Na Sveučilištu u Zadru u Svečanoj dvorani održan je Okrugli stol na temu “Budućnost diplomacije nakon Wikileaks-ovih objava”. Program je otvorio Đani Bunja, zamjenik župana Zadarske županije rekavši kako Zadarska županija već ima iskustva u međunarodnoj diplomaciji te kako se nada nastavku suradnje i proširenju veza između država.
Rektor zadarskog Sveučilišta osvrnuo se na povijest zadarske diplomacije i pohvalio novootvoreni studij diplomacije kao dio projekta dubrovačkog i zadarskog sveučilišta.
– To je povijesna odluka i početak da se napravi novi korak u budućnosti diplomacije, rekao je Uglešić.
Uvodnu riječ imala je i rektorica Međunarodnog sveučilišta DIU u Dubrovniku prof. dr. sc. Janice McCormick koja se više osvrnula na sam studij te otkrila kako se za podučavanje diplomacije u Hrvatskoj odlučila upravo iz razloga jer ovoj zemlji želi pomoći izgraditi kulturu demokracije. Prof. dr. sc. Dijana Vican državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa ujedno i profesorica na Sveučilištu u Zadru istaknula je Miomira Žužula kao posrednika u spajanju ova dva sveučilišta.
– Studij diplomacije trebao bi pokazati kvalitetne pomake zbog promijene u društvu i budućeg suživota u Europskoj uniji, rekla je prof. Vican.
Prva tema bila je “Kako Wikileaks-ovo objavljivanje dokumenata utječe na odnose među državama”. Moderator cijele rasprave bio je Miomir Žužul, a diplomat Davor Božinović o Wikileaksu rekao je kako je to samo puka želja jednog portala da se privuče pozornost bez obzira na posljedice te naglasio kako se diplomatski poslovi ne rješavaju putem medija. Sve je to stvar razgovora i dogovora diplomata i država, dok mediji, o čemu je također bila rasprava, ne smiju odavati tajna izvješća bilo koje diplomacije jer to može ugroziti pojedinca.
Wikileaks je uzdrmao cijeli svijet, a veleposlanici iz Izraela, Njemačke i  Italije u Republici Hrvatskoj dali su do znanja da se diplomatske stvari riješavaju u okviru tajne.  Bruno Lopandić, glavni urednik dnevnika Vjesnik pitao se:
– Što je ustvari Wikileaks i da li se u tim dokumentima nalaze i rasprave s Hrvatskom?
Veleposlanik Države Israela u Republici Hrvatskoj Yosef Amrani rekao je kako ljudi nisu očekivali ovakve informacije, no bilo je samo pitanje vremena kada će biti dostupne cijeloj javnosti. Time je dao do znanja kako cijela afera neće ugroziti diplomatske odnose s američkim diplomatima. U programu su sudjelovali i Josip Paro, Dražen Vukov Colić, vanjskopolitički komentator i Mate Granić.
Svi nazočni pohvalili su novootvoreni studije, koji za sada broji svega 15 studenata a godišnje će stajati 3.000 eura. Studentima je danas ovo bilo prvo predavanje.
Druga tema ovog okruglog stola bila je “Budućnost diplomatske struke nakon Wikileaks-ovih objava”. Rečeno je kako sve ono što je objavljeno na spornom portalu će s vremenom izblijediti, odnosno neće dobivati pozornost koju sada dobiva, no isto tako to ostaje na internetu i uvijek će se moći pročitati. Iako je danas normalno da svatko piše i objavljuje što hoće, bitno je da onaj tko piše ima vjerodostojnost. Tako je Wikileaks i prije pisao, no nije se podizala nikakva prašina dok se nije dogodilo ovo što se dogodilo.
Ravnatelj Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku mr. sc. Aleksandar Heina rekao je kako je bitno da onaj koji piše ima vjerodostojnost i kredibilitet. Isto tako naglasio je kako sporni portal još uvijek nije objavio nijedan konkretni dokument, već samo izmeđuostalog, sramotne razgovore među dipomatima.
– Dipolmatsko zanimanje je plemenito zanimanje i svaki dipolmat mora imati kredibilitet, transparentnost i povjerenje. Komunikacija dipolmata je jako bitna, no isto tako neke stvari se mogu izvući iz konteksta i tako izvučene mogu se u medijima krivo interpretirati, komentirao je Heina.
Što se tiče budućnosti dipolmacije, svi su se složili da je diplomacija jako bitna i da bez nje nema svijeta te se stoga ne moraju brinuti za opstanak diplomacije. Jedan od govornika naglasio je kako je bitno da se diplomacija uskladi s vremenom te da postane više od samog pregovaranja. Potrebno je diplomaciji pristupiti kao kroz marketing, s određenim ciljem i planom za ostvarenje tog cilja.
U svom završnom govoru Miomir Žužul rekao je:
– Dobar dipomat je obrazovan diplomat, odnosno jako dobro poznaje svijet u kojem živimo. Nema svijeta bez dipolmacije i jako sam optimističan da će se diplomatski odnosi i dalje razvijati pozitivno.