Hladan nestabilan atlantski zrak prodro je nad Europu i premješta se u obliku izražene hladne fronte prema istoku. Pod utjecajem te fronte, na slovenskoj Kredarici pao snijeg. Promjena vremena stigla je u Hrvatsku, no temperature će značajnije pasti noćas i sutra.

Petak će biti oblačan, vjetrovit i kišovit, jutarnje temperature u unutrašnjosti od 8 do 10, na Jadranu oko 17, a najviše dnevne u unutrašnjosti oko 14 Celzijevih stupnjeva, a na Jadranu od 18 do 22. Na Jadranu će puhati jaka mjestimice olujna bura.

Navečer u najzapadnijim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu postupno razbijanje naoblake.

U subotu i nedjelju nestabilno s duljim sunčanim razdobljima koja će prekidati kratkotrajni pljuskovi. Najviše dnevne temperature zraka u porastu te će biti oko 20 Celzijevih stupnjeva.

Europska središnja banka (ECB) smanjila je kamatne stope u eurozoni za još četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni “primjereni uvjeti” za daljnje ublažavanje “restriktivne” monetarne politike, uz potvrđene prognoze o slabljenju inflacije.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 18. rujna 3.65 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3.5 posto. Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će kamatu od 3.9 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.

ECB napominje i da će od sredine rujna prema novim odredbama razlika između između kamatne stope za refinanciranje banaka i stope na prekonoćne depozite biti smanjena s pola postotnog boda na 0.15 postotnih bodova. Razlika između stope za prekonoćne pozajmice i stope za refinanciranja banaka i dalje će iznositi četvrtinu postotnog boda, napominju.

Upravno vijeće zaključilo je, na temelju ažuriranih prognoza inflacije, da su stvoreni “primjereni uvjeti” za sljedeći korak u ublažavanju monetarne politike. U kolovozu je, prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija u eurozoni zamjetno usporila, na 2.2 posto, najnižu razinu od srpnja 2021., kada su cijene na godišnjoj razini bilježile isti postotni rast. U ovogodišnjem srpnju iznosila je 2.6 posto.

Skuplje usluge
ECB je u novom izvješću potvrdio lipanjske projekcije inflacije, prema kojima inflacija u ovoj godini trebala iznositi 2.5 posto. U 2025. trebala bi usporiti na 2.2 posto, a u 2026. na 1.9 posto. pokazuje izvješće.

Stope inflacije ponovo će porasti u ostatku godine, napominju u ECB-u, dijelom i zato cijene energije više neće padati snažno kao do sada. Ponovo će se spustiti prema ciljanih dva posto u drugoj polovini iduće godine, prognoziraju.

Marginalno su podigli prognoze temeljne inflacije u ovoj i idućoj godini. Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi u ovoj godini iznositi 2.9 posto, a u idućoj 2.3 posto. U 2026. trebala bi se spustiti na dva posto, u skladu s projekcijama iz lipnja.

Usluge su u proteklom razdoblju poskupjele više no što se očekivalo, napominju, a i plaće još uvijek rastu “povišenim tempom”. Međutim, pritisci na troškove rada jenjavaju, a zarada kompanija dijelom ‘amortizira’ utjecaj viših plaća na inflaciju, naglašavaju.

“Restriktivni uvjeti financiranja”
Blago su snizili projekcije gospodarskog rasta u eurozoni.

“Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni i ekonomska je aktivnost još uvijek prigušena, odražavajući slabu osobnu potrošnju i ulaganja”, objašnjavaju, prognozirajući smanjeni doprinos domaće potražnje u idućih nekoliko tromjesečja.

Ove bi godine po njihovoj novoj procjeni gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo porasti za 0.8 posto i blago ubrzati u iduće dvije godine, na 1.3 odnosno 1.5 posto.

Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati “primjerenu” visinu kamatnih stopa od “sjednice do sjednice”. Naglasili su ponovo i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.

ECB će striktno voditi računa da se inflacija u srednjoročnoj perspektivi “u primjerenom roku” spusti na ciljanih dva posto i zadržat će kamatne stope “na primjereno restriktivnoj razini” sve dok bude potrebno, ističe se u priopćenju.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) znatno je danas snizila prognozu rasta potražnje za naftom u ovoj godini, izdvojivši u raskoraku s Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) posustajanje potrošnje u Kini.

IEA sada očekuje da će potražnja ove godine porasti za 900 tisuća barela dnevno, snizivši dosadašnju procjenu za 70 tisuća barela dnevno, pokazuje mjesečno izvješće o tržištu nafte.

Kao glavni razlog snižene procjene savjetodavna agencija skupine vodećih potrošača okupljenih u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) navela je posustajanje potražnje iz Kine.

IEA sada procjenjuje da će kineska potražnja ove godine porasti za samo 180 tisuća barela dnevno budući da se šire makroekonomsko usporavanje vremenski poklopilo s pojačanom upotrebom električnih vozila. Skok prodaje električnih vozila prigušuje potražnju za motornim gorivima, a razvoj željezničke mreže istodobno koči uzlet domaćih zračnih putovanja.

“Budući da se čini da kineska potražnja za naftom kopni i da u većini ostalih zemalja tek skromno raste ili se smanjuje, trenutni trendovi podupiru naša očekivanja da će globalna potražnja do kraja desetljeća dosegnuti vrhunac”, priopćila je IEA.

“Prigušeni” rast potražnje očekuju i u 2025., za nekih 950.000 barela dnevno, potvrdivši važeću procjenu.

OPEC također snizio procjenu
I OPEC je ovaj tjedan snizio procjenu rasta potražnje u ovoj godini, s 2,11 milijuna na oko dva milijuna barela dnevno, istaknuvši probleme u građevinskom sektoru i pojačanu prodaju kamiona na ukapljeni plin i električnih automobila koji bi mogli zakočiti potražnju za benzinom i dizelom. Gospodarstvo pak po njihovim procjenama solidno raste, uključujući i aktivnost u Kini.

Snizili su i procjenu rasta potražnje u 2025., sa 1,78 milijuna na 1,74 milijuna barela dnevno.

IEA u najnovijem mjesečnom izvješću napominje i da bi globalno tržište nafte iduće godine moglo biti prekomjerno opskrbljeno ako OPEC i njegovi saveznici zaista povećaju isporuke kao što su najavili.

Opskrba neovisnih proizvođača raste znatno snažnije od ukupne potražnje i bit će u ovoj i idućoj godini povećana za 1,5 milijuna barela, procjenjuju u IEA-i, izdvojivši SAD, Gvajanu, Kanadu i Brazil.

To znači da OPEC i njegovi saveznici mogu očekivati značajan višak na tržištu, čak i ako ipak odluče i dalje smanjivati opskrbu dosadašnjim tempom, naglašava agencija.