Svijet
AMERIČKA ATLANTIDA: Nekada velik kao London, misteriozni grad uz Mississippi nestao je bez traga

Najveći grad pretkolumbijske Sjeverne Amerike, koji je u svoje zlatno doba bio velik kao London, iznenada je napušten, a do danas nitko ne zna zašto.
Cahokia, osam milja sjeverno od današnjeg St. Louisa, bio je najveći grad sjeverno od Meksika, prenosi Guardian.
Sagradilo ga je narod Mississippi, plemenski savez čiji se teritorij protezao diljem današnjih jugoistočnih SAD-a, od moćne rijeke koja je po njima dobila ime do obala Atlantika. No grad, je odjednom napušten oko 1350.
Za svoje doba, grad je bio pravo kozmopolitsko središte i sudeći po artefaktima i arhitekturi, utjecao na mnoga središta diljem današnjih jugoističnih SAD-a.
No osim toga, većina Amerikanaca ne zna ništa o prilično razvijenoj kulturi , a ostatak svijeta vjerojatno nije ni čuo za nekada moćnu civilizaciju.
“Većina i dalje razmišljao sjeverno američkim Indijancima u sferi kauboja i Indijanaca, perjanica i tipija” komentira etnolog Thomas Emerson, dodajući kako je takva slika usađena čitavim stoljećem kinematografije i knjiga.
Urbanizam od samog početka
No stvarna slika je daleko od toga. Niti su svi Indijanci bili nomadi, niti su živjeli u šatorima niti u malim plemenima.
“Oko 1000. godine naše ere, grad se zida po točno određenom planu. Ne kao da se razvija i izraste u isplanirani uređeni grad nego se od početka gradi po planu” ističe Emerson.
Po raznolikosti, Cahokia podsjeća na današnji New York, London, Amsterdam… U gradu su živjeli brojni narodi sa područja koje su kontrolirali Mississippijci – Pensakole, Choctawi, Natchezi, Ofoji.. Mjerenja stroncija u zubima pokazala su kako trećina pokopanih nije iz Cahokije. “I tako je bilo tijekom čitavog postojanja grada” ističe Emerson.
Pučanstvo Chanoike obrađivalo je polja, lovilo i trgovalo. Za urbanističko planiranje grada od 10 – 20 tisuća ljudi koristili su astronomske mjere, a metropola je imala i prostrane trgove. Ključne građevine bile su smještene na prostranim humcima izgrađenima rukom. Najveći je bio visok 40-ak metara i prostirao se na 56.000 četvornih metara. Taj brežuljak je jedino što je danas ostalo od nekad živahnog grada.
No umjesto da se razvio u modernu metropolu, Cahokija je sličnija mitskoj Atlantidi. Nakon što je postala važno središte 1050, nakon tristo godina je napuštena. Zašto, nitko ne zna sa sigurnošću. Grad nisu poharale ni bolest, ni rat ni Europljani – prvi zapadnjak, konkvistador Hernando de Soto došao je do napuštene Cahokie tek 1540.
Vjerski grad
Humci koje su Mississippijci gradili dominirali su krajolikom današnjeg jugoistoka SAD-a. Sela i gradiće su gradili uz trgovačke putove ili izvore hode i hrane. No Cahokia je bila potpuno dugačija. Iako je smještena na dijelu koje je obilovalo drvom, divljači i ribom iz Mississippija i Misourija, poplave su bile česte pa je naseljavanje bilo u najmanju ruku teško.
Emerson pretpostavlja kako je grad trebao služiti i kao mjesto za hodočašće, mjesto na kojem bi se svi Mississippijanci okupili za svetkovine.
“To je bilo dobro mjesto za okupljanje, ali ne i za život. No onda se nešto primijenilo oko 1000. godine i mjesto postaje važno središte. Ekonomija uglavnom nema veze s tom promjenom, glavni pokretač bila je religija, u najširem shvaćaju tog pojma” pojašnjava Emerson.
Baš kao i drugi planirani gradovi – od Karlovca do Brazilije, Mississippijanci su planirali grad uspješno predviđajući kako će se stanovništvo uskoro nahrupiti u grad.
Sazidali su grad koji se prostirao na 20-ak četvornih kilometara, sa 120 humaka. Gradnja tih brda bila je uistinu težak posao – kamenim lopatama iskopali su, te potom prenijeli u pletenim košarama više milijun i pol kubnih metara zemlje.
Najveće brdo služilo je kao gradsko središte. Na njemu je bila velika zgrada gdje se sastajalo gradsko poglavarstvo. Brdo je bilo građeno palisadom dugom gotovo tri kilometra. Unutar te citadele odvijale su se i svetkovine zbog kojih je grad sagrađen.
Ne spominju ga ni Indijanci
Većina je živjela izvan palisade, u čevrtastim kućicama velikima 4,5 sa 4 metra. No nisu u pitanju jednostavne “nabacane” kolibe – kućice su tvorile mrežu ulica i dvorišta.
No nakon vrhunca oko 1100., stanovništvo je počelo opadati, a do 1350. Cahokia je napuštena. Neki znanstvenici procjenjuju kako su iscrpili prirodna bogatstva. Drugi misle da su Cahokiu uništili društveni nemiri, treći misle da je problem u klimatskim promjenama, dugim sušnim razdobljima. No arheloških dokaza za bilo koju od tih teza nema.
No što god da je bio razlog, mora da je bio je prilično dramatičan jer niti usmena predaja niti folklor sjevernoameričkih Indijanaca ne spominju nekada velebni grad.
“Očito, ono što je okončalo Chanokiu je ostavilo gorak okus ljudima” zaključuje Emerson.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Pripremite se na kišu i pljuskove, ponegdje će biti svakodnevna pojava
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA S RIVE / Nekako s proljeća…
-
magazin3 dana prije(FOTO/VIDEO) “JA SAM ZA PLES” / Poznati hit iz 80-tih na Libreto način!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijePOZIV NA AUDICIJU / Traže se glasovi i lica za “Malog princa” i 66. Glazbene večeri u Sv. Donatu





