Connect with us

Svijet

Zašto proizvođači mobitela nisu poput McDonald’s-a

Objavljeno

-

Već se neko vrijeme u krugovima McDonald’s zaljubljenika (uglavnom u SAD-u, manje u Hrvatskoj) vodi rasprava oko dostupnosti McRib sendviča. Za one koji ne znaju, McRib je sendvič koji svako toliko dođe u McDonald’s, bude u ponudi po mjesec dana, pa potom nestane. Ljudi ga obožavaju, cijeli kultevi se organiziraju oko tog sendviča i kada se sazna da će ponovno biti dostupan formiraju se redovi kao kod izlasak novog iPhonea. Zanimljivo, to se zna desiti i po dva puta u godini.

Postavlja se pitanje; već kad je taj sendvič toliko popularan, zbog čega ga onda McDonald’s jednostavno ne drži na meniju cijele godine kao što je Big Mac dostupan uvijek te još par ostalih “trademark” sendviča. Nakon malo istraživanja došlo se do zaključka da je McRib dostupan samo onda kada je cijena svinjetine (budući meso u McRibu dolazi od svinjetine, a ne od govedine kao u ostalim burgerima) na tržištu najniža, to jest, najpovoljnija za kupnju.

Iz ove činjenice proizlazi niz pitanja i zaključaka koja su iznimno bitna za McRibifikaciju raznih proizvoda, uključujući i one od plastike, stakla i silicija – naše voljene gadgete.

 

McDonald’s radi samo da zaradi

Ne postoji nikakva dodatna vrijednost gledano s visoke finacijske strane. Da, vi možda mislite da je McDonald’s fast food restoran u kojem vas osoblje poslužuje, klinci se vesele klaunu i šarenim rođendanima, a tinejdžeri vise na Facebooku jedući sladoled, no to je sve iznimno malena dodatna vrijednost. Sa strane biznisa, McDonald’su je to sve nebitno i bitno je da se proda što više po što većoj marži.

Ako mislite da je to stating-the-obvious zapitajte se zbog čega ostali mali restorani (kad kažem mali, mislim zapravo na sve restorane koji nisu ogromni lanci) tijekom cijele godine imaju dostupnu svu hranu, osim eventualno povrća vezanih uz sezonu. Dobar steak house uvijek ima dostupan vaš omiljeni steak, nebitno koja je cijena tog mesa na tržištu. Da, ponekad će zaraditi malo manje, no oni neće zbog toga korigirati cijene na meniju.

Zašto? Zato što nije jedina poanta takvih restorana masovna prodaja hrane. Mali restorani imaju puno dodatne vrijednosti uz svoj proizvod – ljubazno osoblje, konobare koji znaju proporučiti vino, izgled hrane na tanjuru, ponekad neko iznenađenje za česte goste u vidu pokojeg besplatnog deserta i slično.

Kad se sve podvuče, McDonald’su je u interesu isključivo zarada i profit, a malim restoranima je u interesu pružiti neku dodanu vrijednost cijelom iskustvu.

 

McDonald’s funkcionira kao tržnica, a ne kao restoran

Na McDonald’s možemo gledati kao na tržnicu. Kao i na tržnicama, postoji cijena ulaznog proizvoda (salate, kruha, mesa) i cijena izlaznog proizvoda. Poanta svega je da je ova druga cijena veća od prve, i da se ne troši previše vremena i resursa u konverziji ulaznog i izlaznog proizvoda. I kumice na placu koje prodaju krumpir apsolutno minimalno obrade taj proizvod, očiste ga od zemlje i fino poslažu na klupe. McDonald’s radi gotovo isto.

McDonald’s je tržnica. Vi kupujete sirovine koje su minimalno obrađene po višoj cijeni nego su oni tu sirovinu nabavili. Za menadžere McDonald’sa to je jedini način na koje se može voditi toliki lanac. Kupiš 100 tona salate tu, 100 tona mesa tamo, i onda to poslažeš na “klupe” i prodaš. Sve ostalo je nebitno, i možda čak i smeta. McDonald’s ulaže brojne sate u treninge osoblja kako bi se povećala efikasnost i smanjio taj element “dodanog”, zapravo, mislim da bi menadžeri bili najzadovoljniji kada bi roboti zamjenili ljude.


Proširenje modela

Imajući na umu ovaj model tržnice, a ne model dodatne vrijednosti, model možemo aplicirati i na razne druge grane industrije. Dnevne novine su jedan od najočitijih primjera. Novine zarađuju na dvije stvari, razlici u cijeni papira i oglasima (ali zapravo je to jedno te isto). Dodatna vrijednost u novinama – sadržaj – je najmanje bitna. Što naravno možete i posvjedočiti drastičnim padom kvalitete sadržaja u novinama. Sadržaj je nebitan, to je samo kvazi dodatna vrijednost papiru kojeg ste kupili.

No onaj manje očit primjer leži u hardverskoj industriji.

Uzmimo za primjer dva rivala, dva diva koji proizvode blještave igračake, Samsung i Apple. Apple u SAD-u prodaje svoje telefone za $199 (16 GB verzije uz pretplate na mrežama). I tako je bilo od prvog iPhonea. Nebitno kako se kreće cijena raznih komponenti na tržištu i nebitno od kojeg materijala je telefon izrađen, cijena je uvijek ista. Naravno, to je tako jer Apple uz svoje telefone posjeduje svu ostalu dodatnu vrijednost. Od svojeg operativnog sustava, do AppStorea za prodaju aplikacija i igara.

S druge strane tu su Samsung, HTC, LG, i ostali proizvođači. Ako pogledate strukturu proizvoda koje oni prodaju (u segmentu mobilne industrije) vrlo brzo se kristalizira činjenica da oni osim samog uređaja prodaju u paketu iznimno malo, ako uopće ikakve, dodatne vrijednosti. Sam operativni sustav nije njihov, a oni ulažu iznimno malo truda u prilagođavanje tog sustava za svoje korisnike. Izlaskom novog Androida, Ice Cream Sandwicha, u kojem je Google konačno pokrenuo politiku kvalitetnog dizajna ta prilagodba će biti još i manja jer im Google po defaultu daje solidnu platformu. Dućan za aplikacije isto nije od proizvođača. Zapravo, ništa osim plastike, stakla i silicija nije od proizvođača.

Što znači da se na Samsung, HTC i ostale proizvođače iznimno jednostavno može primjeniti McRib metoda razmišljanja. Jedino što je tim proizvođačima bitno je da su oni kupili 100 tona plastike i 100 tona stakla na jednom mjestu, minimalno te sirovine modificirali i sada ih preprodaju zapakirane u kutije. Jer osim zarade na razlici u cijeni tih sirovina – oni nemaju na čemu zarađivati.

Zbog toga se i dešava da od jednog proizvođača u kratkom vremenskom roku izlazi sve više raznih modela, ali čak i sve brže izlaze flagship modeli. HTC Amaze je izašao 120 dana nakon HTC Sensation telefona. Znači da ako ste HTC ljubitelj i kupili ste Amaze, već za 120 dana je izašao novi model koji ga gazi. Zašto? Zato jer HTC ima u skladištu viška plastike i stakla. Ako ništa drugo, kada kupite Apple telefon znate da ste godinu dana mirni i up-to-date. Neće za mjesec dana izaći brži, veći i bolji. Apple prodaje cijeli paket – udređaj, softver, ekosustav, neku veću vrijednost, ostali prodaju staklo i plastiku. To su dva iznimno različita pristupa tržištu. Amazon sa svojim Kindle uređajima isto spada u dodatna vrijednost sektor, i to se može vidjeti na samom uređaju, pristupu prodaji, pristupu zamjeni uređaja, te naravno na vremenu koje prođe između dvije verzije. Kindle se ne prodaje zato da Amazon preproda deset deka plastike. Kindle, kao i iPhone, nije samo prerađena sirovina.

 

McRibifikacija

Navedeni primjeri su tu samo kako bi se istaknule razlike u razmišljanju i načinu pristupa prodaji proizvoda, a ovu metodu McRibifikacije možete primjeniti u gotovo svim segmentima potrošačke industrije pogotovo na neke kompleksnije grane.

Razmislite da li proizvođač samo preprodaje sirovinu koju je minimalno preradio, ili ipak dobijate nešto više. Jer realno gledajući, ako je poanta tom proizvođaču da vam samo proda plastiku, staklo, lim, papir, silicij, to znači da mu zapravo nije stalo do vas, nego isključivo do zarade na razlici u cijeni. A to onda poteže za sobom druge posljedice, glavna od kojih je da će se proizvođač potruditi da što prije taj proizvod koji ste kupili zastari i da vam pokuša prodati novi.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati

U trendu