Connect with us

Svijet

NASA-in rover stiže na Mars u potrazi za životom

Objavljeno

-

NASA-in robotizirani rover Curiosity trebao bi u ponedjeljak ujutro u 6:31 h po našem vremenu sletjeti na Mars kako bi potražio moguće tragove života, sadašnjeg ili nekadašnjeg – drevnog

Misija vrijedna 2,5 milijarde dolara, lansirana je u studenom prošle godine, a na svojem je putovanju prešla oko 570 milijuna kilometara. Prema posljednjim podacima, letjelica je nakon prošlotjedne korekcije putanje sada na idealnom putu.

Curiosity, također poznat kao Mars Science Laboratory (MSL), najveće je i najsloženije vozilo koje je ikada lansirano na Crveni planet. Opremljeno je obiljem instrumenata koji će u krateru Gale, jednoj od najdubljih udubina na Marsu, potražiti znakove života. Budući da rover teži gotovo tonu i velik je poput SUV-a, tehnika spuštanja skakutanjem uz pomoć zračnih jastuka u ovom se slučaju ne može primijeniti pa je za njegovo meko pristajanje konstruiran poseban raketni nosač – lebdjelica.

Kako južna polutka u kojoj se nalazi krater Gale upravo iz zime prelazi u proljeće, stručnjaci će morati pripaziti na moguće pješčane oluje. Jedna je zabilježena prošli tjedan na oko 1.000 km od mjesta slijetanja. Rover je opremljen posebnom plutonijskom, nuklearnom baterijom koja bi trebala biti puno dugovječnija od solarnih ćelija koje su korištene u ranijim misijama i trebala bi izdržati barem nekoliko godina. Predviđeno trajanje misije je dvije zemaljske godine.

 

‘Sedam minuta užasa’

Od ulaska Curiosityja u Marsovu atmosferu do slijetanja na njegovu površinu proći će sedam minuta, koje NASA-ini stručnjaci nazivaju ‘sedam minuta strave’. Budući da svjetlosti treba 14 minuta da s Marsa stigne do Zemlje, kontrola misije neće moći poduzeti baš ništa – cijeli proces odvijat će se potpuno automatski.

‘Prije nego što uopće dobijemo prvi signal da je letjelica dodirnula vrh atmosfere, rover će već sedam minuta biti na površini’, objasnio je Steven Sell, zamjenik operacije slijetanja u NASA-i.

Kada stigne do Marsove atmosfere rover će putovati brzinom od 21.000 km na sat. Njegov štit će se zagrijati do 870 stupnjeva Celzijusovih i užariti. U sedam minuta kroz niz manevara morat će smanjiti brzinu do nule. Uz pomoć raketa potražit će pravo odredište, a potom će se otvoriti najveći ikada napravljen supersonični padobran koji bi u atmosferi 100 puta rjeđoj od naše rover trebao usporiti s brzine od 1.600 km/h do brzine od 320 km/h. Vozilo će u tom trenutku biti izloženo sili kočenja devet puta većoj od Zemljine gravitacije. Potom će se odvojiti toplinski štit i otvoriti prostor za promatranje radara. Kada radar registrira tlo i utvrdi pravu visinu, kran lebdjelice će se odvojiti i upaliti svoje raketne motore. Lebdjelica će konačno spustiti rover na tlo na dugim konopcima, otkvačiti se i potom odletjeti na sigurnu udaljenost (faze slijetanja pogledajte u fotogaleriji desno).

Sustav je više puta testiran na Zemlji, međutim, samo u obliku računalnog modela. Prava verzija u ponedjeljak će prvi put pokazati kako funkcionira u stvarnom svijetu Crvenog susjeda.

 

Vrhunski laboratorij za konačne odgovore

Curiosity je opremljen brojnim uređajima koji bi trebali moći otkriti organske materijale, odnosno tragove života koji postoji ili je davno u prošlosti postojao na Marsu. Među ostalim ima zlatom optočen uređaj Sample Analysis on Mars (SAM), bušilicu za kamenje i stijene, laser te pećnicu u kojoj će se uzorci tla izložiti visokim temperaturama od oko 1.000 stupnjeva kako bi se utvrdilo ima li u njima organskih tvari koje nije jednostavno izdvojiti čak ni iz pustinjskih uzoraka na Zemlji. SAM također može zdrobiti, zagrijati i otkriti minerale koji se mogu formirati samo u nazočnosti vode. Konačno laboratorij može prikupiti metan i utvrditi udio ugljika 12 i ugljika 13 u njemu. Ugljik 12, koji koriste i stvaraju živi organizmi, trebao bi biti znak nazočnosti života, mada ne i konačan. U svakom slučaju, tehnologija koju posjeduje Curiosity daleko je sofisticiranija od Vikingove koja je 1976. dala negativne rezultate iako je zabilježila neke tragove organskog metil klorida koji su se tada smatrali kontaminacijom.

U ovoj misiji također je važna činjenica da je za slijetanje odabrana lokacija na kojoj je već ranije potvrđeno postojanje vode, odnosno leda pod površinom s glinastim tlom koje bi moglo dobro očuvati tragove organskih tvari.

Poznato je da organski materijali putuju Sunčevim sustavom na kometima i meteorima te da padaju na razne planete. Ova bi misija trebala odgovoriti na pitanje je li se život stigao razviti na Marsu prije nego što su njegova mora presušila te je li zračenje na njemu danas prejako za opstanak bilo kakvih organizama.

Prve crno bijele snimke trebale bi na Zemlju stići u prvim satima nakon slijetanja, a prvi rezultati testiranja bit će poznati kroz nekoliko mjeseci nakon slijetanja. Konferencija za novinare o slijetanju moći će se pratiti na NASA-inom kanalu, brojnim drugim web stranicama i, naravno, na tportalu. Ne propustite povijesni događaj koji će pratiti cijeli svijet!

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati

U trendu