Connect with us

Hrvatska

Ana Lovrić iz Sojare pronevjerila oko 100 tisuća kuna!

Objavljeno

-

Sojara (foto: Žeminea Čotrić)
Članovi sindikata Sojare, regionalni povjerenik i predstavnici financijskog Odbora Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrani, duhanskoj industriji i vodoopskrbi (PPDIV) RH, jučer su, na sastanku zatvorenom za javnost, raspravljali o pronevjeri novca iz Sojare za koju se sumnjiči donedavnu sindikalnu povjerenicu Anu Lovrić.
Anu Lovrić se sumnjiči da je kao sindikalna povjerenica prisvojila više od 100 tisuća kuna iz Sojare. Riječ je o novcu od članarina te dvogodišnjoj renti za ogrijev koju je ona uplatila sebi na osobni račun umjesto na račun tvrtke.
Na jučerašnjem sastanku sindikati Sojare i predstavnici financijskog odbora PPDIV nisu puno napravili jer naime dokumentacija s kojom su raspolagali nije potpuna. Iako je financijski odbor PPDIV dokumentaciju i poslovne knjige iz Sojare preuzeo prošlog mjeseca jučer je zaključeno kako nedostaje dokumentacija od 2003. do 2007. godine.
Da su radnici tvrtke u Gaženici ogorčeni potvrdila nam je i članica sindikata Dragica Karamarko koja u tvrtki radi preko 30 godina.
-Lovrić smo dvije godine tražili da nam pokaže financijska izvješća! Ona je uvijek izmišljala nekakve isprike i govorila laži. Nemali broj puta me uvrijedila samo zato jer sam tražila uvid u financijsko stanje tvrtke, a na to imam pravo. Tada sam poludila i “digla sve na noge”, ogorčena je bila Karamarko.
Ana Lovrić 20. listopada dala je ostavku na sve funkcije, a sad se čeka preostala dokumentacija kako bi se utvrdio točan iznos pronevjerenog novca. O cijelom slučaju pokušali smo kontaktirati i direktoricu Sojare Metku Stipčević, no ona je već nekoliko dana “nedostupna”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZDRAVSTVENA PISMENOST Anketa HLK-a: Liječnici su preopterećeni, nezadovoljstvo raste

Objavljeno

-

By

Uz nestašicu lijekova i dugove, zdravstveni sustav prepun je i drugih problema, zaključak je konferencije o zdravstvenoj pismenosti na kojoj su se okupili ključni sudionici zdravstvenog sustava. Nezadovoljstvo liječnika raste, kažu da su preopterećeni, nema ih dovoljno i nedostaje im vremena za pacijente. U velikoj anketi Hrvatske liječničke komore, koja završava danas, liječnici su odgovarali i na pitanje jesu li spremni na štrajk. 

O nestašici lijekova brigu vodi HALMED, a sve pomno prati i ministar zdravstva.

– Svjesni smo problema, analiziramo ga, on je globalni, međunarodni, nije samo hrvatski. Reći ću vam da do nas s aspekta zdravstvenih ustanova, koje nam javljaju, nije došao nekakav podatak o ekstremnom nedostatku bilo kakvog lijeka, a da nema generičke paralele, naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.

Koalicija udruga u zdravstvu: Pacijent nije u fokusu zdravstvenog sustava

Uz nestašicu lijekova, zdravstveni sustav muče i drugi problemi.

– U ovom trenutku odgovorno tvrdim da pacijent nije u središtu i nije u fokusu zdravstvenog sustava. To potvrđuje činjenica da imamo beskrajne liste čekanja i da vi ne znate što sve trebate obaviti u sustavu da biste dobili adekvatno liječenje za vašu bolest, naglašava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Luetić: Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk

Problema je u sustavu toliko da su članovi liječničke komore u anketnom upitniku odgovarali na pitanja o odbijanju prekovremenog rada, kuvertiranju otkaza, ali i spremnosti na štrajk.

– Najbolje bi bilo da ne trebamo poduzimati akcije. Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk, rekao je Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

– Situacija u obiteljskoj medicini je toliko katastrofalna da zapravo nikakav štrajk nije ni potreban. Mi se prirodno urušavamo i nismo u mogućnosti pružiti ni kvalitetnu ni dostupnu zdravstvenu zaštitu na način na koji to pacijenti zaslužuju, naglasila je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.

Beroš: Zadatak mi je brinuti se za pacijente, ali razumijem pojedine grupe koje gledaju svoj interes

Iako je ministar obećao zdravstvene administratore, danas poručuje:

– Ono što obećavam da ćemo mi to realizirati, ali je potpuno jasno da to neće, kao što to neki traže, biti sutra. 

Ministar zdravstva Vili Beroš dodao je kako je njegov zadatak brinuti se za pacijente, ali razumije pojedine udruge, pojedine grupe, pojedine dionike u sustavu koji gledaju svoj interes.

Interes svih nas zdravstvena je pismenost, a ona je, pokazala je pandemija, manjkava.

– Ne znam je li do toga došlo zato što ljudi previše koriste tražilicu Google pa naiđu na svakakve neprovjerene sadržaje i onda dolaze s formiranim stavovima koji nemaju temelja u stvarnosti, kaže Leonard Bressan, obiteljski liječnik.

– Poštujem pacijente koji ne žele znati previše, ali meni se čini da ćemo na kraći, na bolji i lakši način postići bolje ishode liječenja ako znamo s čime se suočavamo i koji nam sve alati stoje na raspolaganju, naglasila je Ljiljana Vukota iz udruge “SVE za NJU”.

Veći stupanj zdravstvene pismenosti znači bolje ishode liječenja i manji trošak za zdravstveni sustav.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Strepokok može biti opasan, ovo su simptomi po kojim ćete prepoznati infekciju

Objavljeno

-

By

Sigurno ste čuli za streptokok. Riječ je o bakterijama koje su široko rasprostranjene u prirodi, a do sada je otkriveno 103 vrsta streptokoka.

Streptokok grupe A bakterija je koja se često pojavljuje, mnogi je nose u grlu (kliconoštvo) i na koži (kolonizacija), ponekad i u anogenitalnom traktu i ne rezultira uvijek razvitkom bolesti.

Ako dođe do razvoja bolesti, infekcija streptokokom grupe A obično se prikazuje kao blaga bolest koja se očituje grloboljom, tj. anginom, uz ostale simptome (povišena temperatura, otežano gutanje, povećani limfni čvorovi), ali strepokok može uzrokovati i niz infekcija respiratornog trakta, kože i mekog tkiva, poput šarlaha, impetiga, celulitisa (infekcija kože), erizipela (vrsta celulitisa) i upale pluća, piše Služba za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Streptokok grupe A najčešći je uzročnik bakterijskog faringitisa (upale ždrijela) u djece i može se izolirati u otprilike 20 do 30 posto djece s faringitisom. Streptokokni faringitis najčešće se javlja u djece od 5 do 11 godina te tijekom zimskih i rano proljetnih mjeseci, svake godine. Često se bilježe izbijanja bolesti u vrtićima i školama.

Infekcija se najčešće širi bliskim kontaktom među ljudima, respiratornim kapljicama oboljelih prilikom govora, kihanja, kašljanja i izravnim kontaktom s oštećenom kožom. Također se može prenijeti posredno, kontaktom s predmetima kontaminiranim izlučevinama oboljelih, kao što su predmeti često doticani rukama (kvake na vratima, slavine, igračke i dr.).

Kako se liječi?

Streptokokna se angina dijagnosticira mikrobiološkom pretragom, bakterijskom kulturom iz brisa ždrijela ili antigenskim brzim testom, a liječi se antibioticima i simptomatskom terapijom.

U rijetkim slučajevima pacijenti nakon infekcije mogu razviti poststreptokokne komplikacije, kao što su: reumatska groznica i glomerulonefritis. Ponekad se u sklopu streptokokne infekcije razvija invazivni oblik bolesti, kao posljedica prodora streptokoka dublje u tijelo i krvotok, koji zahtijeva adekvatno bolničko zbrinjavanje.

Kako javlja Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“, kao i svake zime (osim tijekom posljednje dvije pandemijske godine), i ove bilježimo povećan broj oboljelih od streptokoknih infekcija, uglavnom u dječjoj dobi. Pojavi svih respiratornih infekcija, pa tako i streptokokne, pogoduje smještaj i boravak u slabije zračenim prostorijama, gdje boravi puno ljudi.

Kako bismo smanjili broj oboljelih osoba, potrebno je osigurati da svaka osoba koja ima simptome streptokokne bolesti ne dolazi u kolektiv, pojačati mjere higijene okoliša (provjetravanje prostorija, čišćenje i dezinfekcija igračaka i druge mjere) te pojačati higijenske mjere (pranje ruku i respiratorna higijena). Rane na koži trebaju se adekvatno zbrinuti i pokriti flasterom.

Svaka oboljela osoba treba se javiti svojem izabranom liječniku ili pedijatru, kako bi se postavila potvrda bolesti i provelo primjereno liječenje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROBLEMI U OPSKRBI Beroš o nestašici: “Ako nema lijeka nekog proizvođača, dostupni su generički”

Objavljeno

-

By

U ljekarnama trenutačno nedostaje nekih antibiotika, lijekova za snižavanje krvnog tlaka, ublažavanje bolova i drugih. Nestašica je posljedica poremećaja u opskrbnim lancima, inflacije, problema s energentima te rata u Ukrajini. HALMED umiruje građane i poručuje da postoje zamjenski lijekovi.

Stanje vezano za opskrbu lijekovima komentirao je i ministar zdravstva Vili Beroš.

– Svjesni smo problema, analiziramo ga. On je globalni, nije samo Hrvatski. U sklopu razgovora s ministrima zdravstva drugih europskih zemalja vidio sam da ima većih tržišta koji daleko veću problematiku osjećaju u svezi ove teme. S obzirom na to da smo mi malo tržište problematika još nije u toj mjeri izražena. Hoće li biti to ne znam, ali mi o tome razmišljamo i pripremamo se. Najlakše će biti održati ili eventualno povećati cijenu nekog lijeka ako ekonomski uvjeti to budu zahtijevali. Problem će veći biti ako bude nedostajalo sirovina međutim to je globalni problem. O tome se ne razmišlja samo u Hrvatskoj nego i na nivou Europske komisije.

Tvrdi da postojeći sustav HALMED-a nije loš. Treba analizirati podatke s terena jer to što nema lijeka nekog proizvođača ne mora nužno značiti da nema drugih sličnih generički lijekova.

Na konferenciji o Zdravstvenoj pismenost nezaobilazna je tema bila i nedostak lijekova. Evo što su o toj temi u razgovoru s Ružom Ištuk rekli stručnjaci:

– Situacija se mijenja iz dana u dan. Ono što je bio glavni problem proteklih mjeseci je nestašica antibiotika koji se u ovom dijelu godine najčešće propisuju, a koriste se za respiratorne infekcije koje ove godine imamo u puno većem broju nego smo imali ranijih godina i onda su to osjetili i pedijatri i liječnici i ljekarnici. Imamo lokalnu industriju koju trebamo podupirati da to riješi, a imamo i ljekarne koje mogu iz lijekova za odrasle pripremiti pedijatrijske doze, rekla je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Konkretno u Primorsko- goranskoj županiji nije toliko loša situacija i nekako se snalazimo. Imamo relativno dobru suradnju s našim područnim ljekarna i u dogovoru čega ima na tržištu i tako se prilagođavamo jedni drugima, kazao je liječnik obiteljske medicine Leonardo Bressan.

Vagić: U KBC-u Sestre milosrdnice imamo dovoljno lijekova

KBC Sestre milosrdnice jedna je od najstarijih i najvećih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj. Gost HTV-ovog “Studija 4” bio je ravnatelj te ustanove prof.dr.sc. Davor Vagić.

– Mi imamo dovoljno lijekova. Veledrogerije nas sa svime opskrbljuju. Prije dolaska u emisiju provjerio sam kod naše bolničke ljekarne i potvrdili su mi da imamo dovoljno Klavocina za parenteralnu primjenu, a imamo dovoljno i za oralnu primjenu. Ono što smo jedino u zadnje vrijeme primijetili je nedostatak Klavocina u sirupu, znači ono što se daje djeci, ali i njega trenutno imamo u bolnici. Ali, hipotetski, ako se i ne može dati Klavocin imate druge antibiotike. Tako da naši pacijenti mogu biti mirni, rekao je Vagić.

Tvrdi da poremećaje u opskrbi ljekova uzrokuje činjenica da određene supstance koje se stavljaju u lijekove imaju samo par tvornica u svijetu koje ih proizvode. Kaže da to nije samo hrvatski problem nego je to nešto globalno tako da nema razloga za zabrinutost. Kritična nestašica se u Hrvatskoj tvrdi ne može dogoditi.

– To je dio dobre strane što smo u Europskoj uniji. To nam povećava svu moguću sigurnost jer naše veledrogerije mogu lakše doći do i do nekih lijekova koji su u inozemstvu ako treba. Pacijenti mogu biti mirni, zaključio je Vegić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu