Razlozi razlika u plaćama

Giulia De Lazzari, ekonomistica iz Međunarodne organizacije rada (ILO), istaknula je da su gospodarska struktura i produktivnost država ključni razlozi razlika u plaćama među zemljama.

“Viša produktivnost omogućuje državama isplatu viših plaća“, rekla je za Euronews.

De Lazzari navodi da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu imaju više plaće od zemalja u kojima je zapošljavanje koncentrirano u sektorima s nižom dodanom vrijednošću. U potonje spadaju, primjerice, poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne uslužne djelatnosti.

“Snaga i prisutnost sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora te razina zakonski propisane minimalne plaće također značajno utječu na visinu plaća“, dodala je.

Dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Europskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da niska razina sindikalne organiziranosti i viša nezaposlenost vjerojatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.

„To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plaća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organiziranosti u EU-u“, rekla je.

Prosječne plaće prema kupovnoj moći

Razlike su manje kada se plaće promatraju prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama.

Jedna PPS jedinica teoretski omogućuje kupnju iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.

Plaće prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.

Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a.

Pet zemalja s najnižim vrijednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a.

Plaće u Europi
Euronews

De Lazzari iz ILO-a istaknula je da troškovi života i razine cijena utječu na plaće, a posljedično i na visinu zarada. „Zemlje s višim razinama potrošačkih cijena općenito imaju i više nominalne plaće“, rekla je.

Poredak pojedinih zemalja znatno se mijenja kada se uspoređuju iznosi u eurima i prema PPS-u. Primjerice, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto, ostvarujući znatno bolji rezultat prema kupovnoj moći, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.

Ako se prosječni rast iz posljednjih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plaća u EU-u u 2025. godini dosegnuti 41.600 eura u nominalnom iznosu, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se stope rasta znatno razlikuju među državama.

 
Nastavi čitati

Svijet

INDEKS SUKOBA 2025. / Ovo su najopasnija mjesta na svijetu

Objavljeno

-

By

ACLED

Svijet je i dalje obilježen visokim stupnjem nasilja, a najopasnija žarišta sukoba ostaju Palestina, Ukrajina i Meksiko, pokazuje najnoviji Indeks sukoba organizacije ACLED.

ACLED-ov Indeks sukoba globalna je procjena toga kako se i gdje sukobi u svim državama i teritorijima svijeta razlikuju prema četiri pokazatelja: smrtonosnosti, ugroženosti civila, geografskoj rasprostranjenosti i broju oružanih skupina.

Palestina, Meksiko i Ukrajina

Palestina ima i geografski najrašireniji sukob: ACLED bilježi visoku razinu nasilja na gotovo 70% teritorija Gaze i Zapadne obale.

Mjanmar je najfragmentiraniji sukob na svijetu – više od 1.200 različitih oružanih skupina sudjelovalo je u barem jednom nasilnom incidentu.

Pakistan je u posljednjih 12 mjeseci postao opasniji za civile, a broj smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem porastao je zbog jačanja regionalnih pobuna i kratkotrajne, ali intenzivne eskalacije sukoba s Indijom.

Haiti je postao smrtonosniji i opasniji za civile: više od 4.500 Haićana ubijeno je u političkom nasilju, dok je porastao i broj ciljanih napada na civile.

Ekvador je također postao smrtonosniji, s više od 1.000 dodatnih smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem u odnosu na 2024. godinu.

Gdje se događaju sukobi?

ACLED-ov Indeks sukoba rangira 50 najtežih sukoba u svijetu te ih svrstava u kategorije ekstremnih, visokih ili nestabilnih.

Indeks sukoba
ACLED

Koliko je sukoba prisutno u svijetu?

Razina sukoba ostala je stabilna tijekom proteklih 12 mjeseci. ACLED je zabilježio 204.605 sukobnih događaja od 1. prosinca 2024. do 28. studenoga 2025., u usporedbi s 208.219 događaja u prethodnih 12 mjeseci.

Ti nasilni događaji rezultirali su – prema konzervativnim procjenama – s više od 240.000 smrtnih slučajeva.

Ratovi u Ukrajini i Palestinii dalje su glavni pokretači nasilja te čine više od 40% svih sukobnih događaja u proteklih godinu dana. Građanski ratovi u Mjanmaru i Sudanu ostali su na visokoj razini, a nasilje bandi i dalje potiče sukobe: Brazil, Ekvador, Haiti i Meksiko svrstavaju se među deset zemalja s najtežim oblicima nasilja u svijetu.

Indeks sukoba
ACLED

Borbe u Siriji nastavile su se unatoč padu Bašara al-Asada, dok u Nigeriji nije bilo predaha od složene mreže regionalnih sukoba. U Pakistanu su pogoršane islamističke i separatističke pobune na periferiji zemlje – dodatno potaknute povremeno eksplozivnim odnosima sa susjedima – dovele do daljnjeg pogoršanja ionako nestabilne sigurnosne situacije.

Kako su se sukobi promijenili?

Iako je pet vodećih zemalja na Indeksu zadržalo svoje pozicije, neki sukobi unutar tih država znatno su se promijenili. Palestina je treće najsmrtonosnije područje na svijetu, unatoč padu broja smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima zbog primirja u Gazi. Po smrtonosnosti je nadmašuju samo Ukrajina i Sudan.

Indeks sukoba
ACLED

Suprotno tome, u Siriji je broj smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima – potaknut kombinacijom političkog nadmetanja, sektaškog nasilja i stranog upletanja – porastao s nešto više od 6.000 na više od 9.000 u proteklih 12 mjeseci.

Mjanmar, Meksiko, Brazil i Nigerija ostali su stalno visoko rangirani prema sva četiri pokazatelja Indeksa. Posebno se ističe porast nasilja bandi u Ekvadoru i Haitiju, što je dovelo do njihovog uspona na ljestvici.

Ekvador je porastao na 6. mjesto jer je u proteklih godinu dana više od 50 oružanih skupina aktivno sudjelovalo u nasilju, uključujući gotovo 40 bandi. Više od polovice tih bandi sudjelovalo je u više od 2.500 događaja usmjerenih protiv civila.

Na Haitiju je gotovo udvostručenje broja poginulih i porast napada na civile dovelo do skoka na ljestvici – s 11. mjesta 2024. godine na 8. mjesto ove godine.

 
Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”

Objavljeno

-

By

Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.

NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.

Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.

Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.

Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.

To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.

Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.

Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.

NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.

Kako se virusi gripe mijenjaju

Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.

Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.

No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?

Rekordi srušeni u Australiji

Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.

Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.

Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.

U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.

Vrste gripe

Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1)influenca A(H3N2) i influenca B.

Ove godine problem stvara podtip H3N2.

Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.

Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.

No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).

UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.

Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.

Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.

Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama

Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.

“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.

Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.

Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu