Connect with us

Hrvatska

Hitno se povlači Konzumova K plus tunjevina

Objavljeno

-

Super Konzum (Foto: Ivan Katalinić)
“Redovitim nadzorom sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi provedeno je uzorkovanje konzervirane ribe ‘Tunj komadi u ulju  – K plus’ 95 g na hrvatskom tržištu. Inicijalnom procjenom rizika utvrđeno je da proizvod predstavlja rizik za zdravlje potrošača, posebice za osobe intolerantne na histamin, djecu i trudnice te kao takav nije pogodan za konzumaciju”, navodi se u obavijesti koja je objavljena na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Naime, utvrđeno je nedopuštena odnosno povišena koncentracija histamina te je naređeno povlačenje i opoziv proizvoda koji je se prodaje pod oznakom “Tunj komadi u ulju – K plus”, 95 g označenog: “najbolje upotrijebiti do kraja 05/2015”, te serijom MN5DNN AL02SEA 3EW1H (na dnu limenke), proizvođača THAI UNION MANUFACTURING CO. LTD, Tajland uvoznika Konzum d.d
“Subjekt u poslovanju s hranom poduzeo je i dodatne mjere”, navodi se na kraju upozorenja Ministarstva.
Histamin je normalni sastojak svakog organizma, te se ubraja u tkivne hormone. Najviše ga ima u koži, plućnom i živčanom tkivu, te mastocitima. Međutim, kako je istaknuto na službenim stranicama Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, unos histamina u organizam u većim količinama može imati toksično djelovanje izazivajući simptome otrovanja.
U našim je krajevima najčešći uzrok histaminskoga otrovanja upravo konzumacija različitih vrsta plave ribe ili njihovih konzervi u kojima je stvorena velika količina histamina. Meso plave ribe je, naime, bogato histidinom od kojeg može nastati histamin. Histamin u plavoj ribi može nastati zbog bakterijskog djelovanja, ali puno je opasnija situacija u kojoj se histamin u tijelu ribe stvara zbog toga što riba nakon ulova nije dobro ohlađena. U takvim je slučajevima zapravo jako teško uočiti da se riba pokvarila, a veliki je problem što histamin neće nestati niti termičkom obradom: ova tvar, naime, izdržava temperaturu i do 200 stupnjeva Celzijusa, zbog čega nastavlja biti prisutna u spremljenoj ribi ili u ribi u konzervi.
Trovanje histaminom ovisi o sadržaju histamina u ribi, o tjelesnoj masi čovjeka te o količini histamina u samoj namirnici. Ljudski organizam može podnijeti relativno velike količine histamina unesenoga u organizam namirnicama. Oko 95% histamina unesenoga u organizam preko probavnoga sustava crijevne bakterije acetiliraju i razgrade, te ga na taj način inaktiviraju. Otrovanje hranom sigurno izazivaju količine od 60 do 100 mg histamina na 100 g konzumirane ribe.
Simptomi histaminskoga otrovanja javljaju se vrlo brzo nakon konzumiranja hrane bogate histaminom, otprilike u razdoblju od 10 minuta do 3 sata nakon konzumacije sumnjive namirnice. Oni uključuju: utrnuće oko usta i jezika, pečenje i suhoću u ustima, vrtoglavicu, mučninu, povraćanje, proljev, grčeve u trbuhu, otok usnica, lica i jezika. Otrovana se osoba znoji, osjeća svrbež kože; sluznica očiju, koža lica i tijela obično su zacrvenjene. Moguć je i pad krvnoga tlaka, nastanak neugodnoga osjećaja lupanja srca te paraliza disanja. Težinu kliničke slike uzrokovane ovim otrovanjem potvrđuju i literaturni podatci koji bilježe i smrtne slučajeve nastale kao posljedica ovoga otrovanja.
Liječenje otrovanih osoba obuhvaća hitno ispiranje želudca, davanje antihistaminika koji se nađu pri ruci te dopremanje otrovanih u najbližu bolnicu. U slučaju otrovanja na moru bitno je hitno krenuti prema kopnu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu