Astronomsko astronautičko društvo Zadar osnovala je grupa zaljubljenika u astronomiju, a nedavno su proslavili 30 godina djelovanja tijekom kojih su kroz razne sekcije postigli zapažene rezultate.
Društvo je godinama “bolovalo” od nedostatka prostora kao i većina udruga tako da su često mijenjali adrese, a danas ih možete pronaći u ulici B. Krnarutića.
Kroz sve ove godine postojanja, AAD Zadar široj javnosti ostalo je u sjećanju po organiziranju raznih popularnih javnih predavanja poznatih stručnjaka kao, tribina, izložbi i promatranja noćnog neba pomoću teleskopa za građanstvo na raznim lokacijama u našem gradu, a najviše na Donjoj rivi.
Društvo je od 1987.  i korisnik Kapetanove kule, a nadaju se da će u skorijoj budućnosti biti u mogućnosti realizirati davno zamišljen projekt galerije i turističkog vidikovca u Kapetanovoj kuli na Trgu pet bunara koja je trenutno djelomično iskorištena. Svoje aktivnosti osim kopna usmjerili su i na otoke gdje imaju dvije sekcije – Astronomsku sekciju “Danica” u Salima na Dugom otoku i Astronomsku sekciju “Jupiter” u Preku na otoku Ugljanu. Kao i u susjednim kopnenim mjestima (Nin, Ražanac, Benkovac, Obrovac, Biograd i Sukošan) tako i u ova dva otočna mjesta uspješno organiziraju razna predavanja iz astronomije, astrofizike, astronautike i srodnih grana znanosti te raz ne izložbe i promatranja noćnog neba.
Za članove Društva organizirani su tečajevi iz raketnog modelarstva kojeg vode članovi Ivo Dijan, Šalaj Hrvoje i Gulan Ante te astronomije i astrofizike Dalibor Šimunić, Nikica Simić i Maksim Klarin.
Društvo već godinama traži mjesto pogodno za montiranje teleskopa, a kako kaže tajnik Društva, gosp. Ivo Dijan, otoci Ist i Premuda, idealni su za aktivnosti koje žele realizirati.
“Tragajući za nekakvim idealnim mrakom u okolici Zadra koji pogoduje za rad astronoma došli smo do otoka Ista i Premude na kojima postoji već određena infrastruktura koja se lako može prilagoditi potrebama astronoma amatera i profesionalaca. Na ovim lokacijama želja nam je napraviti jedan Astrokamp gdje bi pored astronomije bili obuhvaćeni i fotografija, radioamterizam, geologija, biologija, fizika, kemija, informatika i ekologija. Iz spomenutih razloga u tijeku je izrada idejnog projekta Astrokampa na otocima Istu i Premudi koji bi bili umreženi i tvorili bi jednu cijelinu”, kaže Dijan.
Budući da se zvjezdarnice moraju graditi na sve udaljenijim i osamljenijim mjestima zbog gradskog svjetlosnog blještavila koje onemogućava promatranja i istraživanja, ali stvara i velika zagađenja koja se pogledom kroz teleskop manifestiraju kao bijela ili narančasta izmaglica, Dijan upozorava kako je osim neba, zbog svjetlosnog onečišćenja, ozbiljno ugroženo i ljudsko zdravlje.
“Astronomi zbog velike svjetline neba više ne mogu vršiti promatranja i istraživanja kao nekada. U potrazi za mjestom s dobrim uvjetima za promatranje neba napuštaju gradove, a zvjezdarnice rade u sve težim uvjetima. Nekada je bilo dovoljno napraviti zvjezdarnicu daleko od grada. Danas to više nije dovoljno. Gradska svjetla se vide iz velikih udaljenosti i uništavaju noćno nebo. Najveću opasnost predstavljaju svijetleće kugle i svjetlo iz poda, koje osim što uništavaju nebo, remete životinjski svijet, ali i zdravlje ljudi”, zaključuje Dijan.

Nismo sami u svemiru
Astronomi danas sve više i učinkovitije istražuju procese u ogromnom “nebeskom laboratoriju”, a svako novo otkriće korak je na putu pronalska mogućeg života u svemiru.
– Nemoguće je da nema nekog drugog života ili inteligencije, samo je pitanje u kojoj je mjeri prisutno. Primjerice, ono što desetljećima gledamo u SF filmovima, već postoji u NASA-i ili vojsci samo što nije i još dugo neće biti u širokoj primjeni, dodaje Dijan.