Hrvatska
Prilikom posjeta varaždinski župan predstavio projekte HNS-a

Jednosmjenska nastava u školama, besplatan prijevoz za 5.500 srednjoškolaca, sufinanciranje troškova prijevoza za više od 3.000 redovnih studenta koji studiraju u Hrvatskoj i inozemstvu, kreditiranje 700-tinjak učenika i studenata, 900 polaznika Centara izvrsnosti, studentske i učeničke stipendije te stipendije za deficitarna zanimanja, besplatne kazališne predstave za učenike, besplatan upis u knjižnice za prvašiće, samo su neki od projekata predstavljeni na konferenciji za novinare. Projekte je predstavio župan Varaždinske županije Predrag Štromar koji boravi u posjeti Županijskoj organizaciji HNS-a Zadarske županije kako bi prenio iskustva u realizaciji brojnih projekata u obrazovanju u Varaždinskoj županiji.
– Varaždinska županija danas ima najmanju stopu nezaposlenosti mladih osoba u Hrvatskoj, naši učenici imaju najmanje neopravdanih izostanaka u Hrvatskoj, dok na državnim i međunarodnim rezultatima bilježe vrhunske rezultate, kao Rijeka, Osijek i Split skupa ili kao cijeli Zagreb, a ovo su samo neki od uspješnih rezultata koje smo postigli zahvaljujući provođenju brojnih projekta u obrazovanju, istaknuo je župan Varaždinske županije Predrag Štromar dodavši da se u financiranju projekata njihova županija sve se više okreće i europskim sredstvima, iz kojih im je, unazad nekoliko mjeseci, pristiglo 5,3 milijuna kuna za nove projekte, također iz područja obrazovanja.
Posebno se osvrnuo na HNS-ov projekt besplatnog prijevoza srednjoškolaca koji Varaždinska županija provodi već šestu godinu zaredom, sufinancirajući troškove u omjeru pola-pola sa svim općinama i gradovima.
– Danas naših 5.500 srednjoškolaca ima besplatan prijevoz do škole i natrag kući. Prosječna mjesečna karta inače bi koštala oko 800 kuna, a besplatnim prijevozom domaćinstvima s dvoje djece ostaje i do 1.600 kuna mjesečno u obiteljskom proračunu više. To je direktna pomoć socijalno ugroženima, vrlo transparentno provedena., pojasnio je Štromar.
Između ostalog, prezentiran je model za realizaciju projekata javno-privatnim partnerstvom kojim su u Varaždinskoj županiji izgrađena ili dograđena 32 školska objekta zahvaljujući kojima gotova sva djeca idu u jednosmjensku nastavu.
– Ustanovili smo kako bi nam za nadogradnju škola, odnosno dograđivanje postojećih objekata i postizanje jednosmjenskog rada trebalo 25 godina. S druge strane, JPP-pm je u školstvo Varaždinske županije uloženo 300 milijuna kuna te je osigurano dodatnih 41.000 četvornih metara prostora u osnovnim i srednjim školama. Ovaj model ne tereti kapitalne investicije nego tekuće troškove, a privatni investitor financira gradnju i održavanje javnih objekata u vlasništvu županije, koja naknadu isplaćuje privatnom partneru mjesečno na rok od 20 do 30 godina , pojasnio je.
Istaknut je i projekt kreditiranja 700 studenta i učenika s kamatom od 4,99 posto te projekt Centara izvrsnosti iz područja matematike, informatike i fizike koje pohađa 900 učenika, a kojim Varaždinska županija omogućuje zainteresiranim i nadarenim učenicima dodatnu edukaciju s ciljem osiguravanja njihovog potencijala do maksimuma.
Na kraju je zaključio kako se jedino dugoročnim ulaganjem u obrazovanje mogu se stvarati konkurentske prednosti i gospodarstvo utemeljeno na znanju.
– Kao preduvjet gospodarskog razvitka, naša je županija prepoznala važnost i potrebu ulaganja u obrazovanje i to nam se – već sada nakon pet godina – višestruko isplatilo! Nadam se da će neki od projekta, koje sam danas predstavio, uskoro zaživjeti i na vašem području, zaključio je poručivši kako je svi pričaju o zemlji znanja, ali nitko ne radi o tome jer se, u većini slučajeva, sredstva nažalost ne odvajaju za obrazovanje nego za neke druge “prioritete” što je „sramota za Hrvatsku“.
Konferenciji za novinare nazočili su predsjednica podružnice Zadar Vesna Sabolić i predsjednik ŽO HNS-a Zadarske županije Zvonko Mišlov te predsjednica Interesnog odbora za obrazovanje zadarskog HNS-a prof. Snježana Habuš Rončević.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




