Connect with us

Hrvatska

Nova odvažnost za daljnji hod u životu

Objavljeno

-


Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sinoć je vjernicima i ljudima dobre volje čestitao Božić poželjevši da im ovo blagdansko vrijeme, usred nesigurnosti i poteškoća sadašnjosti, podari sabranost i radost, za doticaj s dobrotom Boga, a time i novu odvažnost za daljnji hod u životu.
U ovim božićnim danima, neka duhovna toplina ulazi u naše kuće, poručio je kardinal u čestitki upućenoj posredstvom elektroničkih medija gledateljima i slušateljima u domovini i inozemstvu. Istaknuo je da je Božić blagdan Božje ljubavi kako se nitko ne bi osjećao sam, napušen, nesretan te da Božić blagdan za sve, radost za sve, sloboda za sve, mir za sve.
Kardinal je podsjetio da Božić nosi u sebi vrijednosti koje se prepoznaju na općeljudskoj razini i da na neki način dodiruje svako ljudsko srce. Ljudi to naprosto osjećaju. Izražavaju to i darovima koje međusobno izmjenjuju. Lijep je to običaj. Kako bismo samo mogli zamisliti godinu bez Božića? Ipak ponekad primjećujemo da u našem društvu nešto nedostaje. Sva ta vanjština stvorena od ukrasa, slavlja, darova i čestitki ne vodi uvijek do središta. Koga zapravo o Božiću slavimo?
Nije li možda Isus, kojega svijet zanemaruje i zaboravlja, jedini i jedino središte ovog velikog blagdana u godini? Da, to je On! Isus, Sin Božji i Sin Marijin, pravi Bog i pravi Čovjek. Obdareni smo Božićem, jer je Sin Božji, prije otprilike dvije tisuće godina, uzeo ljudsko tijelo i rodio se u Betlehemu kao dijete, poput svakog drugog djeteta, istaknuo je kardinal.
Hrvatska božićna pjesma ‘Radujte se, narodi’ noćas nas poziva: ‘Pođi i ti narode, k betlehemskom dvoru, pridruži se klanjajuć anđeoskom koru’. Anđeo je javio betlehemskim pastirima veliku radost za sav narod. Izvor te radosti je novorođeno Dijete koje leži u jaslama. To Dijete je Emanuel, Bog s nama. U Djetetu Isusu Bog je doista postao Emanuel, Bog s nama, od kojega nas ne dijeli nikakva zaprjeka uzvišenosti i udaljenosti. U Djetetu Isusu Bog nam je postao tako bliz da mu bez straha možemo reći ti.
U Djetetu Isusu najočitija je nemoć Božje ljubavi. U njemu nam Bog ne dolazi u veličini i moći, jer ne želi osvajati izvana. U Djetetu Isusu Bog nas želi iznutra promijeniti, pridobiti nas iznutra. Ako išta može svladati čovjeka, njegovu samovolju, njegovu silovitost, onda je to nezaštićenost djeteta. Bog ju je prihvatio da nas na taj način dovede samima sebi.
Kardinal Bozanić podsjetio je da evanđeoski izvještaji koji govore o Isusovom rođenju opisuju brojne susrete koji su se dogodili oko Isusa u jaslama.
“Susreću se anđeli i ljudi, Bog i čovjek, nebo i zemlja. Marija i Josip susreću se s pastirima koji u blizini jaslica noću čuvaju stražu kod svojih stada, susreću se s mudracima s Istoka, s dvoje staraca, Šimunom i Anom u hramu. U svim tim susretima u središtu stoji Božansko Dijete koje daje da njegovo svjetlo ljubavi obasja one koji mu prilaze. Cilj svih tih susreta”, istaknuo je kardinal, “jest da se u nama rodi Krist. Kad se Krist u nama rodi, mi postajemo novi ljudi, dolazimo u dodir s izvornom slikom Boga u nama”.
Božić nas, kazao je kardinal, svake godine poziva da se susretnemo na nov način. Susret s Isusom u jaslama treba nas osposobiti da intenzivnije doživljavamo susrete s ljudima u našoj okolini i susret s Bogom u nama. Potreban nam je susret s Djetetom Isusom u jaslama, potrebno je u tišini i molitvi stati pred njega, da bismo postali Božji ljudi, njegovi miljenici.  Draga braćo i sestre, želim da se na Božić na nov način susretnete s Djetetom Isusom u jaslama, kako bi, naši susreti u obiteljima, s prijateljima i znancima, svi naši susreti s ljudima, bili preobraženi sjajem Božića, kako bi u njima uvijek iznova zasjala tajna ljubavi Boga, koji je postao čovjekom, ljubavi koja otvara naša srca za druge, poručio je kardinal.
Dijete Isus je najuzvišeniji dar što ga je nebo darovalo zemlji. Božić govori o ljubavi koju Bog ima prema nama. Božić nam kliče da nas Bog ljubi, da je Bog ljubav. Božić je blagdan Božje ljubavi koja je sišla na zemlju za svakoga od nas, kako se nitko na ovoj zemlji ne bi osjećao sam, napušen, nesretan. Božić je blagdan za sve, radost za sve, sloboda za sve, mir za sve. Kardinal je istaknuo da stoga Isusu ovog Božića povjerava sve ljude: djecu i mlade, roditelje, očeve i majke, bake i djedove, svakog muškarca i svaku ženu. Povjeravam ti i one koji su ti blizu i one koji su ti daleko; one koji te traže i one koji te ne poznaju. Povjeravam ti ih da bi na tlu, njihove nerijetko dobre volje, zasjala zraka tvoga svjetla koja vodi k tebi, kako bi mogli iskusiti da samo onaj koji tebe priznaje i ljubi uživa puninu radosti i mira.
Na kraju čestitke kardinal Bozanić je poželio da ovo blagdansko vrijeme, usred nesigurnosti i poteškoća sadašnjosti, ljudima podari sabranost i radost, za doticaj s dobrotom našega Boga, a time i novu odvažnost za daljnji hod u životu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu