Francuske bolnice dobile su u srpnju naputak da do ožujka 2026. budu spremne za “veliki vojni angažman”, uključujući zbrinjavanje do 15 tisuća ranjenih vojnika. Ministarstvo zdravstva upozorenje je poslalo u sklopu kriznog planiranja, a ministrica Catherine Vautrin poručila je da je riječ o „normalnoj mjeri predostrožnosti”.

Francuske bolnice primile su upozorenje da se do ožujka 2026. godine pripreme za “veliki vojni angažman”. Iako je vijest prvi objavio satirični tjednik Le Canard enchaîné, informaciju je kasnije potvrdila i ministrica zdravstva Catherine Vautrin, piše metro.co.uk.

U dopisu, koji je francusko Ministarstvo zdravstva poslalo još u srpnju, navodi se kako bolnice moraju biti spremne za potencijalno “veliko vojno raspoređivanje”. Od zdravstvenih ustanova se traži da osiguraju kapacitete za liječenje ranjenih francuskih i stranih vojnika, s mogućnošću zbrinjavanja između 10.000 i 15.000 ljudi u razdoblju do 180 dana. U sklopu planiranja spominje se i uspostava medicinskih sabirnih mjesta u blizini luka i zračnih luka kako bi se omogućio brzi transport vojnika.

“Normalna mjera predostrožnosti”

Ministrica Vautrin umanjila je zabrinutost, ističući kako se radi o standardnoj proceduri. “Savršeno je normalno da zemlja predviđa krize i njihove posljedice. To je dio predviđanja, baš kao i strateško gomilanje zaliha”, izjavila je.

Dodala je i podsjetnik na prethodna iskustva: “Nisam još bila na dužnosti kada je izbila pandemija Covid-19, ali nemojmo zaboraviti da smo tada bili bez riječi da opišemo koliko je zemlja bila nespremna.”

Vodiči za preživljavanje

Ova mjera dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je Francuska izdala “vodiče za preživljavanje”. Priručnik na 20 stranica sadrži 63 savjeta o tome kako se građani mogu zaštititi od oružanih sukoba, prirodnih katastrofa, industrijskih nesreća i nuklearnih prijetnji. Vlada inzistira da priručnik nije objavljen zbog prijetnje Vladimira Putina, već da je u pripremi od 2022. godine kao odgovor na lekcije naučene tijekom pandemije.

Unatoč tome, priručnik nudi savjete o postupanju u slučaju nuklearnog napada i o pridruživanju lokalnim obrambenim snagama. Francuski list Le Figaro navodi kako bi objava mogla sugerirati da Francuska “reagira na nestabilnu međunarodnu situaciju”. U skladu s tim Francuska je, poput Ujedinjenog Kraljevstva, povećala svoju obrambenu potrošnju s 2% na 3 do 3,5% BDP-a.

Kako se Europa suočava s težim vremenskim prilikama, stručnjaci proučavaju posebne uvjete koji stoje iza ovih razarajućih oluja. Novo istraživanje otkriva kako klimatske promjene pojačavaju superćelijske oluje u Europi.

Studija objavljena u časopisu Science Advances upozorava da Alpe te dijelovi Srednje i Istočne Europe mogu očekivati značajan porast aktivnosti oluja.

Ako globalna temperatura poraste za 3 °C u odnosu na predindustrijsku razinu, učestalost oluja na sjevernoj strani Alpa mogla bi se povećati i do 50 posto.

Ove snažne oluje već su među najštetnijim vremenskim pojavama u Europi, a posljednjih godina rezultiraju sve većim brojem odštetnih zahtjeva kod osiguravatelja. Razumijevanje uvjeta u kojima nastaju i načina na koji ih naše zagrijavanje planeta mijenja ključno je za pripremu, poručuju istraživači, a piše euronews.

Što je superćelijska oluja?

Za razliku od tipične oluje, superćelija ima dubok, rotirajući stup zraka u sebi poznat kao mezociklon. Upravo taj rotirajući uzlazni tok zraka daje im jedinstvenu snagu i dugotrajnost. Dok većina grmljavinskih oluja brzo oslabi, superćelije mogu trajati satima i protezati se preko golemih područja.

One nastaju u uvjetima kada se pri tlu nalazi topao i vlažan zrak, u višim slojevima hladniji zrak, a vjetar mijenja smjer s visinom. Ti elementi čine atmosferu nestabilnom, koja zatim počinje rotirati i stvarati uvjete za razvoj superćelije.

Najčešće se javljaju ljeti i donose snažne vjetrove i obilne kiše. Iako su u Europi relativno rijetke, ove oluje čine značajan udio u opasnostima i financijskim gubicima povezanim s grmljavinskim nevremenima.

Kako znanstvenici prate europske superćelijske oluje?

Praćenje superćelija diljem Europe povijesno je bilo izazovno zbog neusklađenosti nacionalnih meteoroloških radarskih sustava.

Glavna autorica, Monika Feldmann iz Mobiliar Laba za prirodne rizike i Oeschger Centra za istraživanje klimatskih promjena na Sveučilištu u Bernu, kaže da to otežava prekogranično otkrivanje oluja.

Kako bi to prevladali, istraživači s Mobiliar Laba za prirodne rizike i Oeschger Centra za istraživanje klimatskih promjena Sveučilišta u Bernu, u suradnji s ETH Zürich, razvili su visokorezolucijski simulacijski model.

Ovaj model koristi tehnike digitalnog mapiranja za simulaciju olujnih ćelija u vrlo finoj skali, nudeći znatno detaljniju sliku razvoja oluja nego što je to ranije bilo moguće.

Alpe kao “žarište” grmljavinskih oluja

Novo modeliranje identificiralo je Alpe kao žarište superćelijskih oluja. Regija na sjevernoj strani planinskog lanca doživi oko 38 takvih snažnih oluja po sezoni, dok južne padine bilježe njih 61.

Uz globalno zagrijavanje od 3 °C, studija predviđa do 50 posto više superćelijskih pojava u ovom planinskom području, čime se povećavaju rizici za zemlje poput Švicarske, Austrije, sjeverne Italije i južne Njemačke. Nasuprot tome, Iberijski poluotok i jugozapad Francuske mogli bi doživjeti smanjenje.

Sveukupno, istraživači procjenjuju porast od 11 posto superćelijskih oluja diljem Europe.

U Kliničkom bolničkom centru Split kažu da je u ljetnom razdoblju dnevno u prosjeku hospitalizirano između 10 i 15 pacijenata pozitivnih na virus COVID-19

“Ljetna korona” poprilično je prisutna u populaciji, potvrđuje posljednje izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o broju oboljelih od COVID-19: u 34. kalendarskom tjednu, od 18. do 24. kolovoza, u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 336 prijava COVID-19 slučajeva. Nije puno, naravno, ali osjetno je više nego u tjednu prije, kada ih je zabilježeno 190, dok ih je od do kolovoza bilo uglavnom po nekoliko desetaka pa do stotinjak. Činjenica je i da se zapravo manji dio ljudi testira pa je stvarnih infekcija puno više od prijavljenih, piše Večernji list.

“Vidjeli smo da je tijekom ljeta više oboljelih od koronavirusa, ali simptomi su kao kod običnih prehlada: curenje iz nosa, grlobolja, glavobolja, bol u mišićima i povišena tjelesna temperatura. Pacijenti se sami nerijetko testiraju i jave da su pozitivni na COVID. Mnogi su iznenađeni jer su mislili da korone više nema, ali nema nikakve panike. Više ne forsiramo laboratorijsko testiranje ni izolaciju, preporučimo pacijentu da dva-tri dana ostane kod kuće” kaže obiteljska liječnica dr. Vikica Krolo. Podsjeća da je virus otpočetka imao i svoj ljetni val i zimski oko Nove godine, a nakon brojnih mutacija prilagodio se suživotu s ljudskom populacijom, kao što su to znanstvenici i predviđali tijekom pandemije, pa je interes za cijepljenje protiv COVID-19 danas vrlo mali.

“Premda za većinu ljudi ne predstavlja veliku opasnost, za one starije životne dobi i s postojećim komorbiditetima posljedice koje ovaj virus uzrokuje i sada su teže. COVID-19 ovih je dana i razlog povećanog broja hospitalizacija. Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” posljednja dva-tri tjedna bilježi pojačan priljev pacijenata kojima je COVID-19 dokazan ili se dokaže u njihovu laboratoriju. – Taj je priljev nešto intenziviran od početka ljeta, ali ne dramatično. Većina se pacijenata liječi ambulantno ili u dnevnoj bolnici, dok samo neki teži slučajevi zahtijevaju potporu kisikom i budu zadržani u bolnici. To su stariji i kronični bolesnici. Trenutačno je nekoliko pacijenata na bolničkom liječenju, međutim, nemaju teške kliničke slike”, rekao je dr. Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti.

“U Općoj bolnici Dubrovnik tijekom kolovoza polovica kapaciteta infektivnog odjela zauzimaju teže oboljeli od koronavirusa, većinom s posljedicama kao što je upala pluća i potreba za terapijom kisikom. Danas je to bilo 40 posto odjelnih kreveta. – COVID je i dalje prisutan, a zbog velikih migracija ljudi s raznih strana i ljetnih vrućina, ljeti smo i inače skloniji virusnim bolestima, u koje se COVID uklapa. U ovom trenutku imamo četiri pacijenta na stacionarnom liječenju oksigenoterapijom, antivirusnom i antimikrobnom terapijom, zbog komplikacija uzrokovanih COVID-19, a svakodnevno nam u ambulante dolazi velik broj lakše oboljelih” kaže dr. Stjepan Đuričić, voditelj Odjela za infektologiju dubrovačke bolnice.

“Nešto više oboljelih vide i u pulskoj bolnici. U Kliničkom bolničkom centru Split, pak, kažu da je u ljetnom razdoblju dnevno u prosjeku hospitalizirano između 10 i 15 pacijenata pozitivnih na virus COVID-19. – Riječ je pretežito o osobama starije životne dobi te bolesnicima s kroničnim zdravstvenim tegobama. Kod dijela hospitaliziranih bolesnika infekcija COVID-19 javlja se kao sporedna dijagnoza, dok u kliničkoj slici dominiraju druge bolesti”, kažu iz splitskog KBC-a.