Connect with us

Hrvatska

SLUČAJ STRPIĆ: Policija nema ni motiv ni sumnjivca!?

Objavljeno

-


Praktički jedino “filmsko” ubojstvo u Zadru koje pamtimo, a koje se dogodilo prije trinaest godina, još uvijek nema svog scenaristu ni redatelja. Riječ je, dakako, o ubojstvu Ive Strpića (66), umirovljenika iz Zadra, a koji je ubijen između 31. siječnja i 7.  veljače 1998. godine u Zadru, oštrim predmetom. Odgovor na pitanje – što se zaista s njime dogodilo i zašto, te tko je ubojica, Strpić je odnio sa sobom u grob.
Tog poznatog i imućnog, nagađa se, zadarsog kolekcionara i filantropa policija je pronašla mrtvog u njegovom stanu na Kalelargi 7. veljače 1998. godine. Policiju su pozvali susjedi sa tvrdnjom da ga desetak dana nisu vidjeli. Strpić je na glavi imao više teških ozljeda koje su zadane oštrim predmetom. Prema nalazu obdukcije, uzrok Strpićeve smrti bilo je iskrvarenje od zadobivenih ozljeda.
Strpić je zadobio tri udarca nepoznatim oštrim predmetom. Obzirom na činjenicu da nije bio oženjen i nije imao djece, osim njegove sada već stare sestre, nasljednik Strpićeve imovine je njegov nećak, Petar Strpić, a koji živi u Zagrebu. Do danas, reći će, prošao je Golgotu ne bi li se primakao makar milimetar rješenju ubojstva svog strica.
Petar Strpić ispričao je medijima prije dvije godine kako je vidio neke fotografije s očevida i neke dijelove dosjea koji je navodno ubrzo nekim čudom misteriozno nestao, što u policiji danas oštro demantiraju. Strpića tvrdi i kako je njegov stric imao kolekciju vrijednih zlatnika i zlatnu bankovnu karticu za račune u Švicarskoj, a koja mu nikada nije vraćena. Policija je svojevremeno dala zahtjev Interpolu da im se na uvid stave računi pokojnog Strpića u Švicarskoj, ali je taj njihov zahtjev odbijen.
Petar Strpić dalje tvrdi i kako je njegov pokojni stric Ivo prodao dio svoje kuće u Biogradu za 200 tisuća maraka, ali da po ubojstvu taj novac nikada nije pronađen, iako je trebao biti u stanu jer nije bio na računima, a sam Strpić navodno je živio skromno da bi potrošio toliku količinu novca.
U razgovoru sa djelatnicima Policijske uprave zadarske koji još uvijek rade na tom ubojstvu, reporteri Z NET-a saznaju ovih dana da se ni nakon trinaest godina čak niti ne kalkulira s motivom zbog kojeg je Strpić hladnokrvno ubijen, a nije pronađeno ni oružje kojim je ubojstvo počinjeno…
– Zadnja obrada je bila krajem 2009., a tadašnji podaci o počinitelju ubojstva nisu se pokazali vjerodostojni, kaže nam inspektor Ivica Dučić koji još uvijek radi na slučaju Strpić.
Na predmetu se, kako doznajemo, radi bez prekida, ali trenutno ne postoji sumnja prema bilo kome. Kuću u Biogradu, prema riječima policijskih djelatnika koji rade na slučaju, pokojni Strpić nije prodao, kako tvrdi njegov nećak, već je iznajmljivao kao poslovni prostor. Uz to, dodat će, sve osobe koje su bile povezane sa najmom tog prostora u Biogradu su istražene.

– Obavljeno je preko 800 obavijesnih razgovora nad više od 30 osoba i provedeno je kompletno kriminalističko istraživanje u više od 15 pretraga domova. Dosije Strpić postoji, nije “nestao”, i vodi se u jedanaest registratora, veli nam inspektor Dučić otkrivajući kako predmet kojim je Strpić ubijen nikada nije nađen, a motiv je policiji još uvijek nepoznat.
– Kada bismo znali motiv, imali bi jasan pravac kojim trebamo krenuti. Smatramo da smo imali kvalitetan pristup slučaju od samog početka, naglašavaju zadarski policijski djelatnici. Provalu u Strpićev stan 2003. godine, dakle pet godina nakon njegovog ubojstva, ne dovode u vezu sa ubojstvom.
Protok vremena od ubojstva do danas otežavajući je faktor u rješavanju slučaja. Međutim, u zadarskoj policiji tvrde kako je cijeli tim radio na tom slučaju i propusta – nije bilo.
– Sve što radimo vezano za slučaj u koordinaciji je sa Županijskim državnim odvjetništvom, kažu u policiji i pozivaju građane da prijave bilo kakvu informaciju o slučaju.

 

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu