Hrvatska
Wikileaks-ove objave uzdrmale i hrvatske diplomate

Na Sveučilištu u Zadru u Svečanoj dvorani održan je Okrugli stol na temu “Budućnost diplomacije nakon Wikileaks-ovih objava”. Program je otvorio Đani Bunja, zamjenik župana Zadarske županije rekavši kako Zadarska županija već ima iskustva u međunarodnoj diplomaciji te kako se nada nastavku suradnje i proširenju veza između država.
Rektor zadarskog Sveučilišta osvrnuo se na povijest zadarske diplomacije i pohvalio novootvoreni studij diplomacije kao dio projekta dubrovačkog i zadarskog sveučilišta.
– To je povijesna odluka i početak da se napravi novi korak u budućnosti diplomacije, rekao je Uglešić.
Uvodnu riječ imala je i rektorica Međunarodnog sveučilišta DIU u Dubrovniku prof. dr. sc. Janice McCormick koja se više osvrnula na sam studij te otkrila kako se za podučavanje diplomacije u Hrvatskoj odlučila upravo iz razloga jer ovoj zemlji želi pomoći izgraditi kulturu demokracije. Prof. dr. sc. Dijana Vican državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa ujedno i profesorica na Sveučilištu u Zadru istaknula je Miomira Žužula kao posrednika u spajanju ova dva sveučilišta.
– Studij diplomacije trebao bi pokazati kvalitetne pomake zbog promijene u društvu i budućeg suživota u Europskoj uniji, rekla je prof. Vican.
Prva tema bila je “Kako Wikileaks-ovo objavljivanje dokumenata utječe na odnose među državama”. Moderator cijele rasprave bio je Miomir Žužul, a diplomat Davor Božinović o Wikileaksu rekao je kako je to samo puka želja jednog portala da se privuče pozornost bez obzira na posljedice te naglasio kako se diplomatski poslovi ne rješavaju putem medija. Sve je to stvar razgovora i dogovora diplomata i država, dok mediji, o čemu je također bila rasprava, ne smiju odavati tajna izvješća bilo koje diplomacije jer to može ugroziti pojedinca.
Wikileaks je uzdrmao cijeli svijet, a veleposlanici iz Izraela, Njemačke i Italije u Republici Hrvatskoj dali su do znanja da se diplomatske stvari riješavaju u okviru tajne. Bruno Lopandić, glavni urednik dnevnika Vjesnik pitao se:
– Što je ustvari Wikileaks i da li se u tim dokumentima nalaze i rasprave s Hrvatskom?
Veleposlanik Države Israela u Republici Hrvatskoj Yosef Amrani rekao je kako ljudi nisu očekivali ovakve informacije, no bilo je samo pitanje vremena kada će biti dostupne cijeloj javnosti. Time je dao do znanja kako cijela afera neće ugroziti diplomatske odnose s američkim diplomatima. U programu su sudjelovali i Josip Paro, Dražen Vukov Colić, vanjskopolitički komentator i Mate Granić.
Svi nazočni pohvalili su novootvoreni studije, koji za sada broji svega 15 studenata a godišnje će stajati 3.000 eura. Studentima je danas ovo bilo prvo predavanje.
Druga tema ovog okruglog stola bila je “Budućnost diplomatske struke nakon Wikileaks-ovih objava”. Rečeno je kako sve ono što je objavljeno na spornom portalu će s vremenom izblijediti, odnosno neće dobivati pozornost koju sada dobiva, no isto tako to ostaje na internetu i uvijek će se moći pročitati. Iako je danas normalno da svatko piše i objavljuje što hoće, bitno je da onaj tko piše ima vjerodostojnost. Tako je Wikileaks i prije pisao, no nije se podizala nikakva prašina dok se nije dogodilo ovo što se dogodilo.
Ravnatelj Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku mr. sc. Aleksandar Heina rekao je kako je bitno da onaj koji piše ima vjerodostojnost i kredibilitet. Isto tako naglasio je kako sporni portal još uvijek nije objavio nijedan konkretni dokument, već samo izmeđuostalog, sramotne razgovore među dipomatima.
– Dipolmatsko zanimanje je plemenito zanimanje i svaki dipolmat mora imati kredibilitet, transparentnost i povjerenje. Komunikacija dipolmata je jako bitna, no isto tako neke stvari se mogu izvući iz konteksta i tako izvučene mogu se u medijima krivo interpretirati, komentirao je Heina.
Što se tiče budućnosti dipolmacije, svi su se složili da je diplomacija jako bitna i da bez nje nema svijeta te se stoga ne moraju brinuti za opstanak diplomacije. Jedan od govornika naglasio je kako je bitno da se diplomacija uskladi s vremenom te da postane više od samog pregovaranja. Potrebno je diplomaciji pristupiti kao kroz marketing, s određenim ciljem i planom za ostvarenje tog cilja.
U svom završnom govoru Miomir Žužul rekao je:
– Dobar dipomat je obrazovan diplomat, odnosno jako dobro poznaje svijet u kojem živimo. Nema svijeta bez dipolmacije i jako sam optimističan da će se diplomatski odnosi i dalje razvijati pozitivno.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






