Hrvatska
Brodosplit na putu prema dolje

Brodosplit je izgubio posao gradnje dvaju shuttle tankera za grčku kompaniju Elka Shipping. Premda u splitskom škveru navode kako to nije istina te da pregovarački postupak još traje i da se očekuje službene očitovanje grčke strane, stručni časopisi objavili su kako je posao dobilo korejsko brodogradilište STX. Tradewinds tako navodi kako će Elka platiti nešto više od 93 milijuna dolara po brodu, a zadržana je i opcija gradnje još dva shuttle tankera.
Odgovorno poslovanje direktora Kovača?!
Iz Brodosplita su nas izvijestili kako su pregovori trajali šest mjeseci i da su vođeni u skladu s principima odgovornog poslovanja, odnosno, najbolje brodograđevne prakse, sve u cilju postizanja kvalitetnog dogovora.
Od dogovora, međutim, neće biti ništa tako da Brodosplit i tri mjeseca nakon skidanja zabrane ugovaranja novih poslova, osim broda za Jadroplov, nema novih narudžbi.
Pregovori s Grcima propali u posljednji trenutak
Pregovori s Elkom propali su, kako doznajemo, u posljednji trenutak. Grci su bili izuzetno uporni, dolazili su u Split, pozivali naše timove na razgovore u Atenu. Usuglasili su sve tehničke pojedinosti broda i pristali platiti cijenu koju im je škver ponudio. No, onda je netom prije samog ugovaranja poslovodstvo Brodosplita odlučilo povećati cijenu za 4 milijuna dolara po brodu i ponuditi nove, kasnije rokove isporuke za koje se znalo da su Grcima neprihvatljivi. Nakon toga su uvrijeđeni Grci ugovorili brodove u Koreji, po bitno nižoj cijeni i s bitno kraćim rokovima isporuke.
Kad se sjetimo mjeseci zebnje koji su prethodili skidanju zabrane ugovaranja novih poslova i biltena koji su stizali iz Brodosplita o tome kako Uprava jedva čeka zeleno svjetlo i sklapanje (brojnih) novih poslova, i kad pogledamo situaciju kakvu imamo danas, očito je da Brodosplitu zabrana Europske komisije nije bila jedini problem.
Očito je da su zakazali i Uprava i komercijala, premda svakako treba reći i da su problemi Brodosplita na svjetskom tržištu itekako poznati te da potencijalni naručitelji brodova to vrlo dobro koriste kako bi dobili što nižu cijenu gradnje brodova.
Nakaradno restrukturiranje
Činjenica je da novih ugovora nema. Što radi škverska Uprava, komercijala? Kakve je mjere poduzeo Nadzorni odbor? Zašto ovu situaciju tolerira Vlada RH? Škver se bez novih ugovora i dalje gura u stečaj, a vjerojatno nikoga posebno nije iznenadilo da DIV, koji misli privatizirati Brodosplit s 50 milijuna kuna vlastitog kapitala, ima brojne primjedbe na kupoprodajni ugovor. Cijela operacija je toliko neozbiljna da je pravo pitanje kako je Europa uopće odobrila taj nakaradni postupak restrukturiranja.
Prava je istina da se Brodosplit suočava s najtežom krizom od osnutka 1922. godine. Navozi već mjesecima zjape prazni, radnici su na čekanju, premda se ne zna što čekaju, vjerojatno stečaj i otkaz. Novih poslova nema na vidiku. Trenutačno se dovršavaju dva broda, tanker za Šveđane koji je trebao biti isporučen u studenom prošle godine, no isporuka će kasniti barem pola godine te putnički brod za Francuze, kojeg je škver trebao predati vlasnicima do kraja ožujka, a bit će dovršen tek najesen. Premda je Uprava Brodosplita to demantirala, realno je očekivati da će škver morati platiti ogromne penale zbog zakašnjelih isporuka, u najgorem slučaju kupci mogu procijeniti kako im je bolje raskinuti ugovore nego beskonačno čekati ugovorene novogradnje.
Brodosplit odavno u stečaju
Uz veliku pompu i nazočnost premijerke Kosor, ugovorila se gradnja bulk carriera s Jadroplovom, ali tu novogradnju još nije odobrila Vlada RH. Čak i površnim poznavateljima brodogradnje sve je jasno. Brodosplit je odavno u stečaju, održava se samo zahvaljujući stalnoj financijskoj pomoći Vlade u izbornoj godini. Hoće li itko odgovarati za pričinjenu štetu?
Splitski škver u posljednjih pet godina ugovorio je samo pet novogradnji, od toga čak tri bulk carriera za Jadroplov s obilatom državnom pomoći. Za normalno poslovanje trebalo bi, međutim, godišnje ugovarati pet do šest brodova.
Gdje se izgubio Mladen Bajić?
Krivci za katastrofu u Brodosplitu su oni koji posljednjih godina upravljaju škverom, oni koji nadziru rad Uprave i oni koji su jedne i druge postavili na njihova mjesta.
“Izvrsna” je zamisao direktora Srđana Kovača kako ne treba ugovarati brodove ispod cijene, no praksa pokazuje da se takvom politikom teško može do novih poslova. Vrijednost brodova ne određuje, naime, škver, već međunarodno tržište. Što onda Kovač misli napraviti? Ne ugovoriti ništa i tako dovesti škver do stečaja? Što radi Nadzorni odbor, što radi Vlada, gdje je Mladen Bajić? Toliko je napora upregnuo u procesuiranje i onoga što je bilo za proces (Wessels) i onoga što nije bilo (prethodna SDP-ova garnitura Uprave), da je naprosto nevjerojatna posvemašnja pasivnost Državnog odvjetništva u ovim odsutnim trenucima za splitski škver. Ili je zapravo već sve dogovoreno za zelenim stolom, a radnici i javnost uvjeravaju se u suprotno dok izbori ne dođu i prođu. Ne treba, naime, zaboraviti da su upravo škverani tradicionalno HDZ-ovo biračko tijelo. Dok je država sipala milijune subvencija, dok se kralo gdje god se stiglo, glasovi za Ivu i kompaniju su bili sigurni. Sad kad je blagajna presušila, ključ i katanac na škverskim vratima sve su izgledniji.
Bitniji župnik, nego struka i znanje
Što su poslovodstva škvera napravila posljednjih godina na unaprjeđenju radnog procesa i smanjivanju troškova proizvodnje? Uglavnom ništa. Danas brodogradilište ima veće troškove proizvodnje, lošiju proizvodnost i višu satnicu nego prije sedam, osam godina. Trendovi su obrnuti od onoga za što su Uprave primale plaću, što i ne čudi, jer su se ljudi postavljali po “rodijačko”-stranačko-interesnim kriterijima. Više je vrijedilo poznanstvo s vodećim HDZ-ovcem, lokalnim župnikom ili dežurnim kooperantom, nego struka, znanje i iskustvo. A što je najgore, to nije nikakva specifičnost Brodosplita i hrvatske brodogradnje.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




