Županijsko državno odvjetništvo u Sisku izvijestilo je da policija po zahtjevu Državnog odvjetništva provodi kriminalističku istragu teškog ratnog zločina u Dvoru 1995. Odjel kriminalističke policije PU sisačko-moslavačke dostavio je Županijskomu državnom odvjetništvu u Sisku izvješće, 6. rujna 2006., o kaznenom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Nepoznate osobe ubile su 1995. bračni par i desetero mentalno bolesnih osoba smještenih u prostorijama Osnovne škole u Dvoru. Prema dosadašnjim saznanjima, zločin su počinili pripadnici paravojnih formacija tzv. SAO Krajine pri povlačenju iz Dvora 8. kolovoza 1995, stoji u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama DORH-a. Dodaje se kako je do sada ispitan veći broj osoba, ali se još uvijek ne zna identitet počinitelja zločina.
Također je zatražena pretraga baze podataka Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju radi prikupljanja podataka ili dokumentacije koja bi nam pomogla u otkrivanju identiteta žrtava i počinitelja, stoji u priopćenju.
I srbijansko tužiteljstvo pokrenulo istragu
Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine i glasnogovornik tog tužiteljstva Bruno Vekarić izjavio je kako je tužiteljstvo, nakon nedavne izjave danskog vojnika o stradanju civila u Dvoru na Uni, pokrenulo istragu vezanu uz taj zločin.
Vekarić je, gostujući na televiziji B92, kazao kako je tužiteljstvo o tom događaju otvorilo predmet.
‘Čuli smo se s DORH-om, oni se isto zanimaju za određene stvari, imamo li mi nešto na tu temu ili ne, i sada ćemo zajedno, svatko sa svoje strane, pokušati doći do odgovornih za ove zločine’, naveo je Vekarić.
Zamjenik srbijanskog tužitelja istaknuo je kako se postavlja pitanje zbog čega je danski vojnik, koji je ovih dana u danskim medijima svjedočio o zločinu u Dvoru čekao do danas da o tome progovori. On je dodao kako misli da je upravo nedavna presuda hrvatskim generalima ‘otvorila Pandorinu kutiju i prodrmala ljude da počnu govoriti o zločinima.
“Sabirni centri” u u pretkaznenom postupku
Vekarić je, govoreći o predmetu vezanom uz sabirne centre i logore u Srbiji, ponovio kako je taj predmet već dvije i pol godine u pretkaznenom postupku, da se na njemu radi vrlo temeljno te da je puno informacija razmijenjeno s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske (DORH). Upitan u čemu je razlika između upotrebe izraza ”sabirni centar” i ”logor”, objasnio je kako je, po njegovu mišljenju, u pitanju razlika u pristupu te da se na izrazima inzistira jer će se i jedna i druga strana pokušati pred Međunarodnim sudom pravde baviti tom temom.
To da je postojalo tako nešto uopće nije sporno, nego je sporno tko je odgovoran za ono što se događalo tim ljudima unutra. E, to mi istražujemo, kazao je Vekarić.
Vekarić je komentirao i regionalnu inicijativu za formiranje povjerenstva REKOM te kazao kako je srbijansko tužiteljstvo i službeno poduprlo tu inicijativu te ju je ocijenio iznimno korisnom. Stvaranje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ (REKOM), neovisnog međudržavnog povjerenstva kao izvansudskog istražnog tijela koje treba utvrditi i javno priopćiti činjenice o proteklim ratnim zbivanjima, zagovara više od 1500 udruga i pojedinaca svih nacija i vjera s prostora bivše SFRJ, okupljenih u Koaliciji za REKOM.