Connect with us

Hrvatska

"Proslava pravoslavnog Božića postala je ´jet-set´ okupljalište političara"

Objavljeno

-


Kada je tada novopečeni premijer Ivo Sanader početkom 2004. izgovorio “Hristos se rodi”, cijela nacija ostala je zapanjena, a Sanaderova čestitka upisala se u povijest kao simbol zaokreta u budućim odnosima sa susjednim Srbima i njihovom manjinom u Hrvatskoj, ugnjetavanom za vrijeme Tuđmana.
Jest da su tada postali potpuno jasniji razmjeri licemjerstva i manipulacije bivšeg šefa HDZ-a, ali “Hristos se rodi” iz usta Ive Sanadera, bitno drugačijeg od onog Sanadera sa splitske rive koji se identificirao s ratnim zločincem Mirkom Norcem, označio je prekretnicu u položaju Srba u Hrvatskoj. Masa se uspjela prilagoditi novim političkim “eurociljevima” novog vođe i odnosi sa srpskom manjinom u gotovo dva Sanaderova mandata nisu bili bitnije narušeni, ali nisu ni približno cvjetali. U posljednjih godinu dana, od dolaska Ive Josipovića na Pantovčak i s njegovim inzistiranjem na srpsko-hrvatskom prijateljstvu, taj se odnos, barem izvana, naročito ulickao. Dva su se predsjednika nekad zaraćenih zemalja već nekoliko puta sastajali, što formalno, što neformalno, a susrete su pratile obostrane isprike za počinjene ratne zločine.
  
Vrlo važnu ulogu za položaj Srba u Hrvatskoj odigrao je u posljednjem razdoblju SDSS. Sanaderu je pomogao da uspostavi čvrstu vlast, a zauzvrat odnosi sa Srbima dovedeni su na neku drugu razine. No, srpska stranka je ostanak uz kompromitirani, aferama kontaminirani HDZ, što im mnogi zamjeraju, vrlo dobro znala, kako nam je kazao Gjenero, naplatiti. Tako su najbolje svakako prošli s novim izbornim zakonom koji im garantira tri mjesta u parlamentu, a koji je SDP nazvao primjerom političke korupcije.
Kako su zaista u svim tim političkim igrama prošli Srbi u Hrvatskoj i koliko se u praksi štite njihova ljudska prava, odnosno što je stvarnost, a što pusta šminka, analizirali su za Index bivši čelnik HHO-a i politički filozof Žarko Puhovski i politički analitičar Davor Gjenero.
“Kada sam 6. siječnja 1992. došao na proslavu pravoslavnog Božića, bio sam jedini Hrvat na toj proslavi. Bilo je tu nekih 40-ak ljudi, vrlo uplašenih. To je bio početak, a sada su te proslave postale neka vrsta jet-set okupljališta političara. Ne mislim da je to loše, ali je važno da se skine etiketa atraktivnosti s tog događaja, i da on postane nešto što je normalno”, priča bivši šef HHO-a i politički filozof Žarko Puhovski. Skinuta je etiketa izdajica onima koji slave Božić na taj dan, nastavlja on, ali sada valja skinuti etiketu atrakcije. “Tek kada postignemo da proslava pravoslavnog Božića više ne bude vijest, onda ćemo znati da smo u civiliziranim odnosima sa Srbima”, kazao je.
Bivši šef HHO ocijenio je da su trenutni srpsko-hrvatski odnosi “predobri”. “U sferi političkih funkcionera i vođa sve funkcionira idealno,a  s druge strane ima niz problema koji se guraju u drugi plan, kako što je povrat imovine izbjeglicama ili antisrpska propaganda koja se još sporadično pojavljuje. Ali sve se to naprosto pokapa pod demostrativnim prijateljstvom i suradnjom, što je dobro, ali po mom sudu, ipak neke probleme drži skrivenima”, kaže nam Puhovski zaključivši: “Sve zapravo dobro funkcionira do obljetnice Oluje. Tada zapadnemo u nekoliko dana krize, ali onda sve opet bude u redu”.
“Činjenica je da je odnos prema srpskoj manjini u doba Tuđmana bio izrazito loš. Manjine su bile žrtvama nacionalističko-ekspanzionističke politike. I ta je situacija trajala do 2000. godine”, priča nam Gjenero. Ipak, upozorava da getoizacija Srba u vukovarskoj regiji nije prevladana ni do današnjeg dana. Nakon 2000. godine počinje ozbiljniji povratak izbjeglica, a 2002. se postepeno počinje provoditi i Zakon o pravima manjina. Velikim napretkom naziva razdoblje s kraja 2003. godine kada je formalizirana koalicija HDZ-a i SDSS-a. “Uslijedio je onaj ‘Hristos se rodi’, što utječe na promjenu odnosa prema manjinama na regionalnoj i lokalnoj bazi te se postepeno uspostavlja normalizacija odnosa, ali i novi politički diskurz koji je manje kontaminiran nacionalizmom nego što je bio prije”, kaže nam Gjenero.
On drži da je za konsolidaciju odnosa dobro što SDSS ustraje u koaliciji s HDZ-om, jer ako bi zbog SDSS-a pala Vlada, “onda bi nastupio jedan vrlo neugodan nacionalistički val”. Ovako, SDSS se, kaže Gjenero, u koaliciji dobro naplatio. Taj politički analitičar drži, pak, kako je za srpsku manjinu puno bitnije djeluju li mehanizmi zaštite njihovih prava na lokalnoj razini te da se uspostave mehanizmi suradnje kroz manjinske samouprave. “Opasno je kada se politizira i profesionalizira manjinska pripadnost. Puno je bolje kada se njihova prava štite mehanizmima civilnog društva zasnovanima na dobrovoljnosti i slobodi, a koji su uvjetno rečeno jeftiniji i ne iziskuju dodatne prihode”, zaključuje Gjenero.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.

U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.

Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.

Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.

U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.

U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.

Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.

Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.

Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.

Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa

Objavljeno

-

By

Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.

Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.

Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.

Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.

Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije

Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.

Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.

Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici

Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.

Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.

Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu