Connect with us

Nekategorizirano

I LJUBIMCI PONEKAD UGRIZU

Objavljeno

-

Tko god je ikada imao kućnog ljubimca znat će da i oni ponekad ugrizu ruku koja ih hrani. Svejedno je brane li se od viška ili manjka ljubavi. Ugriz, u pravilu, više govori o vlasniku nego o ljubimcu. Dok je to ljubimčevo prirodno ponašanje, jer reagira na jedino mogući način, ugriženi vlasnik plaća danak svom neprirodnom ponašanju.
Nikada, kao ovih dana, pogreška u masovnom odgoju ljubimaca nije porirodnije došla na naplatu. Svakom od nas ostaje slobodna prosudba – radi li se o višku ili manjku ljubavi.
Jedino što je nedvojbeno jesu sramotni događaji u Zadru i Zagrebu, koje su izazvali ljubimci, navijači, naši dečki, huligani, plaćenici, vandali… Nemoguće je odrediti o kome se radi, jer, čitali smo, ne zna se tko su, policija za njima traga, ali „nisu navijači“. Svi ih se odriču prije nego saznaju o kome se radi. To je svakako greška koja se plaća. Ti, kako god ih zvali, imaju svoje vlasnike, odgajatelje, timaritelje, ili one koji ih ne drže iz ljubavi, već pukog interesa. To su ljubimci na koje se stavljaju navodni znaci, a oni se znaju, prije ili kasnije, gadno osvetiti.
Započnimo doktorom Vrančićem, a i red je. Gradonačelnik je grada u kojem su ljubimci prvi reagirali na neadekvatan postupak vlasnika. Navodno su osramotili grad, koji je uljudna i civilizirana sredina, a oni koji su napali igrače i vodstvo Partizana su tek “pojedinci i nisu istinski navijači“. Gradonačelnik, koji se doduše ispričao, nije se sjetio da je svaki grad nastanjen pojedincima, a oni potom tvore zajednice poput obitelji, uže i šire zajednice, sve do grada i gradonačelnika koji ih vidi kao cjelinu, „uljudnu i civiliziranu“. Funkcioniranje mnogo jednostavnijih mehanizama ovisi o manjim sastavnim dijelovima i cjelinama. Dovoljno se sjetiti njegovih nedavnih angažmana po mjesnim odborima.
Izgovor mu nebi bio potpuno promašen da se sjetio da je baš u Zadru, i nigdje više, domaćin svjetskog sportskog prvenstva, prvi čovjek grada i njegov prethodnik, demonstrativno skinuo zastavu zemlje sudionice s glavnog gradskog trga. Slučajno, baš zastavu zemlje iz koje su netom napadnuti sportaši. O gradonačelnikovom nastavljanju „svijetlih“ tradicija prethodnika prečesto slušamo i čitamo. Nije se sjetio niti činjenice da je Zadar godinama u vrhu po broju narkomana, da brigu o njima povjerava ravnateljici muzeja, čija „slava“, funkcija i mjesto radnje, može samo povećati njihov broj, jer rast broja pothranjuje upravo politika koja im nudi rješenja. To je gradonačelnikova politika. Nije se sjetio i da nema više onoga grada koji je stvorio košarku, jer, jednostavno, nema košarke, nema igrališta gdje se stvara. Tamo su parkirališta i drugi komercijalni sadržaji, koji donose lovu za kupovinu, a ne za dobijanje izbornih glasova.
Postoji udruga navijača u Zadru i Grad se o njoj izvrsno brine. To je vojska najpotentnijih građana s kojima Gradonačelnik dobro upravlja i oni su relevantan faktor u gradu i snaga na koju ozbiljno računa. Možda i previše, jer bi eventualna pogrešno shvaćena ljubav lako mogla izazvati neočekivanu reakciju. Nije li nedavni i neslavni događaj opomena baš za to? Krivac uvijek nađe opravdanje (uostalom na to ima pravo) pa i gradonačelnik.
Ne znam koji su kriteriji za prijem u članstvo udruge navijača, ali sam siguran da se prije identifikacije počinitelja nedjela nije moguće odreći njihova članstva. Barem ne u zemlji gdje uhićuju najodabranije, baš iz gradonačelnikovog kola. Ili možda jest? On najbolje zna kada će ih i gdje usmjeriti. Možda ovaj put stvarno i nije. Valjalo bi priupitati policiju. Oni, fakat, znaju o čemu se radi. Drugo je, koliko žele reći.
Neki će reći da su ljubimci poput djece. Nemaju kulturu, etiku, svijest… Brane se instiktima. Date li im previše popnu vam se na glavu dok na uskraćivanje ljubavi reagiraju plačem, ugrizom, ili, kao ovdje, kamenovanjem.
Mladi karlovački HDZ-ovac, čiji je otac miljenik vlasti na funkciji državnog tajnika u ministarstvu, zoran je primjer. Uživao je preveliku očevu ljubav, doduše na teret hrvatske sirotinje, pa sa svojim stranačkim pajdašima prebija vršnjake, koji im se pijanima (ako je samo to) učine drugačijima. Zadarki i zagrebački slučajevi govore da ne moraju brinuti o sljedbenicima. Tu je i logistička potpora u vidu gospođe Kosor, koja je posebno zaljubljena u ove karlovačke kretene.
Zagrebački slučaj je nešto drugo. Iznenadio je čak i Srebrića, koji bi morao pamtiti još „divljanje“ hrvatske mladeži protiv Mađara. O tisućama sličnih ovovjekih događaja ne treba ni govoriti, ali ih čovjek jednostavno nikada nije vidio. To je onaj prebogati fosil koji vodi hrvatski nogomet, koji generira najveća i najčešća „navijačka“ divljaštva. O Mamiću ili Markoviću, uzorima svih (kseno)fobičara, koji godinama vrijeđaju čak i ispodprosječni razum osiromašenih Hrvata, napisane su brojne stranice, sociološke i psihološke studije, ali su ostali (poslije Sanadera) najmoćniji građani Hrvatske.
Ovdje je policija, kao i većini slučajeva, pokazala svoju efikasnost. Pojam osiguranje ( ili zaštita integriteta štićenih), njima i dalje ostaje tek parada, doduše vrlo skupa i po svemu nepotrebna. Barem da na tome ostane. Osigurali su slavu Lijepe naše neophodnu radi promocije turizma.
Fascinantan je podatak, iz usta glasnogovornice PU zagrebačke, kako su otkriveni počinitelji odranije poznati policiji kao izazivači nereda na utakmicama. Nedjelo je, kaže, unaprijed smišljeno i dobro organizirano. Samo ostaje nejasno koga je time htjela zadiviti, jer ta je spoznaja (trebala biti) jedino poznata policiji, a „radi poduzimanja potrebitih mjera i radnji“. Njihova naknadna (paušalna) pamet nikome ne treba.
No, neka se policija ne brine. Neka se ne brine ni zadarski gradonačelnik, jer su huliganski ispadi tek početak. Ako su, a jesu, odraz stanja u zemlji, revija tek počinje. Valja im izdržati još godinu dana, a onda tko zna. Gradonačelnik, doduše, zbog direktnog izbora na funkciju, morat će i dalje „surađivati“ i najbolje da vinovnike pripiše opoziciji. To uvijek pali. Samo, sjetimo se riječi s početka: u ljubavi valja imati mjeru, a prva opomena je stigla.
Odgovorni za sigurnosno stanje u Zadru i Zagrebu i dalje će ustrajati na tvrdnji da je stanje sigurnosti na visokoj razini. Za stoljeće-dva to će biti ionako jedini relevantan podatak.
Za sramotu gradova i zemlje u inozemstvu pobrinuli su se već ranije mnogo jači igrači.
Možda bi trebalo osigurati dostatnu količinu domaćeg izvornog kamena i oslikati ga fragmentima domaćih krajolika ili rivijere. Oni koji žive samo od turizma morali bi razmisliti. Proračun vapi do neba.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

-

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

-

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu