Hrvatska
Mišlov: "Ovakvom ribarskom politikom mogli bi ostati bez ribe i ribara"

U prostorijama HNS-a održana je konferencija za novinare na kojoj su o problemima u ribarstvu govorili Zvonko Mišlov, predsjednik ŽO HNS-a Zadar i dogradonačelnik grada Šibenika Petar Baranović, koje je nekoć bio predsjednik strukovnog sindikata ribara.
– Uloga Zadarske županije u ribarstvu je pozitivna. Istaknuo bih koncesije za marikulturu, ribarske luke, gatove… Ribarstvo je rijetka djelatnost koja ima veći izvoz nego uvoz, započeo je Mišlov.
– Međutim, puno je tu problema. Ne postoji mreža iskrcajnih luka duž Hrvatske obale, ribari su nedovoljno informirani o zakonskoj regulativi kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, cijena otkupa ribe u EU znatno je veća (30-100%) u odnosu na otkup ribe u Hrvatskoj, počeo je s problemima Mišlov.
Naglasio je kako je ulovna kvota tuna za Hrvatsku 40 vagona, a ribari su prije 20, 30 godina lovili i do 200 vagona.
– Mislimo da kvota ne bi trebala biti manja od 100 vagona, odnosno trebala bi biti fluktuirajuća ovisno o količini tuna u Jadranskom moru.
Mišlov je rkao kako je potrebno odvojiti probleme poslodavaca u ribarstvu, obrtnika i samih ribara.
– Činjenica jest da je običan ribar prije 25 godina živio bolje uz dvostruko manji ulov, mnogi ribari gradili su kuće, školovali djecu, a danas to ne mogu. Socijalna zaštita ribara nekada je bila kvalitetna, a danas je gotovo nikakva. Oni ribari koji su otišli u mirovinu prema starom Mirovinskom invalidskom zakonu danas imaju “iznadprosiječne” mirovine, a budući ribarski umirovljenici bit će socijalni slučajevi, nastavio je Mišlov.
– Mali tradicionalni ribolov za otočane treba zadržati kao jedne od mjera za zaustavljanje snažne depopulacije otočana, a ne ga ograničiti samo na socijalne slučajeve. Tradicionalni ribolov je praktički škola ribarstva za široku bazu mlade populacije.
Mišlov je zaključio govoreći o ZERP-u:
– O ZERP-u i Gospodarskom pojasu HDZ je jedno govorio 2003. godine, a drugo sada kada je na vlasti. Govorili su za ZERP da ne znaju da li je to ptica ili kokoš, HSS je inzistirao na proglašenju ZERPA-a, a sada šute. Ovakvom ribarskom politikom ostali smo bez kokoši i ptice, a mogli bi i bez ribara i ribe.
Petar Baranović i sam je ribar sa 20-godišnjim iskustvom te je vrlo dobro upoznat sa svim problemima. Bio je i jedan od onih ljudi koji su nekoć zastupali hrvatske ribare. Baranović je naglasio kako nedavni mirni prosvjedi ribara nisu bili čin obijesti i da nažalost u najgorim trenucima dolazi na naplatu krivo vođenje politike ribarstva koja se vodi posljednjih 15, 20 godina.
– U zadnjih par godina ekonomska računica u ribarstvu bila je nategnuta, a sada imamo još 30% pada prihoda i jasno je da je situacija i više no zabrinjavajuća. Od tog posla živi puno obitelji u Hrvatskoj, rekao je Baranović.
On rješenje vidi u poduzimanju dvije vrste mjera, strateških i trenutnih koje mogu olakšati ljudima sadašnju situaciju. Posebno je naglasio problem poskupljenja plavog diesela što utječe uvelike na poslovanje.
– Ribare treba osloboditi nameta, primejrice prireza, Vlada mora znati da se treba raditi kontinuirano, a ne na mahove, upozorio je Baranović.
Hrvatska
Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.







