Nekategorizirano
Slika Ante Gotovine

Dugo se Ana gledala u ogledalo koje je stršeći sa jedne viktorijanske komode ukrašavalo njezin ured. Rukama je blago s jedne i druge strane podizala pramenove svoje kose, sinoć friško oprane i obojane crvenom bojom Loreal Paris.
Danas je bio poseban dan za nju i kompletan Grad Zadar kojemu je ona bila na čelu. Bilo je boljih i loših dana, ovisno o tome kako bi sunčeva sjena padala na njezine pramenove, jutros je – zaključila je i sama – padala savršeno, pa bi ovaj dan u 2004. godini mogao biti skoro savršen.
Sjela je za stol i podigla telefonsku slušalicu naručivši kavu bez kofeina sa mlijekom i čekajući današnji dolazak britanskog veleposalnika Johna Ramsdena.
Ukucala je u Google “john ramsden” i kliknula na slike.
– Hm, zgodan je vražićak britanski, pomislila je.
Telefon je zazvonio, s druge strane začuo se glas:
– Gospođo gradonačelnice, najavili su dolazak gospodina Ramsdena za jedanaest sati, čuo se prodorno, bistro kao proljetno jutro, glas Mirijane koja je gradonačelnicu podsjećala na današnju obavezu.
– Hvala Mirjana, kratko je odbrusila gradonačelnica otvarajući jednom rukom stranicu ormara koji je stajao u jednom kutu njezinog ureda.
Razmišljala je o tome što odjenuti danas, na tako veliki dan. Svileno, možda kašmir, runsku vunu…? Željela je da se sir John Ramsdenu svidi ukus jedne hrvatske gradonačelnice.
Odluka je pala na svilenu haljinu boje trule višnje koja je više skrivala nego otkrivala, ali bila je sigurna da će veleposlanik to znati cijeniti. Ne treba odmah otkriti sve adute. Željela je imat za svaki slučaj asa u rukavu iako su rukavi na njezinoj odabranoj haljini bili kratki.
U jedanaest sati, praćen velikom svitom, u Gradsko poglavarstvo ušao je visok muškarac u tamno plavom odijelu. Njegovi maniri otkrivali su da ne potječe sa ove strane Karpata. Bio je to britanski veleposlanik John Ramsden. Ličio je na princa koji je netom pojeo žabu, a plastični okviri naočala na njegovom koščatom nosu odavali su dojam knjiškog moljca koji više drži do pravila nego do vlastite žene. Praćen cijelog života kompleksom što se pas Winstona Churchila, buldog, zvao baš John, skrivao je u svojim malim zjenicama očajanje i gorčinu.
– Welcome to our beautifull little town, užurbano je koračala prema njemu gradonačelnica pružajući mu ruku koju je namjestila još u svom uredu. On je samo promrmljao nešto, kiselo se nasmiješio i zirnuo oko sebe kako bi upio nešto od okoline u koju je upravo došao.
– I washed my hair last night and colored in red color just for your coming. It’s nice, isn’t it, divila se svojim plahim blještavo crvenim pramenovima gradonačelnica kada je primjetila da joj sa struka haljine visi mali komadić končića.
Gledajući da li je netko vidi, omotala je končić oko prsta i povukla. Končić koji joj je ostao smotan oko prsta, zgužvala je u lopticu i ispustila u usputni pitar.
Vodili su britanskog veleposlanika od prostorije do prostorije pokazujući mu blijedo žute zidove beskonačnih prostorija i ispričavajući mu se što, eto, nisu stigli sve lijepo obojiti u svježe boje Ujedinjenog kraljevstva.
– I have lot of work to do today. Can we start with our meeting please, zavapio je veleposlanik dok su mu hvalili kvadraturu ureda gradonačelnice.
– Yes, yes, of course. Mirjana, bring us a cup of tea and biscutes. Witch tea would you like, chamomile or mint, nježno je pitala gradonačelnica veleposlanika nudeći mu bogatstvo okusa čajeva, dok su uskim hodnikom hodali prema Maloj vijećnici.
Tradicionalni Britanac, kakav je bio, teško se može pomiriti sa činjenicom da kamilicu ili mentu netko naziva čajem.
– Black tea, please, hladno je i odrješito zatražio.
Svi su se pogledali u nevjerici. U cijelom Gradu nije bilo crnog čaja. Što sada? Panika. Neće nas pustiti u Europsku uniju ako ne nabavimo crni čaj.
– Brzo, brzo, Mirjana trči tu u Konzuma i kupi paket crnog čaja. Evo ti novac, uspaničila se gradonačelnica objašnjavajući veleposlaniku da je domačica koja se inače brine o takvim stvarima na bolovanju, pa je zbog toga došlo do ovog malog nesporazuma.
Mirjana je kao furija istrčala iz zgrade i zapuhano jurila ispuniti želju veleposlaniku Sir Johnu Ramsdenu.
– Here is the small city counsil, otvarajući velika drvena lakirana vrata pohvalila se gradonačelnica veleposlaniku ušavši prije njega i otvorivši veliki prozor čiji je pogled preko Narodnog trga pucao na prodavaonicu obuće Peko.
Pomaknuli su mu stolicu da može sjesti i baš u trenutku dok je svoju englesku stražnjicu spuštao na lakiranu stolicu Grada… jedna mu je slika zabljesnula na staklima naočala.
Skočio je kao oparen i koraknuo dva koraka unatrag. Svi su se uskomešali i unezvjerili, ne znajući što se dogodilo. Veleposlanik se sa nekim iz svoje pratnje nešto došaptavao na uho, a taj mu je potvrdno odgovorio klimajući glavom.
– No, thank you very much. I refuse to sit here, below the picture of this fugitive, užasnuto je veleposlanik Ramsden pokazivao na sliku generala Ante Gotovine koja se smiješila u blistavom okviru sa zida Male vijećnice, a upravo u tom trenutku sva crvena i zajapurena kao da je sadila luk, Mirjana je ušla sa crnim čajem kojega je jedva našla na cijelom Polutotoku.
Svi su se međusobno pogledavali nakon što im je objašnjeno zašto veleposlanik odbija sjesti. Onda su kao u filmu netremice pogledali u gradonačelnicu koja je blijedila kao krpa i kopnila kao snijeg.
– Moram birati između Gotovine i Ramsdena, mislila je u sebi:
– Ma, to je ionako samo slika, koga briga za neku sliku, a Ramsden nam otvara vrata Europe.
– Skidaj, zaurala je.
– Skidajte tu sličetinu i da je više nikada nisam vidjela ovdje, orilo se sve do Peka.
Domar Božo dotrčao je sa skalama, kliještima i čekićem. Naslonio je skale na zid ispod slike i prije nego će je skinuti pogledao je generala točno u oči promrmljavši sebi u brk:
– Ispričavam se, gospodine generale, ne znaju što čine.
Skinuo je sliku, rukavom obrisao prašinu sa stakla i pitao gradonačelnicu što da napravi sa upravo skinutom slikom.
– Nosi je doma, bijesno je promrmljala više onako za sebe.
– Odnesite je u skladište i tamo je ostavite, rekla je domaru, a onda se sa smješkom okrenula prema veleposlaniku pokazvaši mu rukom na stolicu i rekla samouvjereno:
– Sorry, sir John, it was a small mistake. It will not repeat again.
Veleposlanik John Ramsden koščatim je prstom pogurnuo naočale, sjeo i srknuo gutljaj crnog još parećeg čaja, dok je domar Božo sliku heroja generala Gotovine nosio u vlažno skladište Grada.
Tamo je i danas, sedam godina nakon što je sir Ramsden popio čaj u Gradu Zadru.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti





