Hrvatska
Drugi dan: Tadić danas u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji
Srbijanski predsjednik Boris Tadić, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, zajedno sa svojim domaćinom hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem posjetit će Krnjak gdje će se sastati sa županijskim i općinskim čelnicima te predstavnicima srpske nacionalne manjine. Predsjednici će potom obići će Sajam ličkih proizvoda te posjetiti povratničku obitelj Marković iz Deringaja. Na kraju svog posjeta Hrvatskoj Tadić će s Josipovićem obići manastir Krupu, piše HRT.
Tadić, koji je u dvodnevnu posjetu Hrvatskoj, u srijedu je osim s predsjednikom Josipovićem razgovarao i s premijerkom Jadrankom Kosor te s predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem, a predvečer se sastao i s predstavnicima Srpskog narodnog vijeća.
U hotelu Westin srbijansko veleposlanstvo organiziralo je svečani prijam za predsjednike.
– Ne mogu odvojiti hrvatske kulturne domete od vlastita odrastanja i vlastita identiteta i vjerujem da u Hrvatskoj ima mnogo ljudi koji na isti način gledaju srpsku kulturu, rekao je tom prilikom Tadić. Spomenuo je, među ostalima, Predraga Vranickog, Danka i Rajka Grlića i druge.
Kazao je i da je u politici bio usamljen prije dolaska Josipovića.
– Mi smo veliki osobni prijatelji, pripadnici iste generacije, ljudi koji imaju sličan sustav vrijednosti, slično sagledavamo kompleks srpsko-hrvatskih odnosa, rekao je. (HRT)
Hrvatska
Tko ima pravo na vaučere za struju? Provjerite jeste li među njima i što trebate napraviti
S prvim zahlađenjem, građanima će stizati veći računi za struju i plan te će računi na kraju biti i do 10 posto veći. No i dalje jedan dio građana ostvaruje pravo na vaučere.
Oko 88.500 osoba koje se ubrajaju u najosjetljivije društvene skupine dobit će mjesečnu naknadu od 70 eura u obliku vaučera za pokrivanje troškova struje, plina ili toplinske energije. Takozvane vaučere za struju dobiva deset kategorija građana.
Status ugroženog kupca energenata imaju korisnici osobne invalidnine, prava na inkluzivni dodatak prve, druge ili treće razine potpore, kojem nije osigurana usluge smještaja ili organizirano stanovanje, zatim korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN), nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, piše Dnevnik.hr.
Mjesečna naknada iznosi 70 eura kao što je to bilo do sada, a trajati će do 31. ožujka 2025. godine.
Korisnici Zajamčene minimalne naknade i dalje će imati pravo na naknadu troškova stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge.
Za pružatelje socijalnih usluga i udomitelje u Hrvatskoj – naknada za ublažavanja porasta troškova energije bit će omogućena pružateljima socijalnih usluga, organiziranog stanovanja i boravka mjesečno će se, ovisno o broju korisnika, isplatiti od 140 do 540 eura, dok će se pružateljima usluge pomoći u kući – aktivnost priprema i dostava obroka, biti isplaćeno 80 eura mjesečno, a pružateljima usluge smještaja u udomiteljskoj obitelji 70 eura mjesečno. Mjerom je obuhvaćeno više od 500 pružatelja usluga i oko 2500 udomiteljskih obitelji, a vrijednost mjere iznosi 2 milijuna eura i trajat će od 1. listopada 2024. do 31. ožujka 2025.
Ukoliko pripadate u jednu od ovih skupina i ostvarujete pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, potrebno je ispuniti zahtjev koji se nalazi na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad i predati ga nadležnom Zavodu za socijalni rad ili zahtjev zatražite u svom nadležnom Zavodu.
Zavod donosi rješenje o priznanju prava na naknadu za ugroženog kupca energenata.
Na temelju rješenja koje donosi nadležni Zavod, korisnik prava na naknadu za ugroženog kupca energenata ima pravo na subvencioniranje troškova električne energije u mjesecu u kojem je priznato pravo te svaki sljedeći mjesec, sve dok mu nadležni Zavod rješenjem ne utvrdi prestanak prava na naknadu za ugroženog kupca energenata.
Korisnik prava na naknadu za ugroženog kupca energenata može iskoristiti pravo na subvenciju troškova električne energije prilikom plaćanja računa za troškove električne energije uz predočenje svoje osobne identifikacijske isprave, rješenja kojim je korisniku priznato pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata te uz predaju izvornog naloga za uplatu troškova električne energije poslovnici Financijske agencije.
Hrvatska
Dio radnika u Hrvatskoj ima za više od 40 posto veću plaću od prosjeka – nisu političari
Velike su razlike u Hrvatskoj ako se iznos plaća promatra po regijama, ali i kada se plaće uspoređuju na temelju godina radnog iskustva
Stigli su podaci o plaćama u Hrvatskoj iz trećeg kvartala 2024. godine. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 1349 eura – za tri posto je više nego u prethodnom kvartalu, a za 16 posto viša u odnosu na isto razdoblje lani, piše Moj Posao.
Ipak, medijan plaće je niži, iznosi 1255 eura, to znači da većina radnika prima manju plaću od prosjeka, ali i ona je narasla u odnosu za prošli kvartal za pet posto, a ako usporedimo sadašnju medijalnu plaću s podacima od lani, zabilježen je porast od 18 posto. Kako je medijan rastao, tako su i iznosi najnižih plaća rasli brže od viših.
Ako govorimo o zanimanjima koja su najplaćenija, tu predvodi IT sektor, oni su i dalje najplaćeniji radnici i Hrvatskoj. Oni koji rade u području informacijskih tehnologija zarađuju 22 posto više od prosjeka, odnosno – 1646 eura, a oni koji rade u tehnologiji i razvoju imaju čak 25 posto višu plaću od prosjeka, odnosno 1693 eura. U grupi najplaćenijih još su lead developeri, piloti i arhitekti, prenosi net.hr.
Najpotplaćeniji radnici su frizeri, šivači i spremačice. Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici, čak 33 posto manje od prosjeka. Ovdje se iznos vrti oko 950 eura, dok radnici u uslužnim djelatnostima prosječno imaju plaću 906 eura. Radnici u pomoćnim zanimanjima mjesečno zarade 893 eura.
Istok Hrvatske debelo ispod prosjeka
Najveći rast plaća zabilježen je u tvrtkama koje su u državnom vlasništvu. Ondje je iznos skočio za 14 posto, ali su plaće zaposlenih u državnim tvrtkama i dalje ispod prosjeka. Mjesečno se njihova primanja kreću oko 1248 eura. Oni koji rade u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu zarađuju tri posto više od prosjeka, njihove su plaće 1383 eura, dok oni koji rade u privatnim domaćim tvrtkama zarađuju sedam posto manju plaću od prosjeka – 1251 euro, iako je i ovdje zabilježen porast od 10 posto u odnosu na lani.
Velika je razlika i ako se plaće prate regionalno. Najniže plaće imaju oni koji rade na istoku zemlje. Najdrastičnije je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, plaće su ondje čak 21 posto manje od prosjeka, približno jednak trend je u Virovitičko-podravskoj te Požeško-slavonskoj županiji. Najviše zarađuju radnici u Gradu Zagrebu, odnosno ondje je prosječna plaća veća za četiri posto, ondje iznosi 1397 eura.
Razlike ima i u obrazovanju zaposlenika te iskustvu. Oni koji imaju bogato radno iskustvo i viši stupanj obrazovanja imaju i veće plaće. Radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili poslovnom školom imaju čak 42 posto veću plaću od prosječne, odnosno 1917 eura. Oni s visokom stručnom spremom zarađuju sedam posto više od prosjeka – 1518 eura. Radnici koji imaju srednju stručnu spremu imaju i četiri posto nižu plaću od prosjeka, odnosno 1168 eura.
Radnici bez iskustva na počeku karijere zarađuju 21 posto manje od prosjeka – 1050 eura, dok oni s godinom do dvije iskustva zarade 1132 eura mjesečno, a hrvatski prosjek plaće doseže se nakon tri do pet godina radnog iskustva, tada plaća raste više od prosječne. Oni koji rade više od deset godina imaju pet posto višu plaću od prosjeka – 1416 eura.
U trećem kvartalu 2024. godine muškarci su, u prosjeku, zarađivali 16 posto više u odnosu na žene.
Hrvatska
Kolike su plaće u zemljama iz kojih u Hrvatsku dolazi najviše stranih radnika
Hrvatska je unatrag nekoliko godina postala poželjno odredište radnicima iz dalekih zemalja koji ovdje i s prosječnim plaćama mogu zaraditi znatno više nego kod kuće.
U Hrvatskoj je, prema ljetošnjim podacima MUP-a, do 31. srpnja ove godine izdano više od 130 tisuća dozvola stranim radnicima za boravak i rad. Od toga je više od 85 tisuća dozvola izdano za novo zapošljavanje, produljeno je oko 31 tisuću dozvola, dok su ostale dozvole izdane sezonskim radnicima.
Strani radnici u Hrvatskoj najčešće rade u graditeljstvu, trgovini, prometu te turizmu i ugostiteljstvu. Plaće u tim sektorima na poslovima koje najčešće rade, kreću se u rasponu od 500 do 2.000 eura.
Strani radnici nerijetko primaju puno manje od domaćih.
Plaća i do pet puta veća
Ovih dana je mladi Nepalac Antigin, jedan od desetorice koje je zaposlilo komunalno poduzeće Čistoća u Zadru, rekao za HRT kako u Hrvatskoj radi za plaću od oko tisuću eura, dok bi radeći isti posao u Nepalu zarađivao između 200 i 400 eura mjesečno.
Evo kolike su prosječne plaće u deset zemalja iz kojih je, prema podacima MUP-a, najviše ljudi došlo raditi u Hrvatsku.
BOSNA I HERCEGOVINA
U Hrvatskoj radi oko 25.500 radnika iz susjedne Bosne i Hercegovine. Prosječna neto plaća u BiH u lipnju je iznosila 1.374 konvertibilnih maraka odnosno 702 eura.
SRBIJA
U Hrvatskoj je potkraj srpnja radilo i nešto manje od 21 tisuću radnika iz Srbije, mnogi većinom kao sezonci na Jadranu. U Srbiji je prosječna neto plaća u lipnju iznosila 95.804 dinara ili 818 eura.
NEPAL
Nepalaca na radu u Hrvatskoj je oko 20.600. Medijalna plaća u Nepalu je 73.100 nepalskih rupija, što je oko 490 eura.
INDIJA
Iz Indije je u Hrvatsku došlo 12.100 radnika. Indija je ekonomska sila u snažnom usponu, ali i najmnogoljudnija zemlja svijeta u kojoj mnogima nije lako naći dobro plaćeni posao. Tamošnja prosječna plaća iznosi 32.000 indijskih rupija ili 343 eura.
SJEVERNA MAKEDONIJA
U Hrvatskoj radi oko 10.600 radnika iz Sjeverne Makedonije. U lipnju je iznos tamošnje prosječne plaće bio 41.939 makedonskih denara, što je oko 680 eura.
FILIPINI
Oko 8.500 Filipinaca radi u Hrvatskoj. Prosječna plaća u njihovoj zemlji je 44.800 filipinskih pezoa. To je 718 eura.
BANGLADEŠ
Iz Bangladeša je na radu u Hrvatskoj 7.600 ljudi. Prosječna plaća ondje je 26.000 bangladeških taka ili nešto manje od 200 eura.
KOSOVO
U Hrvatskoj je i oko 5.300 radnika iz Kosova. Zbog specifične situacije, Kosovo nema vlastitu valutu, a jedina u službenom opticaju je euro. Prosječna plaća je 504 eura.
UZBEKISTAN
Uzbekistan je na devetom mjestu od deset zemalja iz kojih je najviše stranih radnika u Hrvatskoj. Ukupno ih je oko 3.800. Prosječna plaća u njihovoj zemlji je 4,5 milijuna uzbekistanskih soma ili, preračunato, samo 317 eura.
EGIPAT
U Hrvatskoj trenutno radi i oko 3.400 Egipćana. Prosječna plaća u Egiptu je 9.200 tamošnjih funti, što je nešto više od 170 eura.
-
magazin2 dana prije
MEGA FOTOGALERIJA / Biograd na Moru ugostio najveći modni spektakl! Bure centar bio je premalen za sve koji su željeli uživati u ovoj modnoj poslastici
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
NIZ OBAVIJESTI IZ VODOVODA: U četvrtak bez vode Vrsi i šest ulica u Zadru; a u petak…
-
Grad4 dana prije
Iz Biograda danas starta druga etapa utrke CRO Race
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Prijem studenata prve godine na Sveučilištu u Zadru
uhro
25. studenoga 2010. at 11:25
Srbi su u svom rušilackom pohodu na našu Domovinu :
Razorili 73 katoličke crkave , oštetili ih 434. Razorili su 88 spomenika kulture,a oštetili ih 675, razorili 194 dvorca i civilnih građevina i 195 biblioteka. Željeli su nam satrati sjeme i rod.I zato pitam Ivu Josipovića U CIJE IME MISLIŠ ODUSTATI OD TUŽBE?
Privatno prijateljuj sa Tadićem do mile volje, ali na krvi nevinih i nepravdi se ne grade mostovi.Oprostiti da, ali zaboraviti NIKADA !