Hrvatska
Teolozi preplavili Filozofiju u Zadru!?
Neraskidiva veza zadarskog Sveučilišta i Crkve još jednom je apostrofirana najnovijim saznanjem da na prvome, otkrivamo, vidljivu prednost u zapošljavanju imaju – teolozi!?
Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest. Na pomalo pogrešnim mjestima.
Zadarski su sveučilišni teolozi, dakle, raspoređeni na nekoliko odjela. Najviše ih je na filozofiji, a što možda unosi najviše zbrke u promišljanje o kadroviranju na zadarskom Sveučilištu. Da li u datom momentu u Zadru zaista nije bilo filozofa ili se preferira – teološki pristup filozofiji, a što je više nego diskutabilno.
Majčinski odnos zadarskog Sveučilišta i Crkve, međutim, ide dalje. Spomenutih šest profesora sa zadarskog Sveučilištu u svojoj biografiji imaju završene crkvene ili teološke studije i škole, no – nitko od njih ne predaje ništa što bi imalo veze s teologijom, premda ih upravo ona čvrsto preporuča, doznajemo.
Sasvim konkretno, na Odjelu za filozofiju zaposlen je doc. dr. sc. Borislav Dadić, rođen u mjestu Bisko. Filozofiju je magistrirao na rimskom katoličkom Sveučilištu, a doktorirao na Papinskom sveučilištu Svetog križa u Rimu, osnivač kojega je Opus dei.
Na istom je mjestu diplomirala i magistrirala dr. sc. Vani Roščić, viši asistent također na Odjelu filozofije u Zadru, inače iz Splita.
Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.
Nadalje, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, u svojstvu asistenta iz kolegija Opća kulturna povijest i turizam, te hrvatska kulturna povijest i turizam, radi Goran Pavelin. Ovaj diplomirani teolog završio je Filozofsko-teološki studij, Katoličko-bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Ante Periša rođen je u Krkoviću kod Šibenika, a od jeseni 2009. na Odjelu za kroatistiku i slavistiku, Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru predaje kolegije “Estetika” i “Filozofija jezika”. Nakon završene osmogodišnje škole pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a dodiplomski filozofsko-teološki studij završio je diplomiravši na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Na Odjelu za njemački jezik i književnost Sveučilišta u Zadru radi prof. dr. sc. Pavao Mikić iz sela Kostrč u općini Orašje BiH. Završio je Franjevačku gimnaziju u Visokom, u BiH. Studij teologije završio je u Sarajevu, na Franjevačkoj teologiji Bosne Srebrene. Polagao je njemačku maturu 1969. godine u Bonnu budući da u Jugoslaviji vjerske gimnazije nisu bile priznate, stoga isto tako i u inozemstvu. Na zadarskom Filozofskom fakultetu počeo je raditi u siječnju 1982. godine.
“… ‘Kršćanska filozofija’ je ‘drveno gvožđe’ i dapače, vjera je u biti smrtni neprijatelj obliku našeg postojanja, koji oblik pripada filozofiji. Vjera je apsolutno smrtni neprijatelj filozofije…!”
Martin Heidegger, njemački filozof
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
TJEDNI HOROSKOP od 14.9. do 20.9. – Najsretniji znakovi će biti Djevica, Lav, Jarac
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
marinakis
1. studenoga 2010. at 18:34
Dovoljno je posjetit predavanja dotičnih profesora na filozofiji da bi se uvjerili u istinitost ovog članka. Dogma, fino umotana u srednješkolska predavanja o filozofiji. Na žalost mislim da neće uskoro biti pomaka na bolje.
dmzg
24. srpnja 2011. at 15:48
Tek sam sada procitao ovaj clanak koji je napisan prije nekoliko mjeseci, ali ipak moram demantirati gospodina koji je pisao ovaj clanak kada se spominje profesor Pavao Mikic. Primjetio sam da je autor clanka koristio podatke koji su stavljeni na raspolaganje na internetskoj stranici Sveucilista u Zadru, doslovno su prepisani, ali ima i ne iznesenih podataka. Profesor Mikic jest zavrsio Franjevacku gimnaziju u Visokom, BiH, te 1967. godine zapoceo studij teologije u Sarajevu, no nigdje nije navedeno da ga je u Sarajevu i zavrsio, nego je navedeno da je 1969. godine polagao njemacku maturu u Bonnu, kao sto je u clanku navedeno. Ali ono sto nije navedeno jest da je prof. Mikic zavrsio Njemacki jezik, Filozofiju, Pedagogiju kao i ”glavnu temu” ovog clanka Teologiju 1974. godine na Rheinische-Friedrich-Wilhelms-Universität u Bonnu. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=599) Dakle, ono sto zelim reci jest da bi bilo korektno da se iznose istiniti podatci, a ne da se ljudi blate ni krivi ni duzni. Istina je da ima puno profesora koji na zadarskom sveucilistu rade na odjelima i predaju predmete koji nemaju apsolutno nikakve veze sa njihovim zavrsenim fakultetima, ali ima onih koji su iznimke kao sto je profesor Pavao Mikic.
krešo
23. kolovoza 2011. at 18:47
Zabrinjava vas činjenica da su profesori školovani u teološkim fakultetima, a ne pitate se kako i što predaju u okviru svojih predmeta. Sigurno ne naguravaju svoju ideologiju. S druge strane u Zagrebu na Filozofskom fakultetu su sami praksisovci i marksisti, no, to je OK.
valnea
1. listopada 2011. at 10:43
Pisca dotičnog članka samo pitam: i u čemu je problem?
Ne zna li se da je Crkva kolijevka pismenosti?
Da su prva učilišta u Padovi, Bologni, Oxfordu itd nastala u krilu samostana?
Da su redovinici benediktinci donijeli pismenost i kulturu u Europu?
Da su dominikanci oni koji u i u HR donijeli prve škole?
Da su Ćiril i Metodije autori ćirilice.. pa Baščanska ploča i toliko toga? Filozofija Tome Aquinskoga, skolastika, veliki sveci filozofi?
Crkva je Majka pismenosti i kulutre a ne samo vjere.
Kome to smeta?
Onome vjerojatno tko ne zna ni svoju ni svjetsku povijest ili tko po njoj pljuje?
Takav nema ni budućnost ma što on mislio.
Inače svaka čast zd sveučilištu što daje jednaku šansu svima pa i teolozima… pozz
sokrat
15. svibnja 2015. at 23:44
Filozofija je uvijek bila ljubav prema Istini. Čemu strah od teologa.
Anonimnost
11. srpnja 2015. at 13:04
Kad pročitate tekst, i ako niste toliko smušeni i budalasti, upada u oči nekoliko stvari koje ozbiljno dovode u pitanje inteligenciju novinara ili autora teksta kao i njegovu etičnost. Krenimo redom.
Autor na početku teksta piše *Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest.* Postavlja se, neutralnom i trezvenom promatraču, sljedeće vrlo jednostavno pitanje: o kojih to “6 teologa” govori ovaj? KOJIH?????? Analizirajmo, na primjer, ovaj fragment:
*Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.*
Od kad je to teolog netko tko zapravo apsolutno nikad nije studirao teologiju? Što je najgora i najtragikomičnija stvar, autor oziljno podcjenjuje inteligenciju čitatelja jer najprije kaže da je dr. Tićac teologinja, a onda navodi informacije što je ustvari dr. Tićac po formalnom obrazovanju i vokaciji, pa se čovjek ozbiljno zapita: od kad je to netko tko je diplomirao njemački i filozofiju, magistrirao sociologiju religije (koja kao disciplina nema epistemološki i metodološki veze s teologijom) te konačno doktorirao filozofiju odjednom teolog??? Dakle, autor teksta ili uopće ne vlada elementarnim distinkcijama ili je krajnje bezobrazan i pokvaren pa ne samo da – kako zorno možemo vidjeti – podcjenjuje čitatelja nego još iznosi totalne dezinformacije i laži. Jer dr. Tićac apsolutno nema veze s teologijom.
Zatim ako pogledate što je to zapravo po vokaciji doc. Rošćić, opet možete vidjeti da ona nema veze s teologijom. Žena je potpuno povezana uz filozofiju jer je istu i diplomirala, magistrirala te doktorirala. Borislav Dadić isto tako, dapače je još diplomirao i strojarstvo. Dakle, o kakvih 6 teologa autor pokvareno i bezobrazno laprda, kad ovih troje nema veze s teologijom!??? A to što su ti (navedeni) ljudi titule postigli u Rimu ili na FF Družbe Isusove u Zg, to nema nikakve veze, radi se o humanističkim fakultetima a pravilnici oko srodnih humanističkih disciplina su potpuni jasni tako da je tu sve u skladu s zakonom. Ako autor ima nekakvih subjektivnih pred-rasuda jer se radi o nečem kršćanskom ili katoličkom (bezobrazno ignorirajući da su fakulteti dio sveučilišta), neka primi na znanje da je, recimo, na FF Družbe Isusove prvi doktorat postigao dr. Filip Grgić, koji je obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog filozofskog društva i jedan je od eminentnijih hrvatskih filozofa. Hoćemo za dr. Grgića reći da je možda “teolog” i da nije relevantan!? Da ne kažem kako na navedenim institucijama uopće ne morate biti kršćanin ili katolik da bi postigli titulu. Koliko je samo ljudi koji nemaju veze s kršćanstvom na navedenim institucijama (uključujući i Rim jer je internacionalan) doktoriralo.
Autor na kraju citirajuči Heideggerove riječi još jednom pokazuje koliki problem imamo s onim što nazivamo “novinarstvo”, jer citira nešto vadeći iz konteksta, a bez kontekstualizacije samo patvori i lažira ono što Heidegger želi reći. Sumnjam da je ikad pročitao Heideggerovu jednu knjigu od početka do kraja. Zato za kraj:
“Ja sam kršćanski teolog” pisao je mladi Heideggr 1920. Karlu Lowithu (prema Gadamerovim riječima). I još jedna: “Bez teološkog podrijetla nikada ne bih dospio na put mišljenja. Podrijetlo međutim uvijek ostaje budućnost” (Unterwegs zur Sprach).
Na kraju valja dodati da žalim ljude kojima šrot portali i novinari peru mozak.