Connect with us

Hrvatska

Službeno proslavljen Dan grada i blagdan Sv. Krševana

Objavljeno

-

Dan grada (foto: Žeminea Čotrić)
Zadar danas slavi Dan grada i blagdan Svetog Krševana, njegovog zaštitnika. Proslava je započela jutarnjom budnicom koju je ulicama Poluotoka odsvirala gradska glazba. Nakon toga gradski oci i udruge branitelja uputili su se na Gradsko groblje gdje su na Središnjem križu položili vijence za sve koji su poginuli braneći domovinu.
U 9 i 45 na Narodnom je trgu gradska glazba odsvirala hrvatsku himnu nakon koje je gradonačelnik Zvonimir Vrančić položio vjenac na spomen obilježju. U 10 satu u katedrali Svete Stošije započela je sveta misa koju je predvodio nadbiskup zadarski Želimir Puljić:
– Čestitke svima na današnjem danu koji obilježavamo ovom euhatristijom. Čestitam gradonačelniku i građanima Zadra. Utemeljenjem Republike Hrvatske gradovi i naselja birali su svoje dane tako da su Zadrani odabrali simpatičnog sveca Krševana. Krševan se pokoravao svom gospodaru Dioklecijanu i zakonima, ali je svojim životom nadvisio iste te doživio mučeničku smrt odsjecanjem glave, zaključio je nadbiskup.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Milanović o popisu stanovništva: “Nije kraj hrvatstva. Plenković za ovo nije kriv”

Objavljeno

-

By

Predsjednik republike Zoran Milanović referirao se u ponedjeljak na drastičan pad broja stanovnika u Hrvatskoj rekavši da to nije kraj Hrvatske i kraj hrvatstva već je to “naprosto jedna situacija” i da za nju nije kriv premijer Andrej Plenković.

“Isti ljudi koji su prije šest-sedam godina mene optuživali za veleizdaju, sada se suočavaju s duplo lošijim rezultatima i prave se nevinima. Nisu nevini jer se ne ponašaju pošteno. To je jedan dio priče. Neću nikada nikome nabijati na nos i predbacivati nešto za što nije odgovoran. Ovo što se dogodilo bilo je u procesu, dogodilo se većini novih članica EU-a, osjetno su pale u broju stanovnika i počele se oporavljati nakon toga. To čeka vjerojatno i nas. To je činjenica. Na to nema utjecaja Plenković, nisam imao ja”, rekao je Milanović.

Naprosto, ustvrdio je, ljudi odu, steknu nova iskustva, mnogi se vrate.

To će se, uvjeren je hrvatski predsjednik, sigurno dogoditi i nama.

“Nas ima cca 4 milijuna i to je brojka s kojom smo mi, realno, računali sve ove godine, da je to broj ljudi koji će živjeti u Hrvatskoj”, rekao je.
Način da se ovo stanje popravi, dodao je, je imigracija. “Je li Hrvatska za to spremna? Nije. I neće biti spremna jer je mala nacija, delikatnija od nekih drugih”, dodao je.

“Već dvije godine koristim izraz moralna panika, posebno se obraćajući onima koji su mene optuživali, a to je prvenstveno bio i Plenković, očekujući ovakav rezultat, pripremajući sve nas na ono što ćemo dobiti. To nije kraj Hrvatske, naše države, to nije kraj hrvatstva. To je naprosto jedna situacija, neću je čak nazvati niti krizom. Neće Hrvatice i Hrvati izumrijeti”, kazao je Milanović.

“Plenković za ovo nije kriv”, ustvrdio je predsjednik Republike.

Ne vidim ništa u ovome što je Vujčić napravio

Milanović se osvrnuo i na aferu o kojoj je pisao Index oko guvernera Borisa Vujčića HNB-a i trgovanja vrijednosnicama na temelju povlaštenih informacija.

“Vidio sam da je Index došao do podataka do kojih nije smio doći. To je krivično djelo. Ja jesam da se medije zasipa što većom količinom podataka pa i onima koji su tajni, ali ovdje se radi zaista o nečemu što se ne radi”, kazao je Milanović dodavši da u onome “što je Vujčić napravio ne vidi ništa”.

“Što je napravio Vujčić? Prije 30 godina kupio dionice, dok je još nosio kratke hlače i prodao ih prije nego što je to trebao napraviti prema zakonu. Kakav je to prijestup?”, pitao se Milanović i dodao kako ne podnosi hajke.

“Zamjenica guvernera, koja je postavljena usred guvernerova mandata, je konvertirala neki novac u obveznice 2014., to nije bilo zabranjeno. Možemo postaviti pitanje mogu li zaposlenici HNB-a, oni koji rade u direkcijama, imaju li oni pravo imati račune u bankama ili trebaju ići kod kamatara? Neki koji rade u HNB-u će po toj logici uvijek imati nekakvu povlaštenu informaciju i ne bi smjeli imati nikakvog posla s bankama”, ustvrdio je Milanović.

O obnovi: Za to netko treba odgovarati

Milanović se osvrnuo na činjenicu da će Hrvatska iskoristiti manji dio novca za obnovu nakon potresa nego što je bilo planirano.

“S laganom odstupnicom mogu reći da nije bilo moguće uzeti sve, ali na kraju ćemo uzeti premalo. Za to netko treba odgovarati, to je nepružanje pomoći unesrećeniku”, naglasio je Milanović.

Komentirao je i događanja u BiH.

“Dodik je bio ljubimac Zapada i sad je legitiman predstavnik srpskog naroda. Republika Srpska je proglašena 1992., ali je ratificirana pariško-daytonskim sporazumom. Tuđman ga je potpisao, nema natrag. Ne vidim da srpska politika u BiH radi štetu Hrvatima. Bez Srba u BiH mi ovaj problem nećemo riješiti. Meni je stalo, ali nekima očito nije dovoljno”, poručio je Milanović te dodao da je Dodik trenutno partner Hrvatskoj u BiH.

“Čekam Banožića i Plenkovića da objave nalaz”

Komentirao je i inspekciju koja je trebala utvrditi jesu li zapovjedi načelnika Glavnog stožera admirala Roberta Hranja zakonite ili ne. Tvrdi kako je ministar obrane Mario Banožić “poveo ulični linč na admirala Hranja te da je ministar dao inspektorima nalog kako moraju odlučiti”.

“Čekam Banožića i Plenkovića da objave taj nalaz. Hranj njima ne odgovara. Zna se što zapovjednik mora ako mu vrhovni zapovjednik naredi”, rekao je Milanović pa dodao:

“Dat ću gospodi još par dana. Neka se malo dinstaju, kao čobanac. Pokrenuli su javnu hajku za nešto što je trebao biti posao neovisnog tijela. To traje tri mjeseca. Za posao koji traje tri tjedna. Možda zato što ljudi nisu napisali ono što je Banožić htio da napišu. Čekam da mi Plenković pošalje ugovore o avionima. Naime, predsjednik Odbora u Saboru se obratio Banožiću da se dokumenti dostave Saboru. Jeste vidjeli odgovor? Niste? Odgovor je da moraju pitati Francuze za dopuštenje. I rekao kad god se uključuje treća strana, a to je u ovom slučaju Sabor, on mora pitati Francuze. Za Sabor je rekao da je ‘treća strana’. Pričetak ćemo još par dana”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ravnatelj KBC-a Split o preminuloj zaposlenici: Ne možemo reći da postoji veza s cijepljenjem

Objavljeno

-

By

foto: HRT

Ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović rekao je kako danas imaju 226 pacijenata s COVID-om, daleko više nego ikad, od kojih je 43 na respiratoru.

Bolnicu je danas posjetio predsjednik HLK Krešimir Luetić. Meštrović je rekao kako je Luetić došao osobno čuti kako bolnica funkcionira u ovim uvjetima.

– 226 bolesnika s bolešću COVID-19, to je 24 posto od svih bolesnika koji se trenutno liječe u KBC-u Split, rekao je Meštrović.

Dodao je da se većinom radi o bolesnicima starije životne dobi, te da većina njih ima i neke kronične bolesti.

– Naravno, primamo one za koje je potrebno bolničko liječenje, tako da je većina njih na kisiku, osim ovih 43 koji su na respiratoru, rekao je Meštrović.

– Sad je životna dob tih hospitaliziranih osam godina niža nego što je to bila u prvom valu, naglasio je.

Na novinarsko pitanje o informaciji o zaposlenici KBC-a koja je navodno preminula nakon treće doze cjepiva, Meštrović je rekao kako, koliko je njima poznato, ne mogu reći da postoji veza između cijepljenja i tog tragičnog događaja.

– Prema onoj analizi koju smo mi dosad napravili ne postoji takva povezanost, dodao je.

Luetić: Takvo opterećenje nema nijedna druga bolnička ustanova u Republici Hrvatskoj

Luetić je rekao kako je ono što Split i KBC Split razlikuje od ostatka Hrvatske kontinuirano opterećenje COVID-pacijentima još od sredine kolovoza do sada.

– Takvo opterećenje nema nijedna druga bolnička ustanova u Republici Hrvatskoj i možemo govoriti o jednom petomjesečnom opterećenju bolnice s COVID-pacijentima, rekao je Luetić.

Istaknuo je kako je u ovom trenutku svaki četvrti pacijent u KBC-u Split COVID-bolesnik, što je ocijenio iznimno velikim opterećenjem za cijelu bolnicu. Odao je priznanje liječnicima, medicinskim sestrama i svim ostalim radnicima na profesionalnosti, predanosti i požrtvovnom radu, istaknuvši kako imaju iznadprosječne rezultate u liječenju COVID-pacijenata u Hrvatskoj.

Luetić je rekao i da u Hrvatskoj svugdje osim u Splitu stagniraju, a ponegdje i padaju brojevi hospitaliziranih COVID-pacijenata.

– Razlog tome je vjerojatno multifaktorijalan, međutim, zasigurno ima podloge i u tome što Splitsko-dalmatinska županija, uz još neke županije u Hrvatskoj, ima najnižu razinu cijepljenosti, a posebno zabrinjava podatak da i u dobi iznad 60 godina ta razina cijepljenosti ne prelazi 65, odnosno 70 posto, rekao je Luetić.

Također je rekao da pet mjeseci intenzivnih napora u KBC-u Split zasigurno nije normalno funkcioniranje te da se dugoročno ne može funkcionirati na ovaj način. Dodao je da su ih u ravnateljstvu izvijestili da im jedino nedostaje medicinskih sestara i da su u tom smislu tražili pomoć ministarstva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Novac građana u bankama će se automatski pretvoriti u euro

Objavljeno

-

By

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Podsjetio je na ulazak u EU i referendum kojim je hrvatski narod potvrdio ulazak u EU.

“Schengenski prostor i europrostor su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. Godina 2022. je godina odluka i o jednom i o drugom”, poručio je premijer.

“Mi smo 2017. pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura, nakon nekoliko mjeseci je vlada usvojila tu strategiju. Zašto Hrvatska pristupa europodručju? Mi smo visoko eurozirana ekonomija”, rekao je navodeći da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica. Napomenuo je i da je dio oročne štednje i kredita vezano uz euro.

“I štednja i krediti i robna razmjena i prihodi od turizma su vezani uz europodručje”, poručio je Plenković.

Govorio je i o zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. “Cilj je da prilagodba ide nesmetano i da se omogući funkcioniranje gospodarstva, da se građani informiraju na vrijeme i da očekivani ulazak u europodručje bude obavljen na korektan i pravilan način.”

“Za godinu dana jedino platno sredstvo u Hrvatskoj bit će euro”

Naveo je da će se za godinu dana u Hrvatskoj plaćati u eurima.

“Danas godinu dana – 17. sječnja jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovog procesa. Danas godinu dana kad budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo eurima”, rekao je.

“Prihvaćanjem eura sve što je u kunama u bankama će se automatski pretvoriti u eure, riječ je o automatizmu”, kazao je Plenković.

“Građani mogu besplatno zamijeniti novčanice i za pet godina”

Govorio je i isticanju cijena u eurima i kunama.

“Cijene će još godinu dana, cijelu 2023. biti istaknute i u kunama i eurima”, dodao je, navodeći da će dvostruko isticanje cijena početi u rujnu ove godine i trajat će i cijelu sljedeću godinu.

“Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i za pet, 10 godina… besplatno zamijeniti novčanice kune u eure”, kazao je Plenković.

“Dualno isticanje cijena obvezno do 5. rujna”

Ministar Marić je također govorio o dualnom iskazivanju cijena. “Od 5. rujna kreće obvezno iskazivanje, do tog trenutka je dobrovoljno.”

Marić kaže kako postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, progodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti… “Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima”, kaže Marić.

Kaže da je to zbog ograničenog prostora a velikog broja artikala, kao što je primjerice u slučaju kisoka.

Marić je komentirao i koji je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji. “Do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više, ali onda je moguća neka naknada”, kaže Marić.

I na izlistima plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima, dodao je ministar.

Naveo je da će niz tijela nadzirati ovo dualno isticanje cijena. Pozvao je građane da budu aktivni u javnom savjetovanju.

Porast cijena zbog uvođenja eura?

Ministar financija komentirao je i možemo li očekivati dodatni rast cijena zbog uvođenja eura.

“Kad gledamo komunikaciju s građanima i kada gledamo iskustva drugih zemalja, upravo strah od dodatnog pritiska i zaokruživanje cijena je onaj koji naglašavam kao najvažniji i najveći. Radili smo analize, pokazalo se da je taj efekt bio jednokratan, u jednoj prvohj godini na prosječnoj razini 0,02 postotna boda”, objasnio je ministar Marić.

Dodao je da će se aktivirati niz mehanizama da bi se spriječio dodatni, neopravdani rast cijena. “Sve ćemo učiniti da tog neopravdanog povećanja cijena ne bude, odnosno da ga bude što manje, da lovci u mutnom ne ulove.”

“Pozitivni efekti su puno veći i značajniji”, dodao je ministar.

“Ako netko diže cijene, odite kod nekog drugog”

Guverner HNB-a Boris Vujčić također je komentirao ako će uvođenje eura utjecati na inflaciju.

“Što se tiče inflacije, ona je porasla u drugim zemljama od 0,02 do 0,04 posto”, rekao je guverner.

Vujčić je govorio i o neporavdanom rastu cijena. “Ako vidite da vam netko drugi diže cijene, odite kod nekog drugog, netko drugi neće, tamo gdje postoji konkurencija. Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena.”

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu