Connect with us

Hrvatska

Smrt giljotinom – najbezbolnija smrt?!

Objavljeno

-


Zapisi iz vremena Francuske revolucije bilježe da su svjedoci giljotiniranja često znali vidjeti kako oči na odrubljenim glavama i dalje trepću, a usnice podrhtavaju.
Okupljene mase logično su se pitale: jesu li pogubljeni još uvijek svjesni dok krvnici pokazuju njihove glave?
Tim nizozemskih znanstvenika nedavno je proveo etički eksperiment u kojem je pokušao dobiti odgovor na ovu dilemu, ali i na pitanje: u kojem trenutku prestaje rad mozga i nastupa smrt?
Anton Coenen, Tineke van Rijn i njihovi kolege sa Sveučilišta Radboud Nijmegen vjeruju da su svojim istraživanjem uspjeli prilično precizno odrediti granicu između života i smrti. No s tim se ne slažu svi stručnjaci.
U svakom slučaju, njihovi rezultati predstavljaju važan korak u razumijevanju smrti mozga i procesa oživljavanja pacijenata.
Dekapitacija je najhumanija
Nizozemski je tim u eksperimentu u glave zdravih štakora usadio elektrode kako bi pratio aktivnosti mozga, a potom ih dekapitirao. Provođenje studije zatražilo je etičko povjerenstvo njihova sveučilišta kako bi otkrilo je li ova metoda ubijanja životinja humana. Štakorima se u laboratorijima za potrebe obdukcija često odrubljuju glave bez anestetika jer droge kontaminiraju uzorke tkiva. Coenenova ekipa pokušala je stoga otkriti koliko brzo štakori u takvim procesima gube svijest, odnosno koliko dugo pate.
Elektroencefalogram je pokazao da aktivnosti mozga počinju padati odmah nakon dekapitacije tako da već nakon četiri sekunde iznose oko 50 posto normalnih. Neka ranija istraživanja budnih i uspavanih štakora utvrdila su da su tako niske aktivnosti dobar indikator potpune nesvijesti.
U nizozemskoj studiji devet od 17 štakora bilo je potpuno svjesno, dok su ostali bili omamljeni. Prije dekapitacije njihove su se moždane aktivnosti značajno razlikovale, međutim nakon nje pad aktivnosti bio je jednak u obje skupine. Ovakav rezultat navodi na zaključak da je proces gubitka svijesti jednako brz u oba slučaja.
Coenen smatra da njihovo istraživanje jasno dokazuje da je odrubljivanje glave human način usmrćivanja čak i ako životinje nisu omamljene.
– U usporedbi s drugim metodama ubijanja, dekapitacija uzrokuje najmanju patnju, rekao je Coenen.
Prema nekim izvješćima iz revolucionarne Francuske, žrtve giljotiniranja bile su svjesne i 30-ak sekundi nakon pogubljenja. Kažnjenici su navodno namigivali krvnicima kako bi ih upozorili na svoje stanje.
‘Mislim da su ti ljudi bili svjesni još samo nekoliko sekundi’, rekao je neurolog Kevin Nelson s University of Kentucky u Lexingtonu. ‘Klinički dokazi potvrđuju da ljudi potpuno gube svijest već 10 sekundi nakon prekida dotoka krvi u mozak.’
U kojem trenutku nastupa nepovratna smrt?
No nizozemski je tim u svojoj studiji otkrio još jednu važnu stvar. EEG koji je pratio mozgove štakora još nekoliko minuta nakon dekapitacije zabilježio je neobičan val električnih aktivnosti u njima u trajanju od 10 sekundi. Val se pojavio 50 sekundi nakon dekapitacije u skupini svjesnih štakora, odnosno 30 sekundi nakon usmrćenja kod omamljenih životinja.
Coenen smatra da bi ovaj val mogao predstavljati urušavanje električnog potencijala neurona. Zdrave živčane stanice u svojim vanjskim membranama održavaju slabi negativni naboj od 70 milivolta. To postižu ispumpavanjem pozitivnih iona iz stanica molekularnim pumpama. Kada neuroni šalju signale, voltaža privremeno pada, a unutrašnjost stanice postaje pozitivno nabijena. Ovaj signal putuje duž neurona i prenosi se živčanim putovima.
Coenen vjeruje da s gubitkom dotoka krvi pumpe ostaju bez energije te pozitivno nabijeni ioni kalcija nahrupe nazad u neurone i oštećuju ih. Ova depolarizacija mogla bi uzrokovati val zabilježen EEG-om koji bi, prema Coenenu, mogao biti konačni val smrti – trenutak nakon kojeg neuroni više ne mogu obnoviti svoje funkcije čak i ako se izvori energije obnove.
Sličan val registriran je 2009. i kod ljudi kojima su isključeni aparati za održavanje života. Lakhmir Chawla koji je vodio ovo istraživanje izjavio je tada da bi taj val možda mogao objasniti iskustva na granici smrti (NDE). Međutim, Nelson, koji i sam već godinama proučava NDE, smatra da val nema ništa s tim iskustvima. On ističe da se masovne depolarizacije neurona događaju i tijekom epileptičnih napada, a bolesnici se kasnije ničega ne sjećaju. ‘Kada dođe do masovne depolarizacije neurona obustavlja se i organizirani prijenos signala koji je ključan za pamćenje’, ističe Nelson.
On također smatra da značenje zabilježenog vala treba dodatno istražiti kako bi se precizno utvrdio trenutak u kojem nastupaju nepopravljiva oštećenja mozga i njegova konačna smrt. Naime, neka nova istraživanja pokazala su kako se s razvojem tehnologije ona sve više odgađa. U jednoj studiji provedenoj u svibnju 2010. jedna je svinja oživljena bez oštećenja mozga čak 15 minuta nakon prestanka rada srca!

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.

U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.

Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.

Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.

U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.

U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.

Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.

Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.

Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.

Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa

Objavljeno

-

By

Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.

Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.

Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.

Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.

Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije

Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.

Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.

Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici

Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.

Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.

Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu