Connect with us

Hrvatska

Mimohod potpore i misa za generale i branitelje

Objavljeno

-


Skup potpore Hrabra srca, uzdignute glave, molitvom za hrvatske branitelje i generale koji organiziraju pripadnici specijalne policije, gardijskih postrojba, dragovoljci i stradalnici Domovinskog rata počeo je u 17 sati u Šarengradskoj ulici pokraj Cibone u Zagrebu.
U znak potpore generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku okupilo se oko 1500 bivših pripadnika specijalne policije i gardijskih brigada iz Domovinskog rata, koji su u mimohodu krenuli iz Šarengradske pa dalje Savskom i Frankopanskom ulicom te Trgom bana Josipa Jelačića. Okupili su se ispred zagrebačke katedrale na Kaptolu. Nosili su zastave svojih ratnih postrojba, a skup je osiguravala policija. Branitelji su od 18 sati u katedrali na misi za sve hrvatske generale.
Prema riječima Roberta Hasije, dopredsjednika Udruge specijalne policije, cilj ovog mimohoda je pokazati jedinstvo jer je, kako kaže, dio javnosti uvjeren je da su branitelji razjedinjeni. Ovo je jedini ispravni način da nešto napravimo, dodao je. Govoreći o sutrašnjoj presudi njihovu ratnom zapovjedniku generalu Mladenu Markaču, naglasio je kako će svaka druga presuda osim oslobađajuće za njih biti poraz. Mi ćemo presude prihvatiti, a nadamo se da će u drugom stupnju biti onakve kakve trebaju biti, a to znači da oni, generali, moraju biti oslobođeni. Ovaj mirni mimohod je jedini ispravan način da pomognemo generalima i ne možemo im pomoći na bilo koji drugi način. Vlada je ta koja treba pomoći generalima, izjavio je Hasija.
Predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josip Klemm rekao je da je ovaj mimohod moralni čin i da je riječ o mirnoj potpori hrvatskim generalima pred sutrašnju presudu u Haagu. Odbio je svako politiziranje tog skupa rekavši da su se branitelji i bivši specijalci okupili u miru i molitvi u znak potpore hrvatskim generalima.
Braniteljske udruge organiziraju prosvjedni skup i u subotu, 16. travnja, u 12 sati na Trgu bana Jelačića pod motom Za domovinu. Predstavnici udruga ne nadaju se oslobađajućoj presudi za generale Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača. Kažu da očekuju eksploziju narodnog nezadovoljstva, ali apeliraju na mirno okupljanje. Aktualnu politiku nazvali su izdajničkom i podaničkom. Smatraju da se procesuiranje branitelja neće zaustaviti.
Inicijator subotnjeg skupa Željko Sačić rekao je u Dnevniku 3 da nisu dobro došli oni koji žele nerede jer branitelji samo žele poslati svoje poruke. Ističe da bi Tihomir Purda i danas čamio u zatvoru da branitelji nisu digli glas.
Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić na novinarske upite kakvu presudu očekuje za hrvatske generale na Haškom sudu, odgovorio je kako je po prirodi optimist. No pričekajmo sutrašnji dan i vidjet ćemo, dodao je.
Ono što je ključno i bitno i što treba posebno naglasiti jest da to nije nikakva konačna presuda bez obzira na to bila oslobađajuća ili osuđujuća. Haško tužiteljstvo će se žaliti ili će to učiniti odvjetnički timovi, izjavio je Ivić nakon sjednice Vlade novinarima okupljenima ispred Banskih dvora.
Na upit kako komentira najavljene braniteljske prosvjede ministar Ivić je odgovorio kako je demokratsko pravo svakog u državi da prosvjeduje. Odgovarajući na upit koriste li ili štete takvi prosvjedi Hrvatskoj i generalima, Ivić je podsjetio kako su generali preko svojih odvjetničkih timova pozvali na mir i dostojanstvo te da se ne prosvjeduje, a posebice da se njihova imena ne koriste za skupljanje političkih poena.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu