Premda nitko među nama tko planira blagdanska okupljanja ili putovanja ne želi čuti loše vijesti, činjenice ukazuju na porast broja oboljelih i zaraženih novom varijantom covida-19 – JN.1 koja zabrinjava stručnjake, prenosi portal Medscape.

Dobra je vijest to što nedavna istraživanja ukazuju na to da ažurirano cjepivo protiv covida-19 za sezonu 2023. – 2024. djeluje i protiv najnovije varijante.

“U SAD-u novi val već krenuo”

“U Americi je val nove podvarijante omikrona – JN.1 već krenuo, no mogao bi se ublažiti booster cjepivom i ostalim mjerama koje su nam poznate otprije”, rekao je Eric Topol, liječnik, profesor i glavni urednik Medscapea, WebMD-ove sestrinske internetske stranice.

No problem je u tomu što se dosad cijepilo jako malo ljudi, primjerice, u Sjedinjenim Državama manje od 16 posto odraslih.

Stoga infektolozi i epidemiolozi smatraju kako je vrijeme da CDC uputi javni poziv na cijepljenje ažuriranim cjepivom dok još nije kasno, odnosno dok antitijela još mogu “proraditi” prije početka blagdanskih okupljanja.

“Ovdje je već započeo val podvarijante JN.1, no mogao bi se ublažiti primjenom booster doze cjepiva i otprije poznatim mjerama koje sprečavaju širenje virusa”, rekao je dr. Eric Topol, profesor i glavni urednik Medscapea, WebMD-ove sestrinske internetske stranice.

U međuvremenu broj zaraženih i oboljelih raste. Po podacima CDC-ja u Sjedinjenim Državama je u tjednu koji je završio 25. studenoga zbog covida hospitalizirano gotovo 10.000 pacijenata te ističe da je riječ o povećanju od 10 posto u odnosu na prethodni tjedan.

Tko je tko u obiteljskom stablu?

JN.1, podvarijanta omikrona, prvi je put otkrivena u SAD-u u rujnu. Tada ju je Svjetska zdravstvena organizacija nazvala “potomkom” podvarijante omikrona BA.2.86.

Kad je varijanta BA.2.86, poznata i kao Pirola, prvi put identificirana u kolovozu, činilo se da se znatno razlikuje u odnosu na druge varijante, tada je objavio CDC, što je izazvalo zabrinutost da bi ova podvarijanta mogla biti zaraznija od prethodnih, čak i za osobe koje su stekle imunitet cijepljenjem ili ranijim infekcijama.

Pirola je zabrinula stručnjake jer ima 34 mutacije više od varijante BA.2.

Dr. Rajendram Rajnarayanan, pomoćnik dekana za istraživanja i izvanredni profesor na New York Institute of Technology Državnoga sveučilišta Arkansas, koji ažurira bazu podataka o varijantama i podvarijantama covida-19, slikovito je kazao da je “JN.1 zapravo Pirolin podmladak” te je dodao da varijanta BA.2.86 i njezini potomci zabrinjavaju znanstvenike zbog mutacija.

U kojoj se mjeri dosad proširio JN.1?

Po podacima CDC-ja od 27. studenoga predviđa se da će BA.2.86 sadržavati 5 posto do 15 posto cirkulirajućih varijanti u Sjedinjenim Državama.

“Očekivani rizik ove varijante, uključujući i njezin izdanak JN.1, za javno je zdravlje nizak”, objavila je agencija.

Dr. Rajnarayanan je kazao da se trenutačno JN.1 češće prijavljuje u Europi, no treba uzeti u obzir i to da neke države bolje ažuriraju podatke od ostalih.

On smatra da se ova podvarijanta dosad “vjerojatno proširila na sve zemlje čije zdravstvene vlasti prate širenje covida”, zbog mutacija u proteinu šiljka koje mu olakšavaju i vezivanje i zarazu, rekao je dr. Topol. 

Učinkovitost cjepiva protiv podvarijante JN.1, ostale nove varijante

Novo monovalentno cjepivo XBB.1.5 štiti od podvarijante omikrona – XBB.1.5 (poznate i po nadimku ‘kraken’), ali i od podvarijante JN.1 i ostalih virusa koji se postupno javljaju, izvijestio je tim istraživača 26. studenog u studiji objavljenoj na stranici bioRxiv, koja još nije recenzirana.  

Znanstvenici kažu da je ažurirano cjepivo, kojim su cijepljene neinficirane osobe, pojačalo antitijela za oko 27 puta protiv XBB.1.5 i za oko 13 do 27 puta protiv JN.1 i ostalih novih virusa.

“Premda će čak i primarne doze cjepiva protiv covida vjerojatno pridonijeti da budete zaštićeni od zaraze novom podvarijantom JN.1, primite li i booster XBB.1.5, on će vas još učinkovitije zaštititi od nove podvarijante”, rekao je dr. Rajnarayanan.

(Pre)malen interes za cijepljenje u sezoni 2023. – 2024.

U studenom je CDC objavio prve detaljne procjene o tomu koliko se populacije cijepilo.

Do 18. studenoga cijepilo se manje od 16 posto odraslih u SAD-u, a oko 15 posto ih je kazalo da namjerava primiti booster dozu. 

Među djecom je postotak još niži. Novo ažurirano cjepivo primilo je tek 6.3 posto djece, a 19 posto roditelja kazalo je da planira cijepiti svoje potomstvo u sezoni 2023. – 2024.

Predviđanja i mjere koje mogu pomoći 

Dok neki stručnjaci kažu da se vrhunac zaraze podvarijantom JN.1 očekuje u predstojećim tjednima, dr. Topol smatra da je nemoguće točno predvidjeti kako će se JN.1 širiti.

“U svakom slučaju neće se ponoviti studeni 2021.”, kada se tek pojavio omikron, kazao je njegov kolega dr. Rajnarayanan.

Tada se u samo četiri tjedna, otkako je Svjetska zdravstvena organizacija omikron proglasila zabrinjavajućom varijantom, virus proširio svijetom.

Dr. Rajnarayanan predlaže da se pridržavate mjera koje mogu spriječiti širenje virusa: 

Cijepite se ažuriranim cjepivom. Potaknite na to imunokompromitirane i starije članove obitelji i prijatelje.

Kanite li se za blagdane s prijateljima družiti u zatvorenom prostoru, ako je moguće, češće zračite prostorije.

U zračnim lukama, u zrakoplovima i ostalim sredstvima javnog prijevoza nosite masku, pomoći će i vama i drugima.

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za prosinac.

Iduće godine očekuju nas parlamentarni, europski i predsjednički izbori, a s kakvim rejtingom stranke i političari završavaju 2023. godinu? Ovo su rezultati novog CRO Demoskopa.

Tko ima razloga za zadovoljstvo uoči super-izborne godine?

Prema rezultatima potpuno zadovoljan, pa ni opušten baš nitko ne može biti. Jer iako je vladajući HDZ (prosinac 25 posto – studeni 25,3 posto) i dalje prvi izbor, ovo je njihov najlošiji rezultat ove godine. SDP bilježi blagi rast (prosinac 15,5 posto – studeni 15,2 posto), ali i dalje ozbiljno zaostaju, dok MOŽEMO! pada za gotovo 2 postotna boda (prosinac 9,2 posto – studeni 11 posto) I oni bilježe najniži rezultat u 2023.

Domovinski pokret zadržao se na četvrtom mjestu, (prosinac 7,9 posto – studeni 8,4 posto) gdje su stigli nakon zaoštravanja oko Kolone sjećanja ali i oni padaju u odnosu na studeni. Na pobuni seljaka očito nisu profitirali, ali MOST jest (prosinac 7,7 posto – studeni 7,4 posto). Uz blagi rast pušu im za vratom.

Ostali su daleko: CENTAR ispod 2 posto (prosinac 1,9 posto – studeni 1,8 posto), pa Radnička fronta (prosinac 1,7 posto – studeni 1,7 posto).

Slijedi FOKUS (prosinac 1,4 posto – studeni 1,4 posto), pa HSS (prosinac 1,3 posto – studeni 1,3 posto), HNS ( prosinac 1,2 posto – studeni 1,2 posto), onda Hrvatski suverenisti (prosinac 1,1 posto – studeni 1,0 posto).

Najpozitivniji političar

Najpozitivniji političar već je gotovo tri godine predsjednik Zoran Milanović, no sada to misli manje od 20 posto građana. (prosinac 18,3 posto – studeni 18,2 posto). Da je to premijer Andrej Plenković stav je gotovo 15 posto ispitanika (prosinac 14,9 – studeni 15,4 posto). Pa dugo nitko, a onda vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ( prosinac 3,5 posto – studeni 4,1 posto) koji je, uz pad rejtinga, zadržao treće mjesto.

Nešto ispod Penave je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević (prosinac 3,2 posto – studeni 3,2 posto), pa njegova stranačka kolegica Sandra Benčić (prosinac 3,0 posto – studeni 3,0 posto). U top deset je ušla i SDP-ova Biljana Borzan (prosinac 1,7 posto – studeni 1,3 posto), slijedi Dalija Orešković (prosinac 1,7 posto – studeni 1,7 posto), pa tek onda predsjednik SDP-a Peđa Grbin (prosinac 1,4 – studeni 1,6 posto)

Isti rejting kao Grbin ima Karolina Vidović Krišto (prosinac 1,4 posto – studeni 1,3 posto), a na ljestvicu je stigao i splitski gradonačelnik Ivica Puljak ( prosinac 1,1 posto – studeni 0,6 posto).

NITKO je još traženiji nego u studenom (prosinac 22,7 posto – studeni 22,3 posto) uvjerljivi prvi izbor što najbolje pokazuje što građani misle o političarima.

Najnegativniji političar

Što se tiče najnegativaca i dalje je premijer prvi izbor i to s najvećim postotkom ove godine. (prosinac 31,3 posto – 30,5 posto)

Slično kao u studenom negativno ocjenjujete predsjednika Republike, (prosinac 10,9 posto -studeni 10,8 posto) a onda su tu, s istim rejtingom i Milorad Pupovac (prosinac 2,7 posto – studeni 2,8 posto) i Tomislav Tomašević ( prosinac 2,7 posto – studeni 2,2 posto).

Na neprestižnoj ljestvici još su Gordan Grlić Radman (prosinac 2,4 posto – studeni 4,5 posto), Peđa Grbin (prosinac 2,2 posto – studeni 1,5 posto) i Ivan Penava (prosinac 2,1 posto – studeni 2,1 posto). Ali i bivši ministar Mario Banožić koji je smijenjen prošlog mjeseca nakon što je skrivio prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom. (prosinac 1,6 posto – studeni 0,3 posto).

Slijedi predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (prosinac 1,5 posto – studeni 1,0 posto), pa zastupnik Hrvoje Zekanović (prosinac 1,3 posto -studeni 1,1 posto), a onda i Ivan Pernar (prosinac 1,1 posto -studeni 1,1 posto) koji očito pod svaku cijenu ponovno želi u aktivnu politiku.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Prosječne ocjene predsjednika Republike (prosinac 2,96 – studeni 2,89), Vlade (prosinac 2,25 – studeni 2,23) i Sabora (prosinac 2,13 – studeni 2,09 ) zapravo su iste; trojka i dvije dvojke ali, eto, u odnosu na studeni svi su nešto podignuli prosjek.

Smjer kretanja zemlje

I opet snažna poruka koju uoči super-izborne godine šaljete svima – tek nešto više od 18 posto građana ove zemlje smatra da idemo u dobrom smjeru (prosinac 18,1 posto – studeni 18,2 posto, a pesimistično vas je gotovo 70 posto. (prosinac 68,4 posto – studeni 69,0 posto).

Uoči ovog Božića odojak je postao luksuzno blagdansko jelo. Prošle je godine cijena bila na nekim mjestima i do pet eura manja, piše u nedjelju Jutarnji list.

Drugi je vikend u prosincu, a cijena kilograma već se popela na deset, pa čak i 12 eura, a mesari kažu kako se ne treba čuditi ako do Božića budu još i više.

Takva je trenutno situacija na tržištu, pravdaju se mesari, pa kako neće i meso biti skuplje?

“Ma tko hoće, kupit će kilu, dvije, koliko god trebalo platiti za njih. Iskreno, ne brinem se previše”, govori kroz osmijeh mesar na zagrebačkom Dolcu dok pakira meso i pruža ga mušteriji. Pet drugih koji nestrpljivo čekaju u redu ne daju mu vremena za razgovor. Većina njih i dalje ne kupuje odojak, ali zbog cijena već negoduju. Nekima je i dosadilo odgovarati na pitanja znatiželjnika pa su, uz redovite cijene mesa, selotejpom na staklo hladnjaka zalijepili i list papira s cijenom odojka.

Ljudi dolaze svakodnevno i raspituju se o cijenama i količini koju imamo, ali da netko već unaprijed naručuje, to ne – kaže. Kupci trenutno još uvijek najčešće traže one ‘uobičajene‘ komade mesa, rijetki kupuju odojak koji će blagdane dočekati u škrinji.

Njegov desetak metara udaljen kolega kaže kako kod njih odojka još ni nema. Stiže sljedeći tjedan, bit će ga dovoljno, ali još uvijek ne želi otkriti po kojoj će ga cijeni ponuditi kupcima. Da će biti veća od prošlogodišnje, potpuno je siguran, piše novinarka Jutarnjeg lista Karla Zupičić.