Connect with us

Hrvatska

"Naša se djeca 'predoziraju' Metadonom!"

Objavljeno

-

Ivana Ledenko (Foto: Ivan Katalinić)

Ivanka Ledenko, "Nada"


“Poštovani,
javljamo Vam se otvorenim pismom u kojem izražavamo nezadovoljstvo dosadašnjim načinom provođenja i primjene metadonske terapije u liječenju bolesti ovisnosti, kako u Zadru, tako i u cijeloj RH. Naime, mi roditelji smo uočili veliku zlouporabu terapije Heptanona koja se primjenjuje u svakodnevnom liječenju ovisnika. Velika većina ovisnika, među njima i naša djeca taj pripravak ne uzimaju onako kako se to preporučuje u Smjernicama koje je propisalo Ministarstvo zdravstva i Vladin Ured za droge, već Heptanon koriste za uličnu preprodaju i time doprinose evidentnom porastu kriminala. Problem vidimo u tome što ovisnici propisanu terapiju ne piju svakodnevno pred zdravstvenim radnikom, već je dobijaju jedan ili dvaput na tjedan čime se povećava rizik za zluporabu, a učinak liječenja se poništava.
Mi, roditelji ovisnika iz Udruge ‘NADA’ Zadar, uz podršku 20 udruga, pokrenuli smo peticiju u kojoj smo željeli skrenuti pozornost javnosti da se provodi loša kontrola primjene terapije Metadonom u liječenju ovisnosti, te da je unaprijed određeno da nam vlastita djeca budu osobe koje će čitav život biti na tabletama, a uz to uredno konzumirati ostale opojne droge. Dnevne doze koje se prepisuju znaju biti i 40 tbl. dnevno (a to je 200 mg) što se izravno kosi sa smjernicama koje su zakonom određene. Prikupili smo 1.500 potpisa građana koji nas podržavaju u ovoj borbi za bolje sutra, a smatramo da time pomažemo i nekoj novoj djeci koja rastu i nad kojima isto tako vreba droga kao najveći karcinom društva.
Želimo da se čuje glas roditelja koji na svojim leđima nose križ borbe protiv ovisnosti, a ne da nas se klasificira kako se izjasnio dr. Slavko Sakoman: „…..protiv metadona su samo frustrirane Zadranke“. Mi, ponavljamo, nismo protiv metadona, već protiv njegove loše primjene u praksi, te smatramo da su promjene neophodne kako bi rezultati liječenja bili vidljiviji. Reagirajući na članak na Z NET portalu u kojemu dr. Sakoman tvrdi da su ‘protiv metadona samo frustrirane Zadranke’, mr.sc. Đula Rašinović-Sunara, dr. med. (predsjednica Udruge za promicanje prava pacijena) konstatira da dr.  Sakoman krši liječnički kodeks, jer su to odredbe Kodeksa medicinske etike i deontologije, (kao što konstatira i Leonardo Bressan, dr. med – tajnik koordinacije Hrvatske obiteljske medicine te prof. dr. Zlatko Miliša sa Sveučilišta u Zadru) pa se pitamo nije li Hrvatska liječnička komora sada na potezu!? Pitamo se je li to rodna diskriminacija, pa  molimo mjerodavne da se oglase (i) protiv takvog krajnje neetičkog postupka?!
Obraćamo se putem svima koji obnašaju odgovorne funkcije u RH, ali i cjelokupnoj javnosti da se čuje  glas nas očajnih  roditelja, jer danas su to naša djeca, a sutra možda i vaša.”
Predsjednica Udruge Nada
Ivanka Ledenko

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. jana

    4. studenoga 2010. at 23:19

    Svaka čast gosp.Ledenko i svim ostalim članovima udruge Nada!
    Nemojte odustati jer jedino tako možda uspijete pomoći sadašnjim a i budućim ovisnicima !

     
  2. antonia

    4. studenoga 2010. at 23:22

    Slažem se sa vama da se metadon zloupotrebljava i da se to pod hitno treba riješiti ako želimo pomoći svojoj djeci.

     
  3. ivo

    4. studenoga 2010. at 23:28

    Više od 20 tableta metadona se nebi smjelo davati dnevno jer sve preko nema različitog efekta djelovanja pa mi nije jasno zašto se daje više i koji je to kreten odobrio??????????????????????????????????????

     
  4. alexandra

    4. studenoga 2010. at 23:43

    Izgleda da ste nekoga dirnuli u bolnu točku kad vas tako napadaju. Ali samo hrabro naprijed jer se ovisnicima treba početi kontrolirano davati terapija i to svakodnevno, pa bi ih većina i odustala. Kad bi ih trebali baš popiti tj, kad ih nebi dobivali jednom tjedno pa ih nebi mogli imat i za prodavanje većina se nebi ni prijavljivala na njih već bi potražili pomoć u zajednicama i komunama gdje im se jedino i može pružit adekvatna pomoć!

     
  5. Udruga HVIDR-a Zadar

    5. studenoga 2010. at 10:22

    Udruga HVIDR-a Zadar surađuje sa Udrugom Nada i gđom Ledenko i apsolutno ih podupiremo u njihovoj borbi protiv ovisnosti . Što se tiče komentara dr. Sakomana da se tu radi o isfustriranim babama iz Zadra, to dovoljno govori o kulturi njega kao osobe. Gosp. Sakoman, Udruga HVIDR-a Zadar stoji iza gđe Ledenko i njihovih nastojanja da se izbore za svoju djecu i djecu ovog grada. Želite li i nas i naših preko 1000 članova proglasiti babama ? Niti gđa Ledenko , niti naše udruge nisu za zabranu metadona, već smo za njegovu strožu kontrolu. Svaka terapija, pa i ta – morala bi ići od maksimuma prema minimumu, a ne obrnuto. Na kraju bismo postavili pitanje : Gospodine Sakoman, borite li se Vi za farmaceutske kompanije ili za djecu koje zastupaju gđa Ledenko i ostale majke ? Ako mislite da borba za detoks jedinicu i borba za kontrolu metadona od strane Udruge Nada, Udruge HVIDR-a Zadra i ostalih 20 udruga pretjerana, za Vašu informaciju dr. Sakoman – mi se tek zagrijavamo za borbu.

     
  6. Veselko

    5. studenoga 2010. at 15:21

    Imam osobnih iskustava u liječenju, tretiranju ovisnika i članova njihove (moje-naših) obitelji, ja sam roditelj i aktivista više udruga koje pomažu ovisnicima i njihovim obiteljima te mi je PROBLEMATIKA OKO PRIMJENE zamjenskih terapija nad prosječno poznata.
    U potpunosti razumjem i podržavam aktivnosti udruge Nada iz Zadra, te čestitam gđi.Ledenko na odlučnosti i hrabrosti da se suprostavi moćnim farmaceutskim lobijima i pojedinim neodgovornim lječnicima koji omogućuju dilanje zamjenskim terapijama,predoziranje i ubijanje naše-vaše djece.
    Iznimno cijenim zalaganja uvaženog prof.Sakomana kojeg ja nazivam ocem uvođenja zamjenskih terapija u liječenju ovisnika u RH, te znam da kao koordinator ima uvid o primjeni zamjenskih terapija. Slobodan sam ga pitati i zamoliti da objavi koliko je u njegovu timu lječnika sankcionirano i diljem RH zbog ne provođenja obavezujuće strategije liječenja ovisnika u RH ?
    Usudim se zahtjevati nužnost nadzora lječnika kod izdavanja i primjene zamjenskih terapija ako njihovi pacijenti dilaju istom.
    Kada bi policija osim ovisnika prijavila i nadležnog lječnika-sučesnika za dilanje zamjenskom terapijom,problem bi postao zanemariv.
    Koristim priliku da pozovem sve udruge,aktiviste i sve ostale koji se žele uključiti da incijativa udruge Nada zaživi po cijeloj RH.
    Želim da civilno društvo može vršiti nadzor i prijaviti nepravilnosti kada zna za problem na terenu.
    Provjereno znam da struka, odgovorni i civilno društvo znaju za problem o njemu se debatira ali se ne sankcionira od nadležnih ! ZAŠTO ? ??

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu