Connect with us

Svijet

Kao da je sve znao: Ostvaruju se sva predviđanja Nikole Tesle

Objavljeno

-

Nikola Tesla

Kad bi se trebali odreći rezultata njegova rada, kotači industrije bi se prestali okretati, stali bi električni automobili i vlakovi, naši gradovi bi se našli u mraku, rekao je B. A. Behrend

Nikola Tesla bio je ispred svog vremena i tog je bio svjestan. Jedan od najvećih umova 1937. za časopis Liberty dao je svoje predviđanje skore budućnosti.

Tad se već znalo da je Tesla otac radija, televizije, prijenosa energije, indukcijskog motora i otkrića kozmičkih zraka. U to vrijeme objavio je postojanje do tada nepoznatog izvora energije, prisutnog svugdje oko nas i u neograničenim količinama; a u vrijeme kada je članak objavljen, radio je na razvoju uređaja za koji je tvrdio da će buduće ratove učiniti beskorisnim.

Veliki fizičari, kao što su Kelvin i Crookes, govore o njegovim pronalascima kao o čudima. “Tesla je”, govorio je profesor A. E. Kennelly, sa Sveučilišta na Harvardu, prilikom dodjele Edisonove medalje Tesli, “postavio osnove za nova dostignuća širom svijeta… Ono što je on prikazao, predstavljalo je otkriće za znanost i umjetnost svih vremena”. “Kada bi”, primjećuje B. A. Behrend, čuveni pisac i inženjer, “se trebali odreći rezultata rada gospodina Tesle, kotači industrije bi se prestali okretati, stali bi električni automobili i vlakovi, naši gradovi bi se našli u mraku, mlinovi bi utihnuli i zamrli”.

‘Izgleda da sam uvijek bio ispred svog vremena’

“Predviđanje je nezahvalno. Nijedan čovjek ne može vidjeti predaleko u budućnost. Napredak i pronalasci se razvijaju u drugačijim pravcima od onih koje smo predviđali. Takvo je bilo moje iskustvo, mada sebi laskam da su događaji potvrdili mnoge razvojne pravce koje sam predviđao u prvoj trećini 20. st.

Izgleda da sam uvijek bio ispred svog vremena. Čekao sam devetnaest godina da proradi elektrana na Nijagari zasnovana na mom sistemu, prošlo je petnaest godina prije nego što je moj patent za bežični prijenos signala, objavljen još 1893, našao univerzalnu primjenu. Najavio sam kozmičke zrake i moju teoriju radioaktivnosti 1896. Jedno od najznačajnijih otkrića – rezonantnost Zemlje – kao osnovi bežičnog prijenosa energije, koje sam objavio 1899, mnogi ne razumiju ni danas. Gotovo dvije godine nakon što sam obavio prijenos električne energije oko čitave planete, Edison, Steinmetz, Markoni i drugi tvrdili su da je nemoguće bežičnim putem prenijeti preko Atlantika čak ni običan signal. S obzirom da sam nagovijestio toliko mnogo značajnih otkrića, mislim da neću mnogo pogriješiti ako pokušam predvidjeti kako će izgledati život u 21. stoljeću.

Život jeste i uvijek će biti jednadžba čije je rješenje neuhvatljivo, ali ona ipak sadrži određene poznate činjenice. Sa sigurnošću možemo reći da je život kretanje, iako nedovoljno poznajemo njegovu prirodu. Za kretanje je neophodno tijelo koje se pomiče i sila koja ga potiskuje i pomaže da savlada otpor. Čovjek, uopćeno, jeste masa koju potiskuje sila. Otuda se i opći zakoni u carstvu mehanike, koji važe za kretanje, mogu primijeniti i na čovječanstvo.

Postoje tri načina kako se može povećati energija koja određuje ljudski progres: prvo, možemo povećati masu. To bi, u slučaju čovječanstva, značilo poboljšanje uvjeta života, zdravlja, razvoja vrste i slično. Drugo, možemo smanjiti sile otpora koje usporavaju napredak, kao što su neznanje, glupost i religiozni fanatizam. Treće, možemo umnožiti energiju ljudske mase ovladavanjem silama svemira, kao što je sila sunca, oceana, vjetrova i plime i oseke.

Svaki čovjek mora imati neki ideal

Prvom metodom ostvarujemo više hrane i opće blagostanje. Drugim se stvaraju uvjeti za mir. Trećim se povećava naša sposobnost da radimo i stvaramo. Napredak, bilo kakav, je nemoguć ukoliko naši napori nisu usmjereni ka povećanju blagostanja, miru i stvaralaštvu. Po tome je mehanicističko shvaćanje života jedinstveno s učenjima Bude i Isusa.

Mada nisam vjernik u ortodoksnom smisli, oslanjam se na religiju. Prvo, jer svaki čovjek mora imati neki ideal – religiozni, umjetnički, znanstveni ili humanitarni – da bi njegov život imao nekog smisla. Drugo, jer sve velike religije sadrže mudre preporuke za dobar život koje važe danas kao i u doba kada su nastale.

Ne postoji sukob između ideala znanosti i ideala religije, ali je znanost suprotstavljena teološkim dogmama jer se znanost zasniva na činjenicama. Za mene, svemir je jednostavno veliki stroj, koji nikada nije nastao i nikada neće nestati. Ljudsko biće nije izuzetak u prirodnom poretku stvari. Čovjek je, kao i svemir, stroj. Ništa ne dopire do našeg uma niti utječe na naše djelovanje, posredno ili neposredno, a da nije odgovor na poruke koje osjetilima primamo iz vanjske sredine. Zbog sličnosti naše konstrukcije i naše okoline, svi slično odgovaramo na slične utjecaje, a kao rezultat naših reakcija, dolazimo do razumijevanja. Tijekom svih ovih stoljeća, razvijali su se beskonačno složeni mehanizmi. Međutim, ono što mi zovemo “duša” ili “duh”, nije ništa više od zbira svih funkcija tijela. Kada ove funkcije nestanu, nestaju i “duša” ili “duh”.

Ja sam ove ideje iznio daleko prije nego što su bihevioristi, predvođeni Pavlovom u Rusiji i Watsonom u Sjedinjenim Državama, objavili koncept svoje nove psihologije. Ovo, očigledno mehanicističko shvaćanje nije u suprotnosti s etičkim shvaćanjima života. Opće prihvaćanje ovih postavki ne bi razorilo religiozne ideale. Danas su budizam i kršćanstvo najveće religije, i po broju vjernika i po značaju. Vjerujem da će njihova suštinska shvaćanja izgraditi novu religiju ljudske rase u 21. stoljeću.

Ljude će sterilizirati

Godine 2100. razvoj života će biti pod potpunom kontrolom znanosti. U prošlosti, zakonom borbe za opstanak, uglavnom su nestale manje podobne osobine. Čovjekovo novo osjećanje sažaljenja suprotstavlja se neumoljivom djelovanju prirode. Kao rezultat, nastavit će se očuvanje života, ali i razvoj nedovoljno prilagođenih pripadnika ljudske vrste. Jedina metoda koja bi odgovarala našem osjećaju civiliziranog ponašanja je sterilizacija i potiskivanje seksualnog instinkta kod neprilagođenih jedinki.

Nekoliko europskih i neke članice unije Sjedinjenih država odlučuju sterilizirati kriminalce i mentalno poremećene osobe. To nije dovoljno. Znanstvenici stalno vrše pritisak da se osnivanje bračne zajednice učini što težim. Svakome tko nije pouzdan roditelj neće biti dopušteno da stvara potomstvo. Za jedno stoljeće od danas, normalnoj osobi bit će jednako neprihvatljivo da opći s neprilagođenim pripadnicima društva kao i sa običnim kriminalcima.

Higijena i fizička kultura bit će priznati dijelovi obrazovnog sistema i državnog aparata. Ministar za higijenu i fizičku kulturu, 2035. godine, u vladi tadašnjeg predsjednika SAD, bit će značajniji od ministra obrane.

Zagađenost naših obala, kao što je danas oko New Yorka, za našu djecu i unuke bit će nezamislivi kao što je nama nezamisliv život bez vodovoda i kanalizacije. Opskrba vodom će se strogo nadzirati, a samo lud čovjek koristit će vodu koja nije sterilizirana.

Više ljudi umire ili obolijeva od zagađene vode nego od kave, čaja, duhana i drugih simulanata. Osobno sam se odrekao svih simulanata. Također, praktično ne jedem meso. Uvjeren sam da za sto godina kava, čaj i duhan neće biti toliko primamljivi. Alkohol će se, ipak, i dalje koristiti, jer on nije stimulant već provjereni eliksir života. Stimulanti neće nestajati pod prisilom. Jednostavno više neće biti u modi da se organizam truje štetnim sastojcima. Prirodna hrana, kao što su mlijeko, med, žitarice bit će osnova epikurejskih večera i u vrhunskim restoranima 21. stoljeća.

Bit će dovoljno žita i proizvoda od žita da se ishrani čitav svijet, uključujući i milijune gladnih u Kini i Indiji. Naša planeta je prebogata, a tamo gdje nešto bude nedostajalo, dušik dobiven iz zraka će obnoviti tkivo Zemlje. Ja sam 1900. razvio proces za ovu namjenu. Kasnije, poslije četrnaest godina, pred ratnim potrebama, usavršili su ga njemački kemičari.

Ratovi protiv neznanja

Znatno prije kraja sljedećeg stoljeća, sistematsko pošumljavanje i znanstveno upravljanje prirodnim resursima učinit će kraj sušama, šumskim požarima i poplavama. Univerzalna primjena vodene energije i njen prijenos na velike razdaljine, omogućit će da svako domaćinstvo dođe do jeftine energije, pa će prestati potreba za sagorijevanjem tekućina. Smanjenjem napora za goli opstanak, čovječanstvo će više biti usmjereno k razvoju ideala nego materijalnih vrijednosti.

Danas i najciviliziranije zemlje svijeta maksimum svojih prihoda troše na ratove, a minimum na obrazovanje. U 21. stoljeću taj odnos će se izmijeniti. Postat će slavniji oni koji dobivaju bitke protiv neznanja nego oni koji umiru na bojnim poljima. Otkriće nove znanstvene istine privlačit će veću pažnju od diplomatskih događaja. Čak su i novine naših dana počele prihvaćati znanstvena otkrića ili novo filozofsko shvaćanje kao i svaku drugu vijest. Novine 21. stoljeća će još pisati o kriminalnim i političkim kontroverzama, ali će glavni naslovi na naslovnim stranama biti objave novih znanstvenih hipoteza.

Napredak će biti nemoguć ukoliko ljudi nastave s divljačkom praksom međusobnog ubijanja. Od svog oca, erudite i upornog borca za mir, naslijedio sam duboku mržnju prema ratu. Kao i drugi pronalazači, neko vrijeme sam vjerovao da se ratovi mogu zaustaviti ukoliko se učine još razornijim. Ali, shvatio sam da je to pogrešno. Podcijenio sam čovjekov borbeni instinkt za koji će trebati više od jednog stoljeća da bi sasvim izblijedio. Rat se ne može ukinuti tako što ćemo ga staviti izvan zakona. Nećemo ga spriječiti ako razoružamo najmoćnije. Ratovi će se spriječiti ne tako što ćemo oslabiti jake, već tako što će svaki narod, slab ili jak, biti u stanju da sam sebe obrani.

Otuda, svako sredstvo koje se koristi za obranu može služiti i agresivnim namjerama. Time se obezvrjeđuju dobre namjere za ostvarenje mira. Ja sam, međutim, uspeo da dođem do ideje kako da usavršim sredstva koja bi poslužila uglavnom za obranu. Ako bi se prihvatila, to bi potpuno izmijenilo odnose među narodima. Time bi se svaka zemlja, velika ili mala, učinila sposobnom da pruži otpor neprijateljskim vojskama, avionima ili drugim sredstvima napada. Moj pronalazak zahtjeva izgradnju velikog generatora koji bi, kada se stavi u pogon, bio u stanju da uništi sve, od neprijateljske vojske do ratnih strojeva, u krugu od oko 400 km. On bi, da tako kažem, predstavljao snažan zid i nepremostivu prepreku pred bilo kakvim oblikom agresije.

Ratovi će postati besmisleni

Ako nijednu zemlju ne možete uspješno napasti, tada prestaje svaki smisao za ratnu opciju. Moje otkriće razoružava zlokobnu snagu aviona ili podmornica, ali ostaje nadmoć bojnih brodova, jer se brodovi mogu opremiti nekim od neophodnih uređaja. Možda će i dalje biti ratova na moru, ali nijedan ratni brod neće moći da prodre kroz kopnenu liniju obrane jer će uređaji na obali biti nadmoćniji od bilo kog naoružanja bojnih brodova.

Želim da izričito podvučem da se ovaj moj pronalazak ne oslanja na tzv. “zrake smrti”. Zraci nisu primjenljivi jer se ne mogu proizvesti u potrebnoj količini i jer na većim razdaljinama gube neophodnu snagu. Sva energija New Yorka (približno dva milijuna konjskih snaga) pretvorena u zrake i projektirana na razdaljinu od četrdeset kilometara, ne bi mogla ubiti čovjeka jer bi se, prema poznatim zakonima fizike, toliko raspršila da ne bi imala nikakvog efekta.

Moj aparat projektira čestice koje mogu biti relativno velike ili mikroskopskih dimenzija, i omogućava da se na mali prostor i na veliku razdaljinu prenese trilijune puta više energije nego što je moguće sa zracima bilo koje vrste. Tisuće konjskih snaga mogu se prenijeti snopom tanjim od dlake u kosi, a da ih, pritom, ništa ne može zaustaviti. Ova izuzetna osobina zraka omogućit će, između ostalih stvari, nezamislive rezultate u televiziji, jer gotovo da neće biti ograničenja za intenzitet osvjetljavanja, veličinu slike ili razdaljine na kojoj je moguća projekcija slike.

Ne kažem da neće biti još razarajućih ratova prije nego što svijet prihvati moj izum. Ja vjerojatno neću doživjeti njegovu primjenu. Ali, uvjeren sam da će za jedno stoljeće od danas sve zemlje osigurati da ovim ili nekim sličnim sredstvom postanu imune od napada.

Bezbrojne poslove koji se danas još uvijek obavljaju ljudskom rukom zamijenit će “ruke” automata. Baš u ovom trenutku, znanstvenici u laboratorijima američkih sveučilišta nastoje stvoriti nešto što se opisuje kao “stroj koji misli”. Takav razvoj sam ranije predviđao”, rekao je znanstvenik.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak

Objavljeno

-

By

NASA Scientific Visualization Studio/Goddard Space Flight Center/Wikimedia Commons/Public Domain

U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.

Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.

Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.

Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.

Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.

Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.

Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.

Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije

Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.

Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.

Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.

“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.

Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja

René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.

Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.

David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.

“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.

S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.

Nastavi čitati

Svijet

Ovo su najskuplji gradovi za kupnju stana, u jednom gradu kvadrat 18.000 eura

Objavljeno

-

By

Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.

Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.

Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.

Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.

10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²

Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.

Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.

Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.

Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.

9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²

Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.

Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.

U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.

8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²

Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.

Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.

Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.

7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²

Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.

Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.

Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.

6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²

Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.

Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.

Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.

5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²

Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.

Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.

4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²

Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.

U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.

Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.

najskuplji gradova za kupnju stana u Europi
Europol

3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²

Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.

Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.

Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.

2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²

Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.

Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.

Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.

1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²

Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.

Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.

Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.

Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.

Nastavi čitati

Svijet

ZBOGOM UMORU / Stižu novi sustavi za sigurnost na cestama, evo što će se sve pratiti

Objavljeno

-

By

Ilustracija: Denys Nevozhai on Unsplash

Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.

Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.

Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.

Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.

“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.

Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.

Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu