Connect with us

Hrvatska

Ponovno poziv premijerki da dođe u Sabor

Objavljeno

-


Saborska sjednica nije počela prema točkama dnevnog reda jer su zastupnici i danas iskoristili redovitu mogućnost prekida sjednice.
Zoran Milanović u ime kluba SDP-a stanku je zatražio zbog stanja u Zagrebu i državi, a zahtjevu za stankom pridružio se i klub HDSSB-a. Za riječ se javio i Andrija Hebrang, koji je stanku zatražio u ime Kluba HDZ-a, ali kako bi obrazložili da je dobra situacija u Gradu Zagrebu.
Predsjednik Sabora Luka Bebić potom je odredio desetominutnu stanku.
Zoran Milanović (SDP) u svom je izlaganju ponovno zatražio da se premijerka Jadranka Kosor obrati zastupnicima, odgovori na teške optužbe na račun HDZ-a i da kaže kada će biti izbori.
– Pregovore s EU treba zaključiti, svi znamo koja je dinamika prema tom cilju i stoga tražimo da izbori budu što prije, u razumnom roku. Ljudi su ogorčeni, rekao je Milanović.
Andrija Hebrang u prilog tvrdnji da je u Zagrebu situacija izvrsna naglasio je kako je u metropoli danas boravi više od 50 europskih dužnosnika. Prihvaćamo sugestiju da izbori budu u razumnom roku, a taj rok je kad završimo pregovore, rekao je Hebrang. Hoće li izbori biti mjesec dana ranije ili kasnije, manje je bitno. Bitno je da što prije odradimo posao vezan uz pristupanje. Hebrang je izlaganje završio rečenicom – Ruku pod ruku da Hrvatskoj skratimo i ovu zadnju muku.
Sabor je zasjedanje nastavio pojedinačnom raspravom o Vladinu prijedlogu zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu za stambene zajmove, koji su kao važnu gospodarsku i socijalnu mjeru pozdravili klubovi vladajuće većine, a iz SDP-a i HNS-a upozorili da se njime zadržavaju previsoke cijene stanova te pogoduje bankama i ulagačima.
Prema tom zakonskom prijedlogu, država bi ubuduće kupnju novih stanova pomagala plaćanjem polovice rate u iduće četiri godine za zajmove s efektivnom kamatnom stopom do 4,95 posto. Predviđena su i državna jamstva tako da će, ako kupac do kraja ove godine ostane bez posla, država najdulje godinu dana plaćati kamate na njegov stambeni zajam, objasnio je ministar graditeljstva Branko Bačić.
Nepovratnu državnu potporu mogli bi dobiti kupci novih stanova te kupci stanova cijena kojih nije viša od 1900 eura po četvornom metru s PDV-om.
Potpora bi se odnosila na zajmove do najviše sto tisuća eura (zajam može biti i veći, ali se na svotu iznad sto tisuća eura neće moći dobiti potpora) te za zajam za koji rok otplate nije kraći od 20 godina.
U Vladi procjenjuju da bi, zahvaljujući tim potporama, u iduće dvije godine moglo biti prodano oko 1900 stanova.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. izdana

    3. ožujka 2011. at 13:52

    opet se skupina idiota poigrava sa nasom sudbinom…….svi smo se borili za samostalnu suverenu Hrvatsku da bi nas sada uvjeravali da je bolje da se opet nekoj drzavi pripojimo i ponovno budemo manjina!!!!!…..i u tom procesu su unistili sve sto smo imali…rasprodali su nas, izigrali a i dalje misle da su pravedni……SRAM VAS BILO PRODANE DUSE!! smijesno…oni raspravljaju o “povoljnim stanovima” a narod nema za kruh kamoli za stan……….dragi nasi ministri…zanima me koliko su vam platili da nas ovako servirate na pladanj?

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu