Connect with us

Hrvatska

Ivančević: "HDZ se uspava nakon izbora i boli ih briga!"

Objavljeno

-

Kampanja SDP-a mjesni odbor Voštarnica (Foto: Anamaria Dujmić)
Predstavljena je lista i program koalicije SDP-HNS-DSU za Mjesni odbor Voštarnica i Višnjik. Kandidat za predsjednika MO Voštarnica je Jakov Goreta, a ostali na listi su Mladen Rakvin, Milijana Urošević, Branko Šopić, Branko Predovan, Veljko Škrbić, Silvijana Dražović – Kanazir – Prtenjača, Gordana Saša i Omerka Šarić Frantin. Prvi na listi programa je stavljanje u funkciju devastirane i napuštene vojarne u Ulici Stjepana Radića za potrebe građana. Dalje se govorilo i o unapređenju sustava odvodnje oborinskih voda te uređenje “divlje tržnice” u Ulici Stjepana Radića. Kao i svugdje tako i u ovom kvartu ova koalicija zalaže se za uređenje igrališta za djecu kao i prakirnih mjesta. Također se u programu nalazi i poboljšanje sustava odlaganja i odvožnje otpada i da se ima veći broj kontejnera.
Ono što ova koalicija želi je da promijene potpuno zanemarivanje rada mjesnih odbora kao jedinih tijela preko kojih se glas građanki i građana mogao čuti. Članovi koalicije zajedno s Sabinom Glasovac, Omerkom Šarić Frantin i ostalih krenuli su zajedno s građanima koji su ih pratili prema trgu Hotela “Iž” gdje su se okupili, nakon čega su svi skupa otišli prema pizeriji “Gušti” gdje ih je ugostio  Željko Ivančević, a potpom održao govor. Sabina Glasovac predstavila je Ivančevića kao kandidata za predsjednika Mjesnog odbora Voštarnica rekavši kako je ovo kvart gdje vlada SDP te kako se nadaju što većem odazivu građana.
– Ovo je jedan od modernijih kvartova i želimo ga učiniti još boljim. Isto tako potrudit ćemo se i da građani drugih kvartova imaju mogućnost što boljeg i ugodijeg života, a za sve to treba nam podrška ljudi, rekla je Glasovac pred okupljenim građanima.
Riječ je prepustila Ivančeviću, gradskom vijećniku koji je istaknuo kako imaju sve više mladih i novih ljudi koji su se dokazali u kampanji.
– Drago nam je da u ovom kvartu također imamo i pripadnike nacionalnih manjima, među kojima su neki i na listi, naglasio Ivančić a potom predsatvio ostat liste.
Tako su se na listi našli Čedomir Bjelanović, Zoran Dragović, Slavka Svirčić, Pero Klanac, Jelka Kicevski, Marko Bačić iz HNS-a, Šime Vučetić, predsjednik Turističke zajednice Vir i Melita Ševo.
Ono šte se želi riješiti kao problemi ovog kvarta je javni prostor na korištenje maldima i umirovljenicima kvarta, te uređenje novog dječijeg igrališta u ulici Put Murata. Također žele dovršiti uređenje nogodtupa i rasvjete u Ulici Domovinskog rata. Kao što smo već spomenuli ova koalicija želi u svakom kvartu riješiti problem parkirnih površina, a u kvartu Višnjik to je površina uz ulicu bana Josipa Jelačića. Također obećavaju poboljšanje javne rasvjete u ulicama prema OŠ “Šime Budinića” kao i sređivanje trga Hotel “Iž”.
– HDZ se uspava kada dobiju vlast i više ih nije briga. Ako nas izaberete otvorit ćemo vam naša vrata i sudjelovati s oporbom, rekao je na kraju Željko Ivančević, gradski vječnik i ovog puta kandidat za predsjednika MO Višnjik koji je na kraju sve pozvao na domjenak.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. medo

    11. studenoga 2010. at 16:59

    VOLIMO LI ZADAR ?
    U neka stara vremena (ne prestara da se ne bismo sjećali), postojao je ĐIR po Kalelargi.
    U tom smo ĐIRU vidjeli i bili viđeni, družili se, pričali, smijali, stvorili prijateljstva i ljubavi.
    I nikada nismo bili sami.
    Nije nam trebao dogovor s prijateljima, ni mobitel da ih pronađemo, ni novac.
    Jednostavno, svi smo bili tu.
    I gdje god otišli, Kalelarga je bila dom.
    Iako pusta i zaboravljena, naša Kalelarga je još uvijek tu.
    Čeka naš ĐIR – vratimo joj se.
    Sjetimo se da smo Zadrani.
    PROBUDIMO STARI MIT
    NAPRAVIMO ĐIR
    U PETAK OD 19 DO 20 SATI
    AKO VOLITE ZADAR
    PRIDRUŽITE SE
    KALELARGA NAS ZOVE

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

-

By

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:

Zagreb u 1. izbornoj jedinici

DIP

Zagreb u 2. izbornoj jedinici

DIP

Čakovec

DIP

Osijek

DIP

Slavonski Brod

DIP

Zagreb u 6. izbornoj jedinici

DIP

Karlovac

DIP

Rijeka

DIP

Zadar

DIP

Šibenik

DIP

Dubrovnik

DIP

Split

DIP
 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska je izabrala: HDZ u velikoj prednosti u odnosu na ostale stranke

Objavljeno

-

U Hrvatskoj su u srijedu održani parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. HDZ ima veliku prednost u odnosu na ostale stranke.

BROJ MANDATA PREMA PRIVREMENIM REZULTATIMA:

HDZ 61

Rijeke pravde 42

Domovinski pokret 14

Most 11

Možemo 10

IDS 2

Nezavisna platforma sjever 2

Fokus 1

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu