Connect with us

Hrvatska

"Državne institucije trebaju ispitati porijeklo imovine Sandre Vukić!"

Objavljeno

-

Novac (foto: Žeminea Čotrić)
“Čitajući Vaš članak na Z NET-u, primorani smo reagirati i izvijestiti Vas o očitim lažima Sandre Vukić. Sandra Vukić navodi da je informacija o poljoprivrednom zemljištu netočna, jer je to po starom prostornom planu. Moramo ustvrditi da je svaki pa tako i Vrški plan na snazi dok se nalazi na službenim stranicama Zadarske županije ili dok se ne donesu izmjene i dopune koje se objavljuju na službenim stranicama. Tako da je njena tvrdnja jedna obična i gnusna laž, sa kojom želi obmanuti javnost i zaslijepiti oči svima. Međutim zaboravlja da u Vrsima ima i pismenih ljudi.
Tvrdi i da prema zakonu Komunalac može sam sebi izvoditi radove, što bi bilo točno kad bi isti imao osim zakonom propisane dozvole od ministarstva i stručni kadar.
Da su u Komunalcu zaposleni ljudi koji se u sve razumiju, u to ne sumnjamo, jer glavni zidar je ujedno i direktor Komunalca.
Točna je informacija da su Mrtvačnicu napravili mještani sa vlastitim sredstvima, jer sav novac kako u državnom proračunu , tako i u lokalnoj razini pripada mještanima odnosno poreznim obveznicima. Ali svi mi taj novac dajemo na povjerenje sudionicima u vlasti da raspolažu sa njima za boljitak žitelja, kako Vrsi tako i cijele Lijepe Naše.
Pritom gospođica Sandra Vukić zaboravlja da se sredstva trebaju iskorištavati u zakonskim okvirima i da nam nije potrebna mrtvačnica koja nema zakonom propisane dokumente, jer čemu uložiti milijun kuna pa da je građevinska inspekcija sruši ili zabrani upotrebljavati.
Posebnu pažnju želimo Vam uputiti na česticu 1253 k.o. Vrsi, koja se u zemljišnim knjigama vodi kao Šuma. Dapače do unazad mjesec dana tamo je i bila šuma koja je posječena i na njoj su niknuli temelji za buduću građevinu kojoj očito nije ni poznata namjena, jer je na općinskom Vijeću ustvrdila da se gradi prostorije DVD-a i skladište, a sada samo skladište. U nekim medijima načelnica tvrdi da su izvodili samo pripreme terena za buduću zgradu, a na terenu je vidljivo da su sagrađeni temelji koji su jednim djelom od zemljišta viši i od dva metra.
Kad već Komunalac izvodi radove za sebe, zašto se u planovima gradnje i proračunu Općine Vrsi nalazi sporna građevina?Netočna je izjava da posjeduje građevinsku i uporabnu dozvolu za mrtvačnicu, kao što ne posjeduje ni za svlačionicu na Gusterni, ambulantu u Poljicima etc, etc. Poznato je iz raznih natpisa u medijima da je i javnu rasvjetu u zukvama priključivala bez uporabne dozvole, iako je nedovršena, čime je ugrožavala ljudske živote, pa onda zašto tada ne bi gradila bez građevinske dozvole i ostale objekte.
Također je pitanje dali posjeduje građevinsku dozvolu za parkiralište na Mulu i po kojem su natječaju Zadarske ceste dobile taj posao.
Naime, pitanje je i njezinog psihičkog zdravlja, jer stalno umišlja da je netko proganja. Samim time proziva Željka Predovana, kojeg u svojim bližim krugovima naziva kriminalcem, optužuje da je pokrenuo pitanje bespravne gradnje kroz medije. Nikako da postane svjesna da veliki dio njenih mještana ne podržava njen rad samo se boje reći joj to u lice, jer čim joj se suprotstave ili joj ukažu na nelogičnosti, dolaze na njenu crnu listu, te da Predovan sa ovim slučajem nema nikakve, ama baš nikakve veze.
Opće je poznato da je sa svog radnog mjesta za neke svoje neistomišljenike, tražila i vršila pritisak da im se daju otkazi u poduzećima u kojim su radili. Poznata je da je iste te ljude proganjala putem raznih inspekcija, kaznenih prijava, tužbama, objedama, lažima. Za jednog poduzetnika iz svog okruga izmislila je da su pronašli pornić gdje je on glavni akter sa nekim muškarcem etc, etc.
Revizija nije našla nikakve nedostatke, ma molim Vas, a zašto tada na stranicama Državne Revizije ne objave komplet nedostatak. Svim općinama su objavljene komplet stranice, osim Vrške. Neka objavi ili barem Vama dostavi kompletnu dokumentaciju.
Zar smo svi mi ludi, kad nijedna inspekcija nije našla nedostatke, ili je netko uistinu dobro brani ili ona laže? Ako samo stari avio snimak usporedite sa sadašnjim stanjem u lučici na Školjiću ustvrditi ćete koliko je ušla u more, koliko je uzurpirala pomorskog dobra. Kolika je bila šuma na čestici 1253 k.o. Vrsi, kolika je bila stara kapelica, a kolika sadašnja mrtvačnica? Vodi i gubi sudske sporove u kojima mora plaćati velike odštete i kamate (to Vršani ulažu iz vlastitih sredstava).
Gdje su te državne institucije da dokažu porijeklo njene imovine, čime je kupila stan u Zadru kod SAS-a, u zgradama Jadran-investa, čime je njen „prijatelj“ – šef u birou sredio i napravio onoliku kuću u zadnjih nekoliko godina? Pitajte njene jatake Trišelja, Zorića i ostale koliko je novaca oprala preko njih i njihovih poduzeća? I vi novinari malo sjedite i zagrijte stolice, proučite malo slučajeve o kojima pišete, proučite malo izjave i uskladite ih sa zakonom – tada će Vam sve biti jasnije.
U nadi da ćete objaviti ovo pismo, srdačan pozdrav.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Rafi

    30. ožujka 2011. at 15:04

    Izvrstan članak, a sramotno za institucije koje štite kriminalce. Uz novinare neka se probude i nadležne institucije i pošteno ispitaju sve ove navode. Poruka za autora ovog članka: obaviještavaj nas i dalje ovakvim informacijama, svaka čast.

     
  2. ljiljana

    1. travnja 2011. at 10:05

    ma jel bilo dosta! jadna načelnica s vama takvima. ona se sirota trudi iz petnih žila, a vi ovako po njoj.
    evo npr. kad su se davale stipendije izvrsnim učenicima i studentima, ona se stvarno svojski potrudila da tu bude neki red pa je tako djelila stipendije po redu od najlošijih prema najboljima. ipak treba dati poticaj i onima koji baš i nisu top studenti da se ne osjete manje vrijedni.
    i kad daje koncesije isto tako. brate, ko je kome kriv što se ne zove Vukić pa da mu se kiosk naplaćuje po cijeni škrinje za sladoled. ili dobije čitavu obalu u koncesiju. k vragu i ljudska zloba.
    a tek kad je obala u pitanju! poravnala je sva mula, proširila obalni pojas tako da kuće uz more nisu više prvi red do mora nego drugi, a sve to kako bi zaštitila kuće od udara mogućeg tsunamija. neznalice.
    i zukve! ma dajte, pa načelnica je romantičarka u duši i želi omogućiti turistima da uživaju u nebu posutom zvjezdama, a to je dobro i za natalitet. pa ionako se svi žale da nas je malo, a kad netko radi na tome opet ne valja.
    ne valja nikako.
    i kanalizacija! pa kome to još treba kad svi ionako imaju crne jame, a poneki i poljske zahode koje bi trebalo posebno zaštititi. jeste li se ikad upitali koliko bi ljudi ostalo bez posla zbog kanalizacije? crnu jamu treba najprije iskopati, onda uzidati, i povremeno prazniti.
    i što uopće netko ima raditi u općinskim prostorijama i još se žaliti da ga načelnica ne želi primiti. svašta. tamo mogu ići samo oni koje ona pozove i za koje je sigurna da će govoriti o pravdi i poštenju, a ne oni koji se stalno na nešto žale i ukazuju na nekakve nepravilnosti kojih nema.
    dajte uključite malo mozak i ostavite ženu da radi ono što najbolje zna….a to je i moto naše općine…mi (općina) punimo, vi (svi koji niste glasali onako kako je trebalo) praznite…

     
  3. gost

    2. travnja 2011. at 1:49

    a di ima ljudi u vrsima? ja ih ne vidim! dajte malo napravite djir iz grada do vrsi ljudi pa ćete vidit sto je to….divlji zapad i indijanci!
    nacelnica,komunalci…sami sebe blatite sto ste drugi bolji?hahaha vršani!!

     
  4. most

    14. svibnja 2013. at 0:03

    Svaka čast našoj načelnici!! da Bog da vlada Vrsima još 100 godina!!

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu