Connect with us

Hrvatska

Župan: "U DRB-u sam smijenjen jer sam Hrvat!"

Objavljeno

-

Milan Jurjević (foto: Danijela Lončar)
Danas se na Županijskom sudu u Zadru nastavilo suđenje Milanu Jurjeviću i Davoru Tošiću za ratni zločin iz 1991. godine. Jurjevića i Tošića se tereti da su kao pripadnici tzv. “Republike Srpske Krajine” projektilima iz vatrenog oružja 19. prosinca 1991. godine na predjelu Karamarkuša u mjestu Kruševo na obrovačkom području ubili Hrvata Milu Brkića koji nije pružao nikakav otpor.
Na nastavku suđenja sutkinja Enka Moković pozvala je za svjedoka Dragan Župan, koji je u svom iskazu i optužio drugooptuženog Tošića za ubojstvo Brkića, on je do sada imao dva iskaza te se o ta dva i raspravljalo, da bi se potvrdile pojedine izjave od ranije.
– Ne znam kako je stradao Mile Brkić, ali sam o tome čuo. Prije rata sam radio u Dalmatinskim rudnicima boksita, tvrtci sa sjedištem u Obrovcu, tamo je Aleksandar Milić bio tehnički direktor, a Marinko Ljubović je bio evidentičar. On je inače Srbin. Prije rata sam ja u DRB bio na mjestu tehničkog direktora, a u ratu sam smijenjen jer sam Hrvat te je na moje mjesto zaposlen Aleksandar Milić zvani Aleksa koji je i prije radio u DBK, ali kao običan radnik, naknadno su ga školovali i stavili na funkciju direktora, kazao je Župan i dodao kako s Aleksićem nije u nikakvim odnosima, “ni dobrim, ni lošim”.
– S Marinkom Ljubovićem pričao sam samo službeno, niti se sad ne mogu sjetiti kad mi je Ljubović pričao o ubojstvu Brkića. Lagao bi kad bi i godinu rekao, kazao je Župan i dodao:
– Da vam pojasnim moju situaciju življenja na području “Srpske krajine”. Mene je milicija skoro svaki drugi dan odvodila s radnog mjesta u Knin, razlozi su bili beznačajni, dovoljno je da netko upre prstom u mene, putem bi me isprebijali i bacili vani. To vam je trajalo od početka rata do akcije Oluja, rekao je Župan. Predsjednik Županijskog suda, Antun Klišmanić, upitao je Župana o razlozima odlaska u Srbiju.
– Nakon Oluje sam otišao u Srbiju, morao sam, bi li vi otišli da vam je netko stavio automatsku pušku na vrat?, pitao je Župan Klišmanića.
Također je naveo da za vrijeme boravka u Srbiji nije kontaktirao ni Marinka Ljubovića ni Aleksandra Milića.
– Htio bih vam pojasniti što je značilo biti na prisilnom radu. U to vrijeme nisam mogao ići kući, nego sam morao spavati u prostorijama DRB-a u Erveniku. Da sam poželio ići kući, ne bih bio ovdje, praćen mi je svaki milimetar. Jednom mi je sinulo otići u Jasenice, ali sam naišao na minsko polje, kazao je Župan.
– Ni danas ne znam reći tko mi je pričao da je Davor Tošić ubio Milu Brkića jer je “neki njegov” Stojan Ušljebrka poginuo u borbi za Kruševo početkom rata. Ako me pitate da sadržajnije opišem gdje mi je ispričana ta priča o ubojstvu, mogu reći da smo u ratu imali kancelarije u kontejneru. Ja i Ljubović smo imali svaki svoj kontejner, no jednom zgodom se Ljubović našao u mom. Došao je Tošić u maskiranoj uniformi, ne znam kojim povodom. Ljubović mi je rekao da ga je Tošić znao. Mislim da kad mi je Ljubović to pričao da ni on nije smio u Obrovac jer je tada tamo bio Arkan, a on nije dozvolio da se tako kreće po selu i regrutirao bi seljane u svoju vojsku. Ljubovića je bilo strah da i njega ne regrutira, zaključio je Župan.
Zatim ga je Moković upitala o istinitosti tvrdnje da je Milić Župana zaštitio od odlaska u vojsku, što je Župan potvrdio te dodala kako je na prethodnom ročištu ispitan i sam Ljubović koji je kazao kako o ubojstvu Mile Brkića ne zna ništa i da mu je Aleksandar Milić poznat, ali da zadnje četiri godine nije dobar s njim te da “ne zna zašto je Župan govorio protiv mene i o mom švercanju goriva”.
– Nisam ništa izmislio, jedino mogu shvatiti da se Ljubović ničega ne sjeća. To me ne bi čudilo jer ipak smo živjeli na ratnom području, ubojstva su se događala, pa je zaboravio, kazao je Župan.
Na to se nadovezao odvjetnik Ivica Ivanić, s nekolicinom pitanja za Župana.
Ivanić: Jeste li čuli još neku priču o Mili Brkiću za ubojstvo?
Župan: Ne.
Ivanić: Imate li psihičkih problema?
Župan: Nemam, drago mi je što nemam. Čak sam završio i pravo, samo nisam diplomirao.
Ivanić: Jeste li se spremni suočiti s Marinkom Ljubovićem?
Župan: Spreman sam.
Ivanić: Gdje ste se susreli?
Moković: Pa rekao vam je u Modrinom selu.
Župan: Volio bih da me više nikad ne pozovete.
Optužba je predložila ekshumaciju jer iz “obdukcijskog zapisnika proizlazi da kod pregleda ostataka tijela Mile Brkića nisu konstatirane prostrijelne rane na odjeći pokojnika, iako je prema nalazu vještaka rečeno da su pronađene čahure i da je na pokojnika pucano iz automatske puške što nije prihvatljivo s obzirom na silinu paljenja automatske puške, unatoč konstatiranim ulaznim ranama. Obzirom da okrivljenik Jurjević navodi da je okrivljenik Tošić u tijelo pokojnika ispalio više hitaca iz pištolja, a to oružje ima znatno manju probojnu moć od automatske puške i da zbog toga nije došlo do prostrijelnih rana. Smatram da je nužno provesti ekshumaciju u cilju vađenja eventualnih zrna i utvrđivanja kojem oružju pripadaju”.
Odvjetnik Ivanić se tome usprotivio jer je kako kaže ekshumacija već obavljena 1997. godine.
– Smatramo da je prijedlog suvišan i nepotreban, kazao je Ivanić.
Optužba se tu usprotivila.
– Trebalo bi ispitati vještaka balističara vezano za sljedeće okolnosti: zašto nema na odjeći tragova ako je smrt nastupila pucanjem i automatske puške, na to se nadovezao Ivanić i kazao kako je prošlo 12 godina od prethodne ekshumacije i da se može samo nagađati.
Vijeće je nakon pet minuta stanke kazalo kako traže očitovanje vještaka patologa Jospia Dujele da se očituje o dokaznom prijedlogu optužbe i primjedbama obrane, a nakon toga će zatražiti mišljenje vještaka balističara Rade Stojadinovića, a potom će se donijeti odluka o prijedlogu državnog odvjetnika.
Suđenje se odgađa na neodređeno.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu