Connect with us

Hrvatska

Tica: “Vi ste navukli zlu slutnju!”

Objavljeno

-

Sirovina odlagalište otpada (Foto: Ivan Katalinić
U tvrtci Odlagalište Sirovina čiji je vlasnik jučer uhićeni zadarski poduzetnik Miho Zrnić Marinović, a prema riječima tamošnjeg poslovođe Drage Kolića Tice, nisu očekivali direktorovo uhićenje. Razgovor sa poslovođom Zrnićeve tvrtke prenosimo u cijelosti…
Z NET: Dobar dan, zovemo vezano uz uhićenje gospodina Mihe Zrnića Marinovića. Jeste li vi u firmi iznenađeni razvojem situacije?
Drago Kolić Tica: Da, nije se očekivalo da će ga uhapsiti.
Z NET: Kako je s poslovanjem tvrtke? Radi li se nesmetano?
Drago Kolić Tica: Naravno da radi. Odakle vi zovete?
Z NET: Sa zadarskog portala Z NET.
Drago Kolić Tica: To je onaj portal što je s..o i kenjao protiv mog direktora prije dva miseca?
Z NET: Nešto smo pogrešno napisali?
Drago Kolić Tica: Dobro vi znate što ste pisali. Zatvarali ste nedužnog čovika.
Z NET: Pisali smo da je pod istragom, a ne da je uhapšen.
Drago Kolić Tica: Navukli ste zlu slutnju.
Z NET: Mislite, dakle, da Zrnić nije kriv?
Drago Kolić Tica: Naravno da mislim da nije kriv. Svi u firmi mislimo da nije kriv.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Stanarac

    22. siječnja 2011. at 0:11

    Ne nije kriv za UVIJETNO već je kriv za 5 GODINICA LEPICE. A profil radnika u Sirovini na sanaciji Obrovacke lužne , njih 100-injak ima cca 300 godina szaža zatvora.Lipa ekipa se skupila.Katasrofa , koji lopovski šljam u ovoj “našoj” državi.Pozdrav Zadranima.

     
  2. Marko

    22. siječnja 2011. at 9:00

    ZADAR: SVJEDOCI O PLJAČKI 2,5 MILIJUNA KUNA
    IZ VOZILA DALMATINSKE BANKE
    Gliser iz Foše vozio muškarac s crnom kovrčavom kosom
    Dragan Kolić, poznatiji kao Tica, tog je jutra u 8 sati u Foši vidio gliser s vozačem koji ga nije asocirao na Zlatka Lisicu, kojega inače poznaje – Baka Meri Lisice potvrdila da je Meri na dan pljačke bila kod nje
    Piše: Lada KALMETA
    ——————————————————————————–
    ZADAR — Saslušavanjem svjedoka u utorak je na zadarskom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Zlatku i Meri Lisici, te Denisu Paraću, Tomislavu Jurišiću, Ozrenu Katačiću i Romanu Nikpalju, optuženima za pljačku 2,5 milijuna kuna iz dostavnog vozila Dalmatinske banke u svibnju ove godine. Policajac Tomislav Ivandić, koji se zatekao u Foši u vrijeme razbojstva i o pljački obavijestio policiju, rekao je da je dostavljač Dalmatinske banke Davor Šišeta u panici vikao: “Ljudi, opljačkali su nas, imali su puške.”
    — Odjurio sam za razbojnicima koji su pobjegli u golfu Dalmatinske banke. Kod Fontane u Arbanasima našao sam otvoreni golf, a trojica pljačkaša odjurila su gliserom koji ih je tu čekao — kazao je Ivandić, koji je u policiji radio s optuženikom Tomislavom Jurišićem. Za Jurišića je kazao da je bio tih, povučen i pristojan, te da ne zna za njegov sukob s načelnikom krim-policije Edijem Rogićem. Štoviše, Rogić je od mene tražio mišljenje za Jurišićevo unapređenje, istaknuo je Ivandić. Svjedočio je i djelatnik Pomorske policije Enver Paleka, koji je za vrijeme patroliranja tog jutra pronašao u Bibinjama gliser koji su koristili pljačkaši.
    — Gliser je bio u plićaku, nasukan, na šljunkovitom dnu, udaljen desetak metara od obale, kod lanterne na ulazu u marinu Bibinje-Sukošan. Motor mu je bio još upaljen i mi smo osiguravali gliser i tražili novce. Ukradeni novac nismo pronašli, već samo jednu plavu tutu i jednu patiku — naveo je Paleka. Očevidac je bio i Dragan Kolić, poznatiji kao Tica, koji u Foši drži veliki brod. On je tog jutra u 8 sati u Foši vidio gliser i vozača s crnom ricastom kosom i crnim naočalama. Vozač ga, kaže, nije asocirao na Zlatka Lisicu, kojega inače poznaje. Nakon nekoliko minuta gliser je otišao u pravcu Bibinja, ali polagano, rekao je Kolić, dodavši da drugi put “neće vidjeti ništa”, jer je ovo suđenje za njega maltretiranje.
    Svjedočila je i Anka Torbarina, baka drugooptužene Meri Lisice, koju optužnica tereti da je pljačkaše čekala u Bibinjama, nešto poslije osam sati ujutro, u BMW-u. Njezina je baka, međutim, kazala da je Meri došla kod nje u Sukošan toga dana prije osam sati i pila s njom kavu pola sata.
    Svjedokinja Rozana Skroče, svjedokinja o nasilničkom ponašanju Denisa Paraća prema njezinoj djeci Bernardu i Gordani, uznemirena je rekla da o tome više ne želi govoriti, da ne želi nikakve sukobe i da joj je najvažnije da se Parać više ne dira u njezinu djecu.
    U sudnici je svjedočio i djelatnik HV-a Joso Šarlija, kojemu je u svibnju 1999. ukraden golf, za što se terete Denis Parać i Tomislav Pestić. On je naglasio da je u policiji doživio neugodnosti, jer da su mu govorili kako on dobro zna tko mu je ukrao automobil.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

-

By

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:

Zagreb u 1. izbornoj jedinici

DIP

Zagreb u 2. izbornoj jedinici

DIP

Čakovec

DIP

Osijek

DIP

Slavonski Brod

DIP

Zagreb u 6. izbornoj jedinici

DIP

Karlovac

DIP

Rijeka

DIP

Zadar

DIP

Šibenik

DIP

Dubrovnik

DIP

Split

DIP
 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska je izabrala: HDZ u velikoj prednosti u odnosu na ostale stranke

Objavljeno

-

U Hrvatskoj su u srijedu održani parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. HDZ ima veliku prednost u odnosu na ostale stranke.

BROJ MANDATA PREMA PRIVREMENIM REZULTATIMA:

HDZ 61

Rijeke pravde 42

Domovinski pokret 14

Most 11

Možemo 10

IDS 2

Nezavisna platforma sjever 2

Fokus 1

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu