Hrvatska
Nagrađivani Hrvat s Einsteinovim IQ-om ne može postati asistent!
Ivana Iveca, profesora matematike s diplomom Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, naša je javnost posljednjih dana imala prilike upoznati kao jednog od 16 najinteligentnijih ljudi svijeta, nagrađivanog još u srednjoj školi, ali ne i kao znanstvenika koji ne može dobiti mjesto asistenta na fakultetuS IQ-om 169, tridesetšestogodišnji je matematičar nadmašio čak i Alberta Einsteina i Stephena Hawkinga čija se inteligencija procjenjuje na između 160 i 170. Već s četiri godine sam je naučio množiti, a na Matematičkoj olimpijadi u Hong Kongu 1994. godine osvojio je brončanu medalju. Njegov gimnazijski profesor matematike Ratko Višak smatra ga svojim najboljim učenikom u 20-godišnjoj karijeri. Diplomirao je 2001. s prosječnom ocjenom 4,24, a sve ispite za doktorsku disertaciju položio je s prosječnom ocjenom 4,67. Uskoro bi trebao doktorirati.
No čini se da na Ekonomskom fakultetu nisu impresionirani ni njegovim sposobnostima ni navedenim postignućima. Naime, prema izvještaju stručnog povjerenstva iz siječnja 2011, Ivec nije bio dovoljno dobar za suradničko mjesto asistenta na Katedri za matematiku Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Iako u izvještaju stoji da je bio jedan od kandidata ‘koji su se posebno izdvojili’, Ivec na natječaju nije dobio mjesto, uz obrazloženje kako povjerenstvo vjeruje da će dobiti priliku nastaviti stručno i znanstveno usavršavanje na Matematičkom odsjeku PMF–a. No u ovoj priči možda je još dubiozniji ishod natječaja za drugo mjesto asistenta, u polju ekonomije na istoj Katedri. Posao je dobila Margareta Gardijan za koju stoji da ‘ima objavljen jedan stručni rad: Internetski alati za vrednovanje i trgovanje opcijama i njihova usporedba s akademskim modelima (RIF 3/2010, 108-117)’. Međutim, u izvješću se prešućuje da je rad napisan u koautorstvu.
Kritičari akademske prakse u Hrvatskoj mogli bi doći u napast da ovakvu odluku objasne činjenicom da je jedan od tri koautora Gardijan bio prof. dr. Boško Šego, treći član stručnog povjerenstva (pogledajte link). Također je zanimljivo da se navedeni rad vodi pod tri projekta, a jedan od njih je ‘Modeli i metode operacijskih istraživanja u ekonomici i poslovnom odlučivanju’, prof. dr. Luke Neralića, drugog člana povjerenstva (pogledajte link). Drugim riječima, moglo bi se zaključiti da su članovi povjerenstva otprije poznavali odabranu kandidatkinju i postaviti pitanje je li to na neki način utjecalo na njihove odluke.
Ovdje treba napomenuti kako nema sumnje da su kandidati koji su primljeni – Margareta Gardijan i Vedran Kojić – imali sve potrebne kvalifikacije za otvorena mjesta. Ne treba osporavati ni kvalifikacije ni odabir povjerenstva, međutim, neizbježno se nameće pitanje zašto njegovi članovi nisu transparentno priznali da Gardijan nije autorica spomenutog rada, već tek jedna od troje suautora. Naime, poznato je da se zasluge za takve radove dijele među svim znanstvenicima koji su radili na njemu. Također se može postaviti pitanje koji je smisao obrazloženja povjerenstva prema kojem će i Ivec i Stjepanović dobiti priliku nastaviti stručno i znanstveno usavršavanje na PMF-u, odnosno Ekonomskom fakultetu kad je jasno da njegovi članovi niti mogu niti imaju pravo tako nešto obećavati.
Budući da posljednjih godina neke krugove naše akademske zajednice, među kojima i Ekonomski fakultet u Zagrebu, potresaju korupcijski skandali jesno je da je bolje biti preoprezan nego neoprezan. Netransparentan i neuobičajen način djelovanja uvijek neizbježno potiče poznate dvojbe – pobjeđuju li uvijek na našim natječajima uistinu oni najsposobniji i najuspješniji, a ako ne, tko to i u čijem interesu, umjesto da se grabi za njima, odlučuje da bi oni svoju sreću trebali tražiti negdje drugdje.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin3 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska3 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade







