Hrvatska
Mišlov: "Ovakvom ribarskom politikom mogli bi ostati bez ribe i ribara"

U prostorijama HNS-a održana je konferencija za novinare na kojoj su o problemima u ribarstvu govorili Zvonko Mišlov, predsjednik ŽO HNS-a Zadar i dogradonačelnik grada Šibenika Petar Baranović, koje je nekoć bio predsjednik strukovnog sindikata ribara.
– Uloga Zadarske županije u ribarstvu je pozitivna. Istaknuo bih koncesije za marikulturu, ribarske luke, gatove… Ribarstvo je rijetka djelatnost koja ima veći izvoz nego uvoz, započeo je Mišlov.
– Međutim, puno je tu problema. Ne postoji mreža iskrcajnih luka duž Hrvatske obale, ribari su nedovoljno informirani o zakonskoj regulativi kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, cijena otkupa ribe u EU znatno je veća (30-100%) u odnosu na otkup ribe u Hrvatskoj, počeo je s problemima Mišlov.
Naglasio je kako je ulovna kvota tuna za Hrvatsku 40 vagona, a ribari su prije 20, 30 godina lovili i do 200 vagona.
– Mislimo da kvota ne bi trebala biti manja od 100 vagona, odnosno trebala bi biti fluktuirajuća ovisno o količini tuna u Jadranskom moru.
Mišlov je rkao kako je potrebno odvojiti probleme poslodavaca u ribarstvu, obrtnika i samih ribara.
– Činjenica jest da je običan ribar prije 25 godina živio bolje uz dvostruko manji ulov, mnogi ribari gradili su kuće, školovali djecu, a danas to ne mogu. Socijalna zaštita ribara nekada je bila kvalitetna, a danas je gotovo nikakva. Oni ribari koji su otišli u mirovinu prema starom Mirovinskom invalidskom zakonu danas imaju “iznadprosiječne” mirovine, a budući ribarski umirovljenici bit će socijalni slučajevi, nastavio je Mišlov.
– Mali tradicionalni ribolov za otočane treba zadržati kao jedne od mjera za zaustavljanje snažne depopulacije otočana, a ne ga ograničiti samo na socijalne slučajeve. Tradicionalni ribolov je praktički škola ribarstva za široku bazu mlade populacije.
Mišlov je zaključio govoreći o ZERP-u:
– O ZERP-u i Gospodarskom pojasu HDZ je jedno govorio 2003. godine, a drugo sada kada je na vlasti. Govorili su za ZERP da ne znaju da li je to ptica ili kokoš, HSS je inzistirao na proglašenju ZERPA-a, a sada šute. Ovakvom ribarskom politikom ostali smo bez kokoši i ptice, a mogli bi i bez ribara i ribe.
Petar Baranović i sam je ribar sa 20-godišnjim iskustvom te je vrlo dobro upoznat sa svim problemima. Bio je i jedan od onih ljudi koji su nekoć zastupali hrvatske ribare. Baranović je naglasio kako nedavni mirni prosvjedi ribara nisu bili čin obijesti i da nažalost u najgorim trenucima dolazi na naplatu krivo vođenje politike ribarstva koja se vodi posljednjih 15, 20 godina.
– U zadnjih par godina ekonomska računica u ribarstvu bila je nategnuta, a sada imamo još 30% pada prihoda i jasno je da je situacija i više no zabrinjavajuća. Od tog posla živi puno obitelji u Hrvatskoj, rekao je Baranović.
On rješenje vidi u poduzimanju dvije vrste mjera, strateških i trenutnih koje mogu olakšati ljudima sadašnju situaciju. Posebno je naglasio problem poskupljenja plavog diesela što utječe uvelike na poslovanje.
– Ribare treba osloboditi nameta, primejrice prireza, Vlada mora znati da se treba raditi kontinuirano, a ne na mahove, upozorio je Baranović.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.
Promjena vremena uz naoblačenje
Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.
Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.
Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.
Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.
Hrvatska
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.







