Connect with us

Hrvatska

"Naši protivnici ruše Hrvatsku"

Objavljeno

-


Prva sjednica Skupštine HNS-a od reizbora Vlatka Markovića 17. prosinca nije bila izborna, ni izvanredna, ali je za aktualnu vladu bila od iznimne  važnosti, što je uostalom dokazano prebacivanjem njezina termina. Marković je morao potvrditi da ima većinu, u što su neki sumnjali. To je danas i demonstrirao; njegovim skupštinarima kod glasovanja nisu trebali crveni listići. U jednoglasju je sudjelovalo 25 lica, upravo koliko je potrebno da se odluke donesu. Nogometna vlada izglasala je proračun, donijela pojedine izmjene u Statutu i skidala penale putem nove komisije za izvanredno ublažavanje kazni. Točka dnevnog reda “aktualno stanje u hrvatskom nogometu”, poslužila je da HNS još jednom istakne svoje tumačenje propisa i zakona. Iako se pravorijek Ministarstva uprave još čeka, na vlasti je onaj tko se prvi uknjiži. A to je bio Vlatko Marković.
“Ova Skupština je dokaz povjerenja, imamo protivnike koji žele rušiti sve što je hrvatsko”, rekao je presidente nakon sjednice.
Zorislav Srebrić, glavni tajnik, otvorio je Skupštinu, svojevrsni nogometni aktualac o trenutku hrvatskog nogometa. Odmah je utvrđeno da Skupština ima kvorum (25 skupštinara od 49 koliko ih čini Skupštinu) te da Marković ima potrebnu većinu. Time je usmjeren i tijek Skupštine kao i potvrda legitimiteta aktualne vlade.
Na sjednici nisu sudjelovale Štimčeve županijske baze, savezi Dubrovačke, Istarske, Zadarske, Šibensko-kninske, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke te Brodsko-posavske županije. Predsjednik Varteksa Zlatko Horvat, kao jedini predstavnik svog županijskog saveza, dijelom priklonjenog Štimčevoj struji, stigao je samo kao gost.
Ante Vučemilović, standardni predsjednik Verifikacijske komisije HNS-a, objasnio je situaciju u Varaždinu, gdje je saborski zastupnik i predsjednik Varteksa Zlatko Horvat s obzirom na suspenziju Daraboša i Zebeca, saveznika Igora Štimca, zatražio da mu se aktivira status zamjenskog zastupnika.
“Varaždinski savez odbio mu je zahtjev, a HNS-ova verifikacijska komisija dopustila mu je da bude nazočan kao gost”, istaknuo je Vučemilović.
Predstavnik Vukovarsko-srijemske županije Tomislav Čorak, koji je “eskivirao” Štimčevu skupštinu u veljači nije se pojavio. Primorsko-goranska županija, u predstavništvu Rubeše i Peraića, također je uz Markovića. Rubešin glas bio je sporan na prosinačkoj skupštini, danas više nije, iako je isti nedavno podnio neopozivu ostavku, a kasnije istu povukao.
SKUPŠTINARI koji su se pojavili u Sheratonu:
Laljak, Špehar (Udruga Prva HNL)
Jurina, Hren (Krapinsko-zagorska)
Koren, Kerovec (Koprivničko-križevačka)
Šprajcer, Furač (Karlovačka)
Vučemilović, Kaptalan, Bel, Djedović (Osječko-baranjska)
Prišćan, Bedi (Bjelovarsko-bilogorska)
Kljaić, Marčec (Međimurska)
Romić, Blažević (Virovitičko-podravska)
Šuker, Šparavec, Šikić (Zagreb)
Peraić, Rubeša (Primorsko-goranska)
Rudež, Bunjevac (Požeško-slavonska)
“Ljudi koji ovdje sjede kvalitetno se brinu o nogometu, kada su u pitanju najbitniji momenti, oni financijski, znat ćemo pomoći onima koji nemaju. Sada kada nam se dogodio kiks u Groznom, pardon, Gruziji, bitan je ovaj sastanak da potvrdi tko je Hrvatska u nogometnom smislu i tko su ljudi koji stoje iza toga. Hvala velika svima. Budite dragi gosti naši na sljedećim putovanjima”, otvorio je Skupštinu Vlatko Marković i na francuskom jeziku pozdravio prisutnog Uefinog delegata.
“Vrlo je težak period kada je nogomet u pitanju, iako smo među najboljim momčadima svijeta. To je velika stvar, to traje sedam-osam godina, Hrvatska je tamo gdje treba biti.”
Srebrić je podsjetio na događanja od 17. prosinca i Izborne skupštine, učinio je to jednosmjerno, ali efektno:
“Do 29. siječnja nitko se nije žalio na rezultate prosinačke Izborne skupštine i ona je postala legitimna pred organima državne uprave”, ukazao je na Štimčevo probijanje roka.
“Potom su 23 skupštinara zatražili novu izbornu skupštinu, ali s obzirom da je vlast već potvrđena, za tim nije bilo potrebe. U veljači je održan sastanak, a ne Izborna skupština, a potom i suspenzija tom sastanku nazočnih. Uefa i Fifa su potvrdili da HNS ima jednog predsjednika, jednu Skupštinu i jedan IO”, objasnio je Srebrić skupštinarima kako stoje stvari jer su oni to navodno tražili.
Zaključeno je, u kraćim crtama, da su zahtjevi 23 člana Skupštine, trenutno suspendiranih, neutemeljeni, a sve na temelju dopisa Ureda državne uprave pri Gradu Zagrebu od 7. siječnja, (pravomoćan od 25. siječnja) kojim je Vlatko Marković upisan u registar kao novi, stari predsjednik Udruge HNS. Iako se još uvijek čeka odluka Ministarstva uprave o valjanosti Štimčeve, ujedno i Markovićeve skupštine, HNS opstaje na zamjeni teza: šef je, drugim riječima, onaj tko se prvi upiše.
Jednoglasno je prihvaćen i završni račun za prošlu godinu. Srebrić je potvrdio kako su svi planirani projekti u 2010. godini obavljeni unatoč tome što se reprezentacija nije plasirala na Svjetsko prvenstvo. Nakon toga je sa svih 25 glasova “za” izglasan i proračun za 2011. godinu. Srebrić je prigodno zatražio i aplauz okupljenih za one koji su zaslužni za financijsko poslovanje Saveza.
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu