Connect with us

Hrvatska

Kosor: "Sasvim sigurno nećemo ništa rasprodavati"

Objavljeno

-

Jadranka Kosor (Foto: Ivan Katalinić)
Predstavljajući investicijske projekte koje je nazvala ‘srcem i mozgom’ Vlade, Kosor je danas kazala i kako ‘sasvim sigurno nećemo ništa rasprodavati’. Dodala je, međutim, i da se ‘intenzivno razgovara’ o sudbini Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma…
Jadranka Kosor predstavila je u Vladi investicijske projekte na kojima će se raditi do 31. ožujka 2011. godine. Nazvala je investicijske projekte “srcem i mozgom” Vlade, kao i provođenje programa gospodarskog oporavka.
U tu svrhu će u svakom ministarstvu na koje se oslanja realizacija projekata biti imenovana osoba za investicije u rangu državnog tajnika, koji će surađivati s potpredsjednikom Vlade Domagojem Ivanom Miloševićem. On, pak, nije rekao ništa na konferenciji za medije.  Najavila je da je u cilju Vlade da potpuno izbriše nelikvidnost javnih poduzeća novim mjerama.
– Intencija je da nitko nikome ne duguje baš ništa, kazala je, dodajući kako su najveći milijarderski dužnici, poput Hrvatske elektroprivrede i Ine, vratili svoje dugove, kao i većina javnih poduzeća.
Naglasila je kako u Hrvatskoj postoji čak 22.000 poduzeća bez ijednog zaposlenika, a koja duguju nekoliko milijardi kuna. Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa već su stvorili preduvjete za pokretanje stečaja po skraćenom postupku, ali Vlada i dalje “traži modele zaustavljanja njihovog postojanja”, istaknula je.
Kosor je najavila i da će Vlada do kraja mjeseca završiti s radom na novom modelu poticanja prodaje već izgrađenih stanova.
– Postojeći model nije dao rezultate kakve smo očekivali, priznala je, ali je kazala da ne može govoriti o detaljima.
Kada je upitana o prijedlogu savjetnika Borislava Škegre koji je dao u jednom intervjuu o tome da se deficit države namiri prodajom poduzeća u državnom vlasništvu, poput HEP-a, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i Croatia osiguranja, Kosor je demantirala jedino prodaju udjela u HEP-u.
– Oko HEP-a smo lani donijeli i zakon, kazala je Kosor, a onda dodala da ne može najaviti ništa više osim “Vladine potpore tržištu kapitala”.
Ni na višekratno inzistiranje novinara nije kazala ništa osim da “sasvim sigurno nećemo ništa rasprodavati”, no i da se “intenzivno razgovara” o pitanju Hrvatskih voda i šuma, s koalicijom i stručnjacima.
– Znate da takve odluke mora donijeti koalicija u cjelini, kazala je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže jesen i donosi obilnu kišu, grmljavinu, evo gdje je moguće nevrijeme

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno vedro je diljem Hrvatske, no mjestimice ima oblaka i magle, Hrvatski autoklub ističe kako je vidljivost mjestimice u unutrašnjosti smanjena. Vozači, budite na oprezu!

U nastavku ponedjeljka prevladavat će sunčano, tek će poslijepodne sa zapada rasti naoblaka, a navečer treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom na sjevernom Jadranu i u Gorskoj Hrvatskoj. Sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda ističe riječku regiju kao područje gdje je lokalno moguće i nevrijeme.

Nestabilno će biti tijekom utorka, od jutra na zapadu zemlje lokalno s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mjestimice mogu biti izraženiji. U skladu s tim, bit će manje toplo. Na istoku i jugu zemlje uglavnom će se zadržati toplije, kako će ostati uglavnom sunčano i suho.

Tijekom srijede će se kiše i pljuskova biti u većini krajeva, mjestimice mogu biti izraženiji, osobito duž Jadrana i uz Jadran. Posvuda će osvježiti.

Nestabilno će biti i tijekom četvrtka, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, češće tijekom jutra, kad može lokalno biti izraženijih pljuskova s grmljavinom.

petak prema večeri novo jače pogoršanje s novim valom oborine, tako će i tijekom subote oborina biti česta pojava, mjestimice može biti i obilnija.

Nedjelja će biti sunčanija i stabilnija.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PRIPAZITE! / Na ovu prevaru pada sve više ljudi – novac je gotovo nemoguće vratiti

Objavljeno

-

By

Lažni savjeti, deepfake videi i kripto manipulacije uzimaju maha: sve više građana gubi životnu ušteđevinu u sofisticiranim online prevarama. Povrat novca je gotovo nemoguć.

Prevara pod nazivom “Pig Butchering” sve češća

Ono što je za mladog ulagača Lukasa (ime promijenjeno) počelo kao bezazlena potraga za burzovnim savjetima, završilo je gubitkom 7.000 eura — žrtva je jedne od najraširenijih internetskih kripto prevara u Europi.

Lukas je preko WhatsApp poruka dobivao lažne savjete o dionicama, a zatim su ga “financijski savjetnici” usmjerili prema kriptovalutama s obećanjima o visokim prinosima i do 20% u nekoliko dana. Ubrzo mu je ponuđena aplikacija za učenje trgovanja, navodno pod nadzorom njemačkih državnih institucija, što je dodatno ulilo povjerenje.

Međutim, iza svega se krila lažna platforma “Bamepro”, koju danas stručnjaci prepoznaju kao dio velike međunarodne kripto prevare poznate kao “Pig Butchering” – prijevara u kojoj prevaranti mjesecima grade povjerenje s ciljem krađe što većih iznosa, prenosi Fenix Magazin.

Kako funkcionira prevara?

  • Početni kontakt: preko društvenih mreža ili aplikacija poput WhatsApp-a.
  • Lažno povjerenje: lažni portali, deepfake videi i izmišljeni profili stvaraju dojam legitimnosti.
  • Lažna dobit: žrtvama se prikazuju fiktivni profiti kako bi ih se potaknulo na dodatne uplate.
  • Nepostojeće naknade: pri pokušaju isplate izmišljaju se porezi, mrežne naknade i regulatorni zahtjevi.
  • Blokiranje isplate: korisnički računi bivaju zaključani čim prestanu plaćati.

Lukas je, misleći da mu portfelj vrijedi 55.000 eura, uplatio dodatnih 960 eura za “mrežnu naknadu” i još 13.000 eura za “porez”, koji nikada nije postojao. Kada je odbio platiti treći iznos, aplikacija je blokirala njegov račun.

Nova era prijevara: Deepfake i AI alati u službi kriminalaca

Kriminalci sve češće koriste deepfake tehnologiju, kojom oponašaju glasove i lica poznatih osoba, uključujući slavne poduzetnike i influencere, kako bi prevarili korisnike. Korištenje tzv. Drainer-as-a-Service (DaaS) alata, koji omogućuju pražnjenje digitalnih novčanika, u naglom je porastu.

Stručnjak za sigurnost Ilya Brovin upozorava: “Čak i iskusni investitori teško prepoznaju zamke. Deepfake prevara je najbrže rastuća prijetnja na tržištu.”

Signal i WhatsApp: glavni kanali prijevara, a najčešće ćete prepoznati prevaru uz ove znakove:

  • Nerealna obećanja o zaradi
  • Nepostojeće dozvole regulatora (npr. BaFin)
  • Prisilna ulaganja i iznenadni “porezi”
  • Izbjegavanje isplata bez razloga
  • Nepozvani kontakti putem aplikacija

Preporuke stručnjaka:

  • Provjerite licencu platforme
  • Testirajte isplatu prije većih ulaganja
  • Ne dijelite seed phrase, lozinke ni osobne podatke
  • Koristite sigurnosne provjere i autentične izvore

Povrat novca gotovo nemoguć

Nakon što novac jednom nestane u kripto mrežama, povrat je izuzetno rijedak. Stručnjaci upozoravaju i na tzv. “recovery prevare”, gdje drugi prevaranti nude pomoć uz dodatnu uplatu – i tako dodatno iskorištavaju žrtve.

Lukas je podnio kaznenu prijavu policiji. Iako šanse za povrat sredstava nisu velike, njegov slučaj može poslužiti kao upozorenje drugima. Svaka prijavljena prevara pomaže u otkrivanju kriminalnih mreža.

Kripto prijevare poprimaju nove dimenzije, a tehnologije poput umjetne inteligencije i deepfakea čine ih sve uvjerljivijima. U doba digitalnog ulaganja, oprez je najbolja zaštita. Ulaganje u edukaciju, provjera izvora i zdravi skepticizam ključni su za sigurnost u online financijskom svijetu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sve je popularniji, a rizici su ozbiljni: Kokain u Hrvatskoj miješaju s lijekom za svinje i ovce

Objavljeno

-

By

Pixabay

Kokain se u Hrvatskoj često miješa s fenacetinom, lidokainom i levamisolom, lijekom za parazite kod svinja i ovaca, što korisnike izlaže opasnim srčanim aritmijama, oštećenju organa i narušavanju imuniteta, kažu za Hinu iz Zavoda za javno zdravsvo, dodaju da je riječ o nimalo bezazlenoj praksi.

Čistoća kokaina, droge koja postaje sve popularnija među mlađom i općom populacijom, vrlo varira od dilera do dilera, od pošiljke do pošiljke. Za Hinu iz Zavoda za javno zdravstvo rečeno je da, osim što se radi o nimalo bezopasnoj drogi, njegovo rijeđenje, kolokvijalno nazvano “rezanje”, raznim supstancama doprinosi još većem riziku prilikom konzumacije. Jer, korisnici nikada ne mogu znati koliku dozu zapravo unose, što povećava rizik od nepredvidivih i po život opasnih posljedica.

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da čistoća kokaina na hrvatskom tržištu znatno oscilira iz godine u godinu. Samo u 2024. godini analizirano je 1.013 uzoraka iz 210 predmeta, a rezultati su otkrili ekstremne razlike, od svega 0,3 do čak 88,7 posto kokaina kao baze. Njegova prosječna čistoća na ulici bila je 55,7 posto.

Kod tzv. uličnih doza do jednog grama prosječna čistoća bila je 51,3 posto, dok je kod zapljena većih količina prosjek rastao na 68,1 posto, što potvrđuje praksu dodatnog miješanja droge prije nego što stigne do krajnjeg korisnika.

Trend varijabilnosti vidljiv je i u prethodnim godinama. U 2023. prosjek je iznosio 64,1 posto, godinu ranije 57,9, dok je 2021. bio 58,4 posto. Minimalni udio zabilježen u pojedinim uzorcima kretao se od tek 0,6 posto u 2023. do 3,3 posto u 2022.

Problem stvaraju, tvrde iz Zavoda za javno zdravstvo, i same tvari s kojima se kokain miješa, a one također same po sebi nisu bezopasne. Miješanjem s različitim primjesama korisnici ne mogu znati stvarni sastav ili koncentraciju kokaina u dozi, što značajno povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica.

Neke od najčešćih primjesa, poput fenacetina, mogu biti kancerogene i štetne za bubrege i jetru, dok levamisol može izazvati poremećaje krvi i imunološkog sustava. Lokalni anestetici poput lidokaina ili prokaina mogu uzrokovati srčane aritmije, pad krvnog tlaka i konvulzije. Dodatno, primjese poput kofeina ili drugih stimulansa mogu pojačati opterećenje živčanog sustava, povećati rizik od anksioznosti i napada panike, a kombinacija više tvari može pojačati toksičnost i izazvati neočekivane, nepredvidive učinke na organizam.

Kako je za Hinu objasnio koprivnički veterinar, lijek levamisol kojim se kokain često “reže” može biti posebno opasan za ljude. Njega se legalno koristi za liječenje životinja od srčanih i plućnih glista. Najčešće se daje svinjama i ovcama, a kućnim ljubimcima se ne daje. Njegovo djelovanje u životinja poboljšava razvoj imunosnog sustava, ali kod ovisnika organizam postaje otporan na takvo djelovanje pa dolazi do suprotnog efekta, odnosno narušavanja imuniteta.

Stručnjaci strahuju od pojave fentanila

Prema podacima MUP-a, kokain zaplijenjen u 2024. godini bio je u obliku praškastih materija. Najčešće primjese bile su analgoantipiretik fenacetin, lokalni anestetici prokain i lidokain, psihostimulans kofein, aminokiselina kreatin te antihelmintik levamisol, a rjeđe analgoantipiretik paracetamol, alkoholni šećeri inozitol, lokalni anestetici diltiazem, benzokain, tetrakain i prokain te šećer manitol.

Na sreću, najopasnija droga na svjetskom tržištu fentanil, koji se miješa s ostalim opijatima pa i s kokainom, za sada još nije pronađen u Hrvatskoj ni kao primjesa niti kao droga koju se konzumira zasebno. Ipak, stručnjaci upozoravaju na mogućnost da se fentanil počne miješati s kokainom, slično kao u drugim dijelovima Europe. Objašnjavaju da je riječ o sintetskom opioidu znatno snažnijem od heroina te može biti smrtonosan čak i u vrlo malim količinama.

S obzirom na ozbiljnost rizika koje fentanil predstavlja, važno je kontinuirano pratiti njegovu eventualnu prisutnost u ilegalnim drogama i poduzimati preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od predoziranja i drugih ozbiljnih posljedica po zdravlje.

Kad se spominje kokain, on nažalost postaje jedna od popularnijih droga u Hrvatskoj proteklih godina. Iz Zavoda za javno zdravstvo kažu da se u općoj populaciji, onoj između 15 i 64 godina starosti, prisutnost njegove konzumacije posljednjih godina povećala s 0,5 u 2011. na 2,6 posto u 2023. godini.

U mlađih, čija se dob kreće između 15 i 34 godine, porast je još uočljiviji. S 0,9 u 2011. skočio je na 4,2 posto u 2023. godini. Podaci su pokazatelj na trend rasta uporabe kokaina, osobito među mlađima. Sreća u nesreći jest ta što se prosječna dob prvog korištenja kokaina u Hrvatskoj nije se značajno mijenjala posljednjih godina te se kreće između 21. i 23. godine života.

U usporedbi s najpopularnijom drogom u nas kanabisom, istraživanja pokazuju da ga je konzumirala svaka četvrta osoba, odnosno 24,6 posto odraslih. Ipak, kod kanabisa se posljednjih godina bilježi stabilan trend uporabe, bez značajnijeg rasta ili pada, dok se kod kokaina uočava stalan rast.

Govoreći o kokainu, on spada među droge s visokim potencijalom razvoja ovisnosti. Liječenje o njegovoj ovisnosti nema univerzalno trajanje te ovisi o težini ovisnosti, zdravstvenom stanju osobe, motivaciji i dostupnoj podršci.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu