Connect with us

Nekategorizirano

Revizija povijesti

Objavljeno

-


Revizija povijesnih činjenica tradicija je u hrvatskoj historiografiji.
Tako se u zadnje vrijeme sve više provlači teza da je pokojni Kardinal Stepinac bio sustavno trovan tijekom robije i nakon robije, tijekom internacije u Krašiću.
Tema nanovo otvorena je da li je kardinal Stepinac umro prirodnom smrću ili je bio otrovan? Primjerenija tema trebala bi biti zašto već do sada nije proglašen Pravednikom među narodima?
Umro je 10. veljače 1960. godine. Proglašen je slugom božjim 9. 10. 1981. godine. Blaženim proglasio ga je Ivan Pavle II 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici.
Činjenica je da je mladi Alojzije Stepinac odmah nakon mature 1916. godine pozvan u austrougarsku vojsku. Raspadom Austro-ugarskog imperija i stvaranjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Stepinac je dragovoljno pristupio Jugoslavenskoj legiji te je na Solunskom frontu pridonio pobjedi sila Antante nad Centralnim silama. Iz rata je izašao ranjen, pet mjeseci je proveo u zarobljeništvu te s činom potpukovnika.
Alojzije Stepinac zaređen je za svećenika nakon studija u Rimu 1930. godine. Nadbiskup zagrebački Bauer 1932. godine proslavio je svoj 80. rođendan. Time je i otvoreno pitanje imenovanja njegovog nasljednika. Kako je tadašnja Jugoslavija bila kraljevina, za takovo imenovanje bila je neophodna i kraljeva potpisana suglasnost. Nakon nekolicine kandidata, nepovoljnih kralju Aleksandru Karađorđeviću, predložen je Alojzije Stepinac. Kralj Aleksandar Karađorđević bio je izrazito blagonaklon Alojziju Stepincu zbog njegovog sudjelovanja u Jugoslavenskoj Legiji na Solunskom frontu te zbog sklonosti prema dijelu projugoslavenski orijentiranog klera u katoličkoj crkvi. Tako je Alojzije Stepinac 1934. postavljen za nadbiskupa koadjutora te je zaređen za biskupa. Tijekom 1937. godine formalno postaje upraviteljem zagrebačke nadbiskupije i predsjednikom Biskupske Konferencije kraljevine Jugoslavije.
Proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. godine ostaje izvan državotvornih aktivnosti i ne opredjeljuje se ni za jednu političku opciju. Potaknut narodnim osjećajima pozdravlja uspostavu NDH, ali vrlo brzo počinje s kritikama režima  i Poglavnika. Osuđuje ubojstva Srba, Roma i Židova.
Pokušao je spasiti Rabina Miroslava Shaloma Freibergera no on je ubijen prilikom dolaska u Auschwitz 1943. On je, naime, ostao do kraja sa svojom pastvom za razliku od Jovana Pavlovića koji je 1991. pobjegao iz Zagreba i Hrvatske.
Padom Hitlera i njegovog posljednjeg saveznika Ante Pavelića nadbiskup Stepinac dobio je od Ministrastva vanjskih poslova obimnu arhivu Ustaškog prijeratnog pokreta. Cijelokupnu arhivu predao je vlastima Federalne Države Hrvatske koju je 09. svibnja 1944. godine utemeljio Andrija Hebrang.
Tijekom sastanka 1945. s Titom u Zagrebu Stepinac je odbio prijedlog Josipa Broza Tita da odvoji Katoličku crkvu od Vatikana.
U rujnu 1946 je uhapšen te mu je suđeno u sklopu procesa „Lisak, Šalić i drugi“. Tužitelj u sudskom procesu bio je Jakov Blažević.
Alojzije Stepinac optužen je za krivična djela političke suradnje s okupatorima i ratni zločin, vršenje nasilnih vjerskih prijelaza, vojni vikarijat, podrivanje političke osnove zemlje i neprijateljsku promičbu.
Optužnica je podignuta 23.09., a 30.09. je započeo sudski proces. Presuda je donesena 11.10. 1946. godine.
Stepinac je osuđen na 16. godina lišenja slobode s prisilnim radom, gubitkom političkih i građanskih prava u trajanju od 5. godina. U kaznu mu je priznato i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od. 18.09. do 11.11.1946. godine.
Dr Lav Znidaršić, jedan od branitelja kardinala Stepinca u procesu 1946. godine u svojoj knjizi „Alojzije Stepinac“ u izdanju Matice Hrvatske iz 1998. godine navodi da „Stepinac nije otrovan“. Nadalje, navodi da su liječnici koji su liječili kardinala Stepinca utvrdili da boluje od „polycythaemia rubra vera, morbus Osler-Vasquez“ – neizlječiva maligna bolest krvi.
O bolesti i liječenju Kardinala Stepinca pisao je svojevremeno i Vinko Nikolić u svojoj knjizi „Stepinac mu je ime – zbornik svjedočanstava i dokumenata“ izdane u Munchen-Barcelona 1980. Na strani 73. navodi da je Kardinal Stepinac bolovao od „polycythaemia rubra vera, morbus Vasquez“. Na istoj stranici navodi da je kardinal Stepinac umro od tromboze plućnih žila koja je najčešće posljedica navedene dijagnoze. Po Vinku Nikoliću dijagnozu su odredili hrvatski i inozemni lječnici. Uzrok smrti je potvđen i obdukcijom. Na stranici 74. iste knjige Nikolić navodi kako se pod međunarodnim pritiskom jugoslavenske vlasti odlučuju primiti dva američka liječnika, dr Lawrencea i dr Ružića. Oni su u Krašić stigli 20. srpnja 1953. godine. Dr John H. Lawrence, tada je bio najpoznatiji svjetski stručnjak za liječenje radioaktivnim fosforom – direktror Donner laboratorija, određuje liječenje upravo radioaktivnim fosforom što pomaže kardinalovom oporavljanju. Daljnju kontrolu provodio je prof. dr Hilmeyer iz Savezne republike Njemačke koji je u Krašić dolazio tri puta.
Mogućnost trovanja kroz hranu također je vrlo malo vjerojatna jer se Kardinal Stepinac od 1951. hranio isključivo u Krašiću.
Nema niti jednog valjanog razloga da bi dr. Znidaršić, kao ni Vinko Nikolić lagali u svojim svjedočenjima. Niti je bila gužva oko izbora branitelja 1946. godine niti bi tko mogao prisiliti dr. Znidaršića da 1998. laže u vlastitoj knjizi. Isto tako ni Vinko Nikolić nakon 35 godina emigracije 1980. godine nije imao niti jedan razlog lagati po ni jednom pitanju pa tako ni po pitanju smrti Kardinala Alojzija Stepinca.
Pokušaj revidiranja u historiografiji potežu samo oni koji se danas pokušavaju izboriti za svoju što bolju biografiju.  Nema niti jednog razloga revidirati povijest preko pokojnog Kardinala Stepinca koji je svoja uvjerenja platio zatvorom. Naime, bio je nevin po svim točkama optužnice što u montiranom političkom procesu nije bila smetnja za udjeljivanje višegodišnje robije.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

-

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

-

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu