Nekategorizirano
Tko su stvarni zločinci?

Izricanjem nepravomoćne presude Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku zatvorio se krug podmetanja, varanja, laganja, obećavanja, nepravdi – velikih ideja i malih naroda. Sukus nesposobnosti svih vlada od 1990. do danas, s posebnim gađenjem na dvije vlade Ive Sanadera i vladu njegove nesposobne odabranice Jadranke Kosor. Za nju se austrijski pritvorenik odlučio upravo što je znao koliki su njezini kapaciteti! A njih ona, naravno, nema. Osim briljantnog poznavanja engleskog.
Važnije je, međutim, da mnoge udruge proizašle iz Domovinskog rata i dalje hodočaste k njoj na konzultacije! Pa i kurje oči bi do sada progledale, ali udruge koje su nastale samo zato da ih ima što više kako ne bi ništa predstavljale, i dalje služe tom cilju – ništavilu. Klanjaju se, ali ne pitaju: A gdje ste bili 1991.? Što ste učinili, osim što se smješkate haškim birokratima? Naravno da odgovora nema iako ga i ptice na grani znaju. I tamo „nevladine udruge“ odlaze po mišljenje i onda uredno to Vlada ubaci u proračun. Konačni cilj je da bude preko pola milijuna udruga. Jedan branitelj – jedna udruga.
Presuda pojedincu svakako je teška i njegova je osobna drama, ali još je teža i dalekosežnija presuda kako je jedna oslobodilačka akcija – Oluja, ili neka druga – „zločinački poduhvat“. Oluja je bila vojno-redarstvena akcija unutar teritorija jedne međunarodno priznate zemlje. Ni u kom se slučaju nije radilo o međunarodnom sukobu, kako je sudac Orie ustvrdio. Radilo se isključivo o oslobađanju okupiranih hrvatskih teritorija, dakle o uspostavi ustavnopravnog poretka. Govoriti o smišljenom etničkom čišćenju jedino je ispravno ako se misli na etničko čišćenje nesrpskog stanovništva što su ga provele pobunjeničke srpske trupe i dijelovi JNA na okupiranim područjima.
Još uvijek su žive slike protjerivanja Hrvata iz Vukovara, Iloka… Iz Vukovara koji je ne samo prekomjerno granatiran, nego totalno uništen i spram koga su Knin, Obrovac, Benkovac i Gračac takoreći bez ratnog ožiljka. Svaka zemlja i svaki narod imaju se pravo braniti. Zar to ne čine danas i Britanci u Afganistanu iako, gle slučajnosti, nisu imali „snage i hrabrosti“ to učiniti i u Srebrenici?! Ali zato zaboravljaju da je upravo vojno-redarstvena operacija Oluja deblokirala Bihać i tako od novog masakra spasila još veći broj muslimanskog (bošnjačkog) stanovništva. Je li i to jedan od krimena Oluje? To što se nije dopustio još jedan pokolj u režiji Mladića i Karadžića?
Ali ta pripovijest ima i svoj početak. A on seže još u vrijeme dok je Hrvatska bila napadana i s mora i iz zraka, i iz Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Srbije i Crne Gore. Zato je Pantovčak podržao osnivanje Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije kako bi se kaznili zločini i agresija na Šibenik, Zadar, Vukovar, Osijek, Karlovac, Dubrovnik, Sisak itd. Dug je popis napadnutih, ali je vrlo kratak „pošteđenih“. Bila je to teška pogreška proistekla iz naivne pretpostavke da pravda i pravo vladaju međunarodnim odnosima. Napokon tko je suđen za Dresden, Hirošimu, Nagasaki, Sjevernu Koreju, Vijetnam, Čile, Argentinu, Libanon, Siriju, Egipat, Afganistan, Irak…? Nitko! Jer tamo nisu napadani civili, a niti je bilo prekomjernog granatiranja? I jer su umjesto bombi bacane bijele ruže?
Toliko cvijeća Hrvatska nije vidjela od stoljeća sedmog. No, nažalost, za sve ono što nam se sada događa sami smo krivi! I oni koji su bili u ratu dok im se iza leđa razlijevala „pretvorba“ podobnih. Nijedan pretvorbeni kriminalac nije procesuiran i osuđen. Oni su danas ugledni građani koji su sada, eto, potišteni zbog ovakvih haških presuda. I još zabrinutiji za sudbinu svog vlasništva. Koliko je danas uglednika koji su dilali naftu paravojnim srpskim snagama? Koliko je danas poštenih medijskih mogula koji su svojim tiskovinama i pripadajućim perima pripremili atmosferu za totalno duhovno, moralno i materijalno rastakanje Hrvatske? Koliko ima danas generala koji nisu vidjeli četnika osim na televiziji? Kojim su to brigadama zapovijedali Vladimir Šeks i Stipe Mesić? Sjeća li se itko već pomalo zaboravljenog Hrvoja Šarinića?
Stipe Mesić zanimljiva je figura. Od njegova hapšenja zbog „hrvatskog nacionalizma“ u Orahovici početkom sedamdesetih. On najbolje zna koliko je bilo „nacionalizma“, a koliko nečeg drugog. Naravno, kao antifašist najljepše je pjevao (kako sam kaže, ispod glasa, takoreći u sebi) ustaške pjesmice kad je to bilo profitabilno. Lijepo je poručio Srbima kao nikakvu zemlju nisu donijeli na opancima pa je ne mogu ni odnijeti. Ali isto tako nikakvu zemlju nije donio iz Haaga ali su mnogi tim putem krenuli kao optuženici nakon što je on postao predsjednik Hrvatske. Drugi predsjednik! Možda je prvi predsjednik pokušavao neuspješno biti otac nacije, ali je zato drugi zasigurno postao njezin očuh. Naime, ono što niti jedna zemlja ne radi, niti jedna država niti jedna tvrtka, pa niti neka mjesna zajednica – Stipe Mesić, tradicionalno prijateljski naklonjenim britanskim novinarima, dopustio im je ulazak u zaštićeni državni arhiv i odnesu što god im se htjelo.
To se u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Rusiji ili SAD zove veleizdaja i zbog toga se ide na dugotrajnu robiju. U mjesnoj zajednici drugog reda, tako je očuh Mesić koncipirao Hrvatsku, on je nagrađen i drugim mandatom. Ali koliko je uspješan bio u pretvorbi Našice cementa, nitko nije istražio! Naravno, ni kupovinu dva stana „novcem posuđenim od prijatelja“.
Jasno, ne postoji samo jedan krivac za sve ono što nam se događa. Nije kriva samo nesposobna i korumpirana vlast i opozicija već jednako i narod koji takvu vlast bira.
Gotovina je žrtva u svakom slučaju. Naime, bio je vojnik, a „zločinački poduhvat“ mogla je planirati samo politika, a ne vojnik. A hrvatska politika to nije ni znala, niti htjela, niti je to planirala! No, svi, pa i haški tužitelji i suci, vrlo dobro znaju da su paljevine tisuća kuća i ubojstva više od 500 civila počinili kokošari koji u pravilu nisu bili pripadnici ni vojnih ni policijskih postrojbi. Vojnici su ratovali, a ne palili i bezrazložno ubijali. A sam Ante Gotovina, vojnički je odradio posao. On zasigurno nije palio i žario, niti može biti odgovoran za djela počinjena nakon završetka vojnih operacija. Markač također.
Zločine je trebalo sankcionirati Ministarstvo unutarnjih poslova, a to znači i Jarnjak, te Ministarstvo pravosuđa (posredno i neposredno Vladimir Šeks).
I, gdje je tu Bajić čiji je repić zaglavljen u Lori, ma kako ga hvalio uhapšeni, a onda pušteni osumljičenik u aferi GRUPO – nezaobilazni Pavić? Ninoslav Pavić. Naravno, nitko od ovih besprizornih pretvorbenih mađioničara nije djelovao sam dok su istinske hrvatske heroje gurnuli prvo na klaonicu – rat – a onda direktno na stratište – HAAG. Dok su se oni osigurali, materijalno i na druge načine.
Upravo ti pretvorbeni mađioničari koji imaju tiskovine, tvornice, poljoprivredna zemljišta, voćnjake, šoping centre i sve ono što se u Hrvatskoj stvaralo generacijama, zadnjih 100 godina, a sad je njihovo – bili su i jesu jedina zločinačka organizacija s dobro osmišljenim zločinačkim planom.
Dobri su otišli u rat, a ovi drugi prigrabili Hrvatsku. I dobre poslali u Haag!
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA23 sata prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOVE SUBOTE U MASLENICI: 3. eko akcija čišćenja podmorja u spomen na Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
magazin2 dana prijeSUBOTNJA ŠPICA





