Hrvatski znanstvenik i edukator, voditelj Zvjezdarnice Višnjan i počasni doktor Sveučilišta u Zadru Korado Korlević, sinoć je u Gradskoj knjižnici održao predavanje „Edukacija na početku ere umjetne inteligencije“.  Kao znanstvenik širokih vidika i jedan od vodećih hrvatskih intelektualaca, Korlević je govorio o izazovima tzv. umjetne inteligencije, odgoju djece, mogućnostima i opasnostima u doba kada se tehnologija razvija u „skokovima“ i prijeti izmicanju kontroli.

Današnja tehnologija ljudima omogućava da se „igraju bogova“: intervencijom preko mRNA i pisanjem kernela moguće je promijeniti ponašanje naših stanica, kao škarama izrezivati dijelove genoma, mijenjati DNK životinja, biljaka i mikroorganizama, a ta otkrića nagrađena su brojnim Nobelovim nagradama.

– Čovjeka možemo razmontirati ne kao biološki organizam, nego kao kibernetički sustav. To je 3 GB softvera, nije posebno puno, a superračunala su kompletno dekodirala genom neandertalca i sad je pitanje treba li nam jedan živi neandertalac. Mi smo u situaciji da se možemo igrati Boga i vratiti natrag nešto mrtvo. Ovo je bilo etički minsko polje pa su umjesto neandertalca oživjeli vuka iz ledenog doba koji je bio mrtav 10 tisuća godina. Shvatili smo kako funkcionira naš kibernetički sustav i to smo proveli u praksi 2019. godine, kada nam je hitno trebalo cjepivo, podsjetio je Korlević.

Začeci umjetne inteligencije sežu u prošlo stoljeće, a prvi proboji napravljeni su u medicini i astronomiji. U Zvjezdarnici Višnjan imaju knjigu o kompjutorskoj obradi fotografija iz 1975. godine, jer se i tada pokušavalo pratiti i eventualno spriječiti jedan od najvećih problema, udar velikih objekata u Zemlju.

– Danas je problem mogućeg udara asteroida i kometa u Zemlju na šestom mjestu kada se gledaju ugroze za čovječanstvo. Na prvom mjestu je umjetna inteligencija, na drugom sintetska biologija, roboti na trećem. Mi upravo “glancamo” ono što je najveći problem čovječanstva. Od 2015. strojevi se programiraju sami i mi taj njihov kod ne razumijemo. Svake noći ili svaki sat pišu nove kodove, provjere jesu li dobri, ako su bolji od staroga izbrišu ga i ostaje novi kod. Više ne programiraju ljudi. Ovo je slično kao kada u pokusu u biologiji stavite uz bakteriju antibiotik i one se same reprogramiraju kako bi bile otporne.

Na kraju Korlević dolazi do suštinskog problema: koja je esencija čovjeka, a koja stroja? Ljudima koji intenzivno koriste alate umjetne inteligencije zadnje tri godine pali su i kreativnost i intelektualne sposobnosti jer očekuju da AI sve napravi za njih.

– „Ljudskost“ za razliku od „strojnosti“ čine empatija, moralnost, suradnja, jako puno stvaranja i pričanja priča.  Mi smo ljudi kad stvaramo, jako smo ljudi kad nam je teško i gori nam pod nogama, kada je rat ili neka druga ugroza. Provodite svoje vrijeme čitanjem i razmišljanjem. Jako nam je važna i dosada jer smo tada najkreativniji. Živimo u području u kojem je položajna renta sve, iznajmljuju se apartmani i djeci se šalje poruka da ne moraju ići u školu jer će živjeti od iznajmljivanja. Živimo u jednoj antintelektualnoj zajednici i to je stvar koju moramo promijeniti, rekao je Korlević te svima za „domaću zadaću“ zadao da nađu nešto po čemu su posebno ljudski.

Korlevića je uoči predavanja rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić predstavio kao gosta, ali i kao „ našega naturaliziranog akademskog građanina“, s obzirom na to da mu je Sveučilište u Zadru 2016. godine dodijelilo počasni doktorat.

– Nadam se da će nam se Korado i ubuduće odazivati na naše pozive i govoriti o ovoj važnoj temi, a nadam se i da ćemo ispuniti važnu domaću zadaću koju nam je zadao „po čemu sam ja to poseban, vrijedan na ovom svijetu“ kako bismo dokazali važnost čovjeka kojega umjetna inteligencija ne može posve zamijeniti. Standardi koji se traže od mladih putem društvenih mreža, a i pod utjecajem onoga što nazivamo umjetnom inteligencijom, naglasak stavljaju na različite manifestacije glagola „imati“ i „izgledati“, a trebamo raditi na značaju glagola „biti“, da budemo dobri, štoviše bolji nego li smo sada, istaknuo je rector Faričić.

Konferencija koja je lani okupila 5.500 posjetitelja iz 40 zemalja vraća se u Zadar s programom posvećenim razvoju svjetskih tehnoloških rješenja, kao i vlastitih developerskih karijera, uz odgovorno korištenje AI alata

Zadar, 6. svibnja 2026. –Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do  15. rujna u Zadru i ponovno će okupiti developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanjedovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti  i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informacija dostupno je ovdje: https://shift.infobip.com/.

„Infobip Shift je već prepoznat na međunarodnoj razini, a posebno me raduje susret s lokalnim developerima čiji potencijal postaje sve vidljiviji na svjetskoj mapi. Hrvatska ima iznimno kvalitetan tehnološki talent i snažnu AI zajednicu i drago mi je biti dio događaja koji to stavlja u globalni kontekst. Prave tech inovacije proizlaze iz povezivanja ljudi i ideja, a Shift ima tu energiju i jedva čekam da se povežem sa zajednicom“, izjavio je Igor Dmochowski, voditelj odnosa s developerima za Srednju i Istočnu Europu u kompaniji Nvidia.

Zadar kao svjetska adresa za developere: Shift spaja lokalnu tech scenu s globalnim tržištem

Infobip Shift više je od tipične developerske ili AI konferencije – riječ je o događaju koji okuplja vodeće tehnološke profesionalce iz cijele Europe i svijeta, te istovremeno reflektira Infobipovu transformaciju prema kompaniji u kojoj je razvoj umjetne inteligencije strateški prioritet. Unazad nekoliko godina Infobip Shift prisutan je i u Miamiju, a lani je po prvi puta održan u Kuala Lumpuru, čime je postao prva hrvatska konferencija na tri kontinenta.

„Infobip Shift je s razlogom najveća tehnološka konferencija u ovom dijelu Europe i jedna od najvećih na svijetu. Ne morate – posebno u današnjim uvjetima – putovati na drugi kraj svijeta kako biste razmijenili iskustva s ljudima čija tehnološka rješenja pokreću svijet. Ako želite unaprijediti svoju karijeru ne samo znanjem, nego i poznanstvima, morate biti prisutni na Shiftu“, izjavio je Ivan Brezak Brkan, direktor odjela za iskustvo developera i sadržaj u Infobipu.

Na Infobip Shiftu 2026 bit će održano i završno natjecanje u sklopu programa Scale 2.0 gdje će finalisti predstaviti svoje startupe pred domaćom i međunarodnom tech zajednicom. Scale 2.0 inkubator je za hrvatske early stage startupe, a pokrenut je s jasnim ciljem – premostiti jaz između hrvatskih startupa i globalnih tržišta te povezivanje s potencijalnim investitorima.

Od Georgea Clooneyja u “Hitnoj službi” do Noaha Wylea u “Pittsburškoj bolnici”, liječnici hitne pomoći dugo su bili popularni heroji. Ali, hoće li uskoro biti zamijenjivi?

Revolucionarna studija s Harvarda otkrila je da su sustavi umjetne inteligencije nadmašili ljudske liječnike u trijaži hitne medicine pod visokim pritiskom, točnije dijagnosticirajući u potencijalno životno važnim trenucima kad se ljudi prvi put hitno prevezu u bolnicu.

Neovisni stručnjaci su rezultate opisali kao “pravi korak naprijed” u kliničkom razmišljanju umjetne inteligencije i došli su kao dio ispitivanja koja su testirala odgovore stotina liječnika u odnosu na umjetnu inteligenciju, piše Guardian.

Autori su rekli da su rezultati, objavljeni u časopisu Science, pokazali da su modeli velikih jezika (LLM) “nadmašili većinu mjerila kliničkog razmišljanja”.

Jedan eksperiment usredotočio se na 76 pacijenata koji su stigli na hitnu pomoć bolnice u Bostonu. Umjetna inteligencija i par ljudskih liječnika dobili su na pregled isti standardni elektronički zdravstveni karton, koji je obično uključivao podatke o vitalnim znakovima, demografske podatke i nekoliko rečenica medicinske sestre o tome zašto je pacijent tamo. Umjetna inteligencija je identificirala točnu ili vrlo blisku dijagnozu u 67% slučajeva, pobijedivši ljudske liječnike, koji su bili u pravu samo u 50% – 55% slučajeva.

Pokazalo se da je prednost umjetne inteligencije posebno izražena u okolnostima trijaže koje zahtijevaju brze odluke s minimalnim informacijama. Točnost dijagnoze umjetne inteligencije, OpenAI-jevog o1 modela zaključivanja, porasla je na 82% kad je bilo dostupno više detalja, u usporedbi s točnošću od 70-79% koju su postigli stručni ljudi, iako ta razlika nije bila statistički značajna.

Također je nadmašila veću skupinu ljudskih liječnika kada su ih zamolili da pruže dugoročnije planove liječenja, poput pružanja režima antibiotika ili planiranja procesa na kraju života. Umjetna inteligencija i 46 liječnika zamoljeni su da ispitaju pet kliničkih studija slučaja, a računalo je izradilo znatno bolje planove, postigavši ​​89% u usporedbi s 34% za ljude koji koriste konvencionalne resurse, poput tražilica.

Ali, istraživači navode da još nije kraj za liječnike hitne pomoći. Studija je testirala ljude u odnosu na umjetnu inteligenciju samo gledajući podatke o pacijentima koji se mogu komunicirati putem teksta. Čitanje signala od strane umjetne inteligencije, poput razine pacijentove nevolje i njihovog vizualnog izgleda, nije testirano. To znači da je umjetna inteligencija djelovala više kao kliničar koji daje drugo mišljenje na temelju papirologije.

“Ne mislim da naši nalazi znače da umjetna inteligencija zamjenjuje liječnike“, rekao je Arjun Manrai, jedan od glavnih autora studije koji vodi laboratorij za umjetnu inteligenciju na Medicinskom fakultetu Harvard. “Mislim da to znači da svjedočimo doista dubokoj promjeni u tehnologiji koja će preoblikovati medicinu”, dodao je.

Dr. Adam Rodman, još jedan glavni autor i liječnik u medicinskom centru Beth Israel Deaconess u Bostonu gdje se studija odvijala, rekao je da su programi umjetne inteligencije među “najutjecajnijim tehnologijama u desetljećima”. Tijekom sljedećeg desetljeća, rekao je, umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnike, već će im se pridružiti u novom “trijadnom modelu skrbi… liječnik, pacijent i sustav umjetne inteligencije”.

Gotovo jedan od pet američkih liječnika već koristi umjetnu inteligenciju kao pomoć u dijagnozi, prema istraživanju objavljenom prošlog mjeseca. U Velikoj Britaniji 16% liječnika koristi tehnologiju svakodnevno, a dodatnih 15% tjedno, pri čemu je “kliničko donošenje odluka” jedna od najčešćih upotreba, prema nedavnom istraživanju Kraljevskog koledža liječnika, piše Guardian.

Najveće brige britanskih liječnika bile su pogreške umjetne inteligencije i rizici odgovornosti. Milijarde se ulažu u tvrtke za zdravstvenu skrb koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, ali ostaju pitanja o posljedicama pogrešaka umjetne inteligencije.

“Trenutno ne postoji formalni okvir za odgovornost“, rekao je Rodman, koji je također naglasio da pacijenti u konačnici “žele da ih ljudi vode kroz odluke o životu ili smrti i da ih vode kroz izazovne odluke o liječenju”.