Nekategorizirano
“Mustafa je genije!”
Scenarist izvanredne televizijske serije “Lud, zbunjen, normalan”, Feđa Isović (45), rođen je u Dubrovniku. Na početku razgovora kaže nam da se, iako je lijep i sunčan dan u Sarajevu, nikada do kraja nije navikao na grozne sarajevske zime.
* Jeste li se umorili od serije, obzirom da radite kao jedini scenarist?
– Jesam. Davno sam se umorio, ali nekako sve je to teško zaustaviti. Veliki je pritisak i od gledatelja i od producenata da se serija nastavi. Tako da idemo dalje sa petom sezonom.
* Vlada li prilikom snimanja atmosfera nalik onoj u samoj seriji ili su svi ozbiljni i profesionalni?
– Snimanje je ozbiljan posao. Da bi nešto bilo smiješno, tome se mora posvetiti ozbiljan rad. Kako scenaristički, tako i scenografski i kostimografski i redateljski i glumački. Svi moraju ozbiljno raditi. Kad dođe do snimanja, mora se vrlo precizno znati što se radi, i što tko radi, kad se snima i kako se snima. Kad je snimanje u pitanju, tu ima jako malo mjesta za improvizaciju. Sve je utvrđeno i predviđeno prije nego se kamere upale. Da, ozbiljan je rad i ozbiljna atmosfera.
* Mustafa Nadarević odlično je utjelovio lik Izeta Fazlinovića. Jeste li zadovoljni njegovom glumom?
– Mustafa je genije, nemamo što tu pričati. Sigurno da bi serija drukčije izgledala i imala drukčiju percepciju kod ljudi da tu ulogu igra netko drugi. Govorimo o jednom velikom glumcu koji je u stanju igrati široku lepezu, od drame do komedije, tako da smo imali sreću u samom početku, da dobijemo njega za ulogu Izeta Fazlinovića.
* Koliko ste epizoda snimili do sada?
– U ovoj sezoni ćemo imati 120 epizoda.
* Otkud vam ideja za scenarij? Otkud ste crpili ideje za sve te likove i događaje?
– Ja volim reći da je inspiracija precijenjena stvar. Pisci kažu – danas nemam inspiraciju, danas neću raditi, pa sjede u kafani i ne rade. Inspiracija dolazi iz rada. I sve te ideje dolaze iz rada. Ja jako puno radim i od tog nekog zagrijavanja stolice sve počinje. Počnem raditi u sedam ujutro, a dovršavam u sedam navečer. To je moje radno vrijeme. I mislim da doslovno sve što sam napisao, i sve što je dobro u tome što sam napisao, proizlazi iz jednog pozitivnog i napornog rada.
* Što ste zapravo kroz humor i parodiju koja se događa u seriji htjeli prikazati?
– Nisam imao nikakvih ambicija objašnjavati neke stvari. Jedina ambicija kojom sam se rukovodio je bila da napravim nešto što će biti duhovito. Ništa manje i ništa više od toga. Ne bih rekao da sam izmislio nikakvu toplu vodu. Držao sam se oprobanih i potvrđenih formata komične situacije. Nisam nikada ništa eksperimentirao. Scenariji su vrlo jednostavni. Imaju svoj uvod, zaplet, rasplet i epilog. Tako da nikakvih drugih ambicija nisam imao.
* I prijetili su vam zbog serije?
– Bilo je dosta verbalnih prijetnji. Kad napravite nešto što je tako gledano kao ova serija, mora čovjek biti svjestan da će biti i onih kojima će se to što radite svidjeti, isto kao i ljudi kojima se to neće svidjeti. Bilo je nekih reakcija i prijetnji koje su završavale na mailovima i na forumima, ali ništa konkretno.
* Te prijetnje vas previše ne uzbuđuju. Nastavljate dalje?
– Ne uzbuđuju me, niti je to ikada bio problem.
* Možemo li za seriju reći da je balkanska, pošto je vrlo popularna u zemljama bivše države?
– Ja sam i pisao to i ciljao na cijelo ex jugoslavensko tržište, ne samo na Bosnu i Hercegovinu. Od prvog dana koproducent je TV Nova. Tako da smo svjesno išli sa izborom glumaca i sa pričom pokušavajući zadovoljiti to ex jugoslavensko tržište.
* Jeste li vi zadovoljni dosadašnjim postignućem serije?
– Izuzetno sam zadovoljan. Kad sam počeo pisati ovu seriju, normalno da sam vjerovao u tekst. Jako je teško ne vjerovati u tekst, a pisati ga. Ali nisam mislio da će baš ovoliki uspjeh serija doživjeti! I dan danas vjerujem u tekst koji sam napisao. Radi se o četiri, pet tisuća stranica teksta. Jedan opširan i ogroman posao. Koliko god sam se umorio, velika je zadovoljština znati da su ljudi prepoznali taj humor, i da vole tu seriju.
* Hoće li sve ostati samo na scenariju ili mislite napisati nekakav roman na tu temu?
– Ne znam koliko će mi to vrijeme dopustiti. Ne bih se sada upuštao u prozu. To je skroz drukčiji format od scenarija. Ne vidim se kao pisac proze i romana. Sumnjam da će to ikada postati roman.
* Može li ovaj humor koji je zaštitni znak serije barem malo zaliječiti rane koje su ostale nakon rata?
– Humor je neophodan u svakom smislu. I ljudima koji nisu imali ovako tešku povijest kao što smo imali mi na Balkanu. Humor je nasušna potreba svih ljudi. Međutim također humor je teško kreirati. Puno je lakše ljude rasplakati filmovima i nekim televizijskim igranim programom. Zato se i događa da imamo jako malo kvalitetnog humora na Balkanu. Zbog toga se autori veoma rijetko upuštaju u proizvodnju komedija. U Bosni, ja ne znam da je napravljen ijedan film koji bi se mogao svrstati u žanr komedije. Nekako najviše autorske hrabrosti su pokazali autori iz Srbije koji su imali sjajne filmske uratke, kao što su bili “Maratonci” ili “Tko to tamo peva”. U zadnje vrijeme i Hrvatska je imala neke sjajne komedije, kao što su “Kako je počeo rat na mom otoku” i “Maršal”.
* Vi ste s ovom serijom sami sebe uvalili u probleme jer se stalno očekuju nove epizode, nove dogodovštine Izeta Fazlinovića?
– Nije problem. Dok ljudi budu gledali i dok im bude zanimljivo, ja ću nastaviti to raditi.
* Ovo što gledamo u seriji, je li to prava Bosna, pravo Sarajevo?
– To je malo iskarikirano. Tu je i pravi i lažni Balkan. To nije samo Sarajevo, nego i Zagreb i Beograd. To potvrđuje činjenica da je serija jako gledana svugdje.
* Jeste bili kada u Zadru?
-Da, prolazio sam. Meni je svaki odlazak na jug uvijek bio izuzetno drag. A sigurno će me put nanijeti u Zadar.
Zdravlje se ne rješava tek kada nastane problem, već se gradi ranije kroz znanje, svakodnevne navike i odgovorno ponašanje prema vlastitom tijelu i umu. Upravo s tom idejom Prime Time Fitness Zadar i Zadarsko ludilo organiziraju besplatan edukativni seminar namijenjen građanima Zadra, Zadarske županije i svim zainteresiranima koji žele aktivno brinuti o svom zdravlju.
Seminar je osmišljen za širu javnost i obrađuje niz aktualnih tema vezanih uz prevenciju bolesti, prehranu, tjelesnu aktivnost i mentalno zdravlje. Posebna pažnja posvećena je djeci i mladima, kao i roditeljima te stručnjacima koji s djecom rade svakodnevno, uključujući učitelje, profesore, trenere i psihologe. Cilj događaja je podići svijest o važnosti pravovremene brige o zdravlju, potaknuti prevenciju bolesti te pomoći sudionicima da bolje razumiju ulogu prehrane, kretanja i psihološke ravnoteže u kvaliteti života. Sudionici će dobiti konkretne i primjenjive smjernice koje mogu odmah koristiti u svakodnevici.
U sklopu programa predavanje će održati Nita Šarić, magistrica nutricionizma i certificirana savjetnica za intuitivno hranjenje, koja će govoriti o tome kako se brinuti o sebi kroz prehranu. Poseban naglasak stavit će na temelje pravilne prehrane, dugoročno očuvanje zdravlja putem prehrambenih navika te na najčešće pogreške koje ljudi rade u svakodnevnoj prehrani.
Tereza Tičić, doktorica medicine i specijalistica pedijatrije, govorit će o najčešćim zdravstvenim problemima dječje dobi. Kroz svoje izlaganje objasnit će koje su najčešće dijagnoze kod djece, kako se roditelji trebaju ponašati u određenim situacijama, kada su ograničenja potrebna te koje su ključne smjernice za zdrav rast i razvoj djeteta.
Predavanje o najčešćim uzrocima smrti i načinima njihove prevencije održat će Ante Tolić, doktor medicine i specijalist neurologije. Fokus će biti na ranim faktorima rizika, važnosti zdravih životnih navika te na konkretnim koracima koje svatko može poduzeti već danas kako bi osigurao zdraviju budućnost.
Dr. sc. Marina Vidaković, izvanredna profesorica na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru, govorit će o odnosu sporta, emocija i djeteta te o ulozi roditeljske podrške. Kroz predavanje će se osvrnuti na utjecaj sporta na mentalno zdravlje djece, na stres, pritisak, umor i emocije s kojima se djeca susreću te na važnost toga da roditelji budu podrška, a ne izvor dodatnog pritiska.
Seminar će se održati u subotu, 17. siječnja 2026. godine, s početkom u 16:00 sati, u Press centru Sportskog centra Višnjik u Zadru. Ulaz na događaj je besplatan i otvoren za sve građane, roditelje, djecu i mlade, kao i za učitelje, trenere, stručnjake i sve koji žele proširiti svoje znanje i napraviti korak prema zdravijem načinu života.
Pozivamo sve zainteresirane da dođu, poslušaju, nauče i stečeno znanje primijene u svakodnevnom životu.
Krenuo je 5. izbor za Najljepši advent kojega i ove godine portal gradonačelnik.hr provodi pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta
Za titulu najljepšeg ove se godine natječu čak 64 Adventa – 46 gradova i 18 općina među kojima i Zadar.
Najveća novost ovogodišnjeg izbora je što će se samo glasovanje odvijati na platformama za glasovanje – za advente u gradovima na stranici gradonačelnik.hr, a za advente u općinama na stranici načelnik.hr. Glasati se može za po jedan advent u kategoriji gradova i jedan u kategoriji općina.
Kao i prošle godine, pobjednici se biraju u šest kategorija – u velikim, srednjim i malim gradovima i općinama te najljepši i najbolji gradski i općinski advent po izboru žirija.
I ove godine svi adventi predstavljeni su i na FB-u – na stranici gradonačelnik.hr redoslijedom kako su pristizale prijave.
Ove godine u izboru je rekordan broj velikih gradova (gradovi s preko 35 tisuća stanovnika) – njih čak 13!
Glasovanje traje od 23.12. od 9:00 sati do 29.12. u 12:00 sati.
Link za glasovanje je OVDJE.
Nova društvena igra u Hrvatskoj mogla bi se zvati “Pronađi majstora”. Nije tajna da pronaći “dobre ruke” koje će popraviti stvar je gotovo nemoguće. Imaju jako puno posla, nema puno majstora koji zbilja imaju zanat u rukama pa shodno tome diktiraju i visoke cijene.
Različiti portali i stranice na kojima se nude majstorske usluge pokazuju da cijena majstora za kućne poslove u Hrvatskoj danas iznosi uglavnom između 20 i 50 eura po satu za osnovne popravke, dok se za određene specifične usluge kao što su montaža, zamjena ili popravci kućanskih uređaja i instalacija cijene mogu kretati i do 90-225 eura po pojedinačnoj usluzi.
I u toj priči uglavnom nema prostora za cjenkanje, jer ako uhvatite majstora, a pogotovo prema preporuci, lako vas može odbiti jer ima mnoštvo drugih klijenata. Pokušajte se prisjetiti situacije u kojoj ste pozvali majstora zbog problema koji na prvu djeluje ozbiljno, a na kraju se pokaže banalnim.
Uradi sam nije trend, nego potreba
Poklopac vodokotlića koji se klima, utičnica koja iskreće jer se olabavila, vrata ormara koja stalno padaju s nosača, sve su to sitnice koje u kući stvaraju stres i rupe u budžetu. Najbolje se vidi kad zbrojite račune, jer prosječna intervencija majstora u kućanstvu, čak i kad traje samo dvadesetak minuta, uz izlazak na teren često prelazi 40 ili 50 eura. U velikim gradovima to je i više, pa ne čudi što mnogi imaju osjećaj da novac curi kroz pukotine u zidu koje nikako da se zakrpaju. Stvarna je situacija jednostavna, Hrvati uglavnom ne znaju koliko majstorske intervencije zaista koštaju. Cjenike rijetko tko objavljuje javno, a i kada postoje, teško ih je usporediti. Jedan će naplatiti 20 eura za zamjenu brtve na slavini, drugi 60, treći 35 samo da dođe. Oko elektrike je još nejasnije, jer svatko ima svoje formate naplate. Prosječni troškovi zato se godinama prenose usmeno, što stvara osjećaj da se radi o nečem neuhvatljivom i rezerviranom za stručnjake, iako velik dio tih popravaka nije ni blizu zamršen koliko izgleda.
Najzanimljivije je što se ta percepcija ne mijenja samo zato što ljudi strahuju od pogreške. U hrvatskim kućanstvima i dalje vlada ideja da “netko drugi zna bolje”, pa se majstori zovu i za najosnovnije radnje. No istina je potpuno drugačija, jer većina sitnih popravaka, uz pravilan alat i malo strpljenja, postaje sasvim izvediva za svakoga tko je voljan pokušati.
Efikasno rješenje za kućanske poslove
Prvi ozbiljan korak prema tome da više ne plaćate dolazak majstora za pet minuta posla je stvaranje osnovnog, ali pouzdanog kućnog seta alata. Upravo je taj segment tržišta posljednjih godina eksplodirao, jer se sve više kućanstava okreće baterijskim sustavima koji omogućuju fleksibilnost, brzinu i sigurnost. Tu se nameće Q linija električnih alata PRAKTIK TOOLS, prvenstveno zbog Flexpower baterijskog sustava, koji omogućuje da jedna baterija napaja više različitih alata.
Takav sustav mijenja način na koji ljudi popravljaju i uređuju svoje domove, jer nestaje potreba za kablovima i viškom opreme. Korisnici Q linije najčešće ističu praktičnost, ali i dugoročnu računicu. Flexpower baterija koristi se na bušilici, odvijaču, ubodnoj pili i mnogim drugim alatima, što stvara logičan ekosustav u kojem se svaki novi alat uklapa bez dodatne investicije u baterije. Drugi važan element je garancija. Četiri godine jamstva na električne alate iz Q linije daje sigurnost i eliminira najčešći strah: što ako nešto pođe po zlu. Za mnoge koji tek ulaze u DIY svijet ovo je ključna točka povjerenja, jer nitko ne želi da mu prvi alat otkaže usred popravka. Q linija nudi upravo to, čvrstinu i pouzdanost bez visoke ulazne cijene, što ju čini logičnim izborom za početnike i ljude koji žele profesionalne rezultate bez profesionalnih troškova.
Ovo su najčešće intervencije
Dovoljno je pogledati nekoliko najčešćih intervencija u domaćinstvima da se shvati gdje nestaje novac. Zamjena šarke na vratima ormara, zatezanje vijka na sudoperu koji se klima, bušenje jedne rupe za policu, podrezivanje letve, zamjena prekidača svjetla, sve to spada u kategoriju posla za koji se plaća cijena bez obzira na trajanje. U praksi to znači da vas kratka intervencija može koštati isto kao ozbiljan popravak samo zato što uključuje dolazak.
Još izraženiji problem vidi se kod radova koji su zapravo čisti “uradi sam”. Bušenje rupe za novu zavjesnu šipku, postavljanje držača za ručnik u kupaonici, montaža jednostavne police, skidanje i vraćanje vrata kuhinjskog elementa, zatezanje vijaka na stolici koja škripi, sve su to poslovi za koje većina majstora naplaćuje minimalnu tarifu. Kad se ti iznosi zbroje kroz godinu, lako se približe trošku kvalitetnog seta alata koji bi rješavao sve te situacije bez ijednog izlaska majstora na teren. Zato se posljednjih godina sve više mijenja navika, osobito kod mlađih kućanstava koja nemaju tradiciju “domaće radionice” kao starije generacije. Ljudi žele naučiti, žele uštedjeti i žele imati osjećaj da sami mogu popraviti vlastiti dom. Najveći problem obično nije znanje, nego sam početak, odnosno nejasnoća oko toga koji alat je zapravo potreban da bi se kućanstvo oslobodilo ovisnosti o majstorima za svaki trivijalan zadatak.
Najveća greška: “Ja to ne znam”
Velik dio kućanskih radova uopće ne zahtijeva specijalizirano znanje. Najčešći početnički “strahovi” odnose se na bušenje zidova, zamjenu prekidača, male drvene popravke i montažu polica, iako su sve te radnje zapravo vrlo jednostavne kad se rasporede u par konkretnih koraka. Najbolji primjer je bušenje, koje se mnogi boje jer zvuči komplicirano, no uz dobru baterijsku bušilicu i pravi tip svrdla radi se o najjednostavnijoj aktivnosti u domu. Jedan precizan otvor često znači završetak zadatka, bilo da se postavlja polica, zavjesna šipka ili držač za ručnik.
Jednako je i s osnovnim električarskim sitnicama koje najčešće zvuče puno strašnije nego što jesu. Zamjena dotrajalog prekidača ili utičnice postala je rutinska radnja, ali uz obvezno gašenje struje i provjeru napona. Sve nakon toga svodi se na spajanje žica koje su već jasne i označene. Upravo zato ljudi koji jednom probaju obično zauvijek prestanu zvati majstore za takve mikro-intervencije. U kuhinji i kupaonici također postoji čitav niz radova koji nemaju nikakve veze s vodoinstalaterskim zahvatima, a nerijetko se naplaćuju kao da se radi o složenoj rekonstrukciji instalacija. Zatezanje sifona, poravnavanje vrata kuhinjskog elementa, podizanje ili spuštanje ručke na sudoperu, sve su to poslovi koje uz odvijač i bušilicu svladate u nekoliko minuta.
Najbolje u cijeloj priči je to što nitko ne govori da treba zamijeniti majstora kao struku. Oni su nezamjenjivi u ozbiljnim zahvatima, no većina kućanstava troši novac na intervencije koje s osnovnim znanjem i osnovnim setom alata mogu savladati sami. Uz malo rutine takav pristup postaje normalan, baš kao i zadovoljstvo kad znate da ste svoj dom popravili vlastitim rukama.
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Mislite da vas partner špijunira i čita vaše razgovore na WhatsAppu? Evo kako provjeriti
Čeka nas snažna globalna promjena vremena: Prognozira se manji utjecaj La Niñe i brzi prijelaz u El Niño
U Pagu uručena plaketa za 3. mjesto u izboru za Najljepši advent u Hrvatskoj
Objavljena knjižica „Prignite glave pred onima koji su slabi i bespomoćni“ mons. Želimira Puljića
IZ GRADA ZADRA: Obavijest za sufinanciranje izvanškolskih aktivnosti
PRIUŠTIVO STANOVANJE / Hoće li padati cijene nekretnina? “Manjak ponude i dalje je kroničan problem”
TJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Vodenjak, Ovan, Ribe
CINAZ/SVEUČILIŠTE: U četvrtak komemoracija za prof. dr. sc. Zlatka Milišu
PRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
VIDEO / Maestral spojio dvije glazbene legende Duška Lokina & Željka Samardžića
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeCINAZ/SVEUČILIŠTE: U četvrtak komemoracija za prof. dr. sc. Zlatka Milišu
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijePRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOsnovana Javna ustanova “Zavod za prostorno uređenje Grada Zadra”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel
Maraschino
26. listopada 2010. at 11:19
Na hrvatski se kaže GENIJ, a ne genijE.
Tiodor
22. siječnja 2015. at 4:39
IZvrsna serija. Svaka čast Fedji na velikom trudu i duhovitosti. Serija će svakako obilježiti jedno razdoblje televizije a i života na Balkanu jer je unikatna i vrhunska. Srećom eto neki mladi naraštaji će imati “svoju” seriju, kao što ih imamo mi stariji.
Goran
12. travnja 2015. at 9:30
Serija je u početku bila dobra, ali kasnije što se vidi i osipanjem glavnih likova postaje sve gora i gora. Jedino što vidim to je glupi humor koji se graniči sa retardiranošću i bolešću. Ne vidim humor u tome da Marija uporno nekoga truje sarmama, a Izet, a sada i njegov unuk na čemu se zasniva scenario ispijaju ogromne količine alkohola, kojima je to (a zna se kome) navodno smiješno.
dick
12. travnja 2015. at 12:16
Hrvati nikada nisu napravili komediju, jer neznaju i nemaju glumce za to. Hrvati su jedino za dosadne sapunice
koje zanimaju penzionere.Za komedije srbi su oduvijek bili z a k o n. Neponovljivi Ko to tamo peva, Maratonci trče počasni krug, Varljivo let
Oluja
13. travnja 2015. at 13:26
Dick,Hrvati imaju odlične i komedije,ali treba se vratiti u povijest,cijeli svijet živi od nje pa i mi nesmijemo zaboraviti da je sve kad je bilo puuuno love išlo za beograd i tamo se od čobana stvarao mit i prenosio na ekran njihov dio života,da u pravu si,smiješni jesu,ali imamo i mi i novih i starih neviđšenih filmova otetih i u beogradu skriveni u Arhivu ,ali o tom se malo piše,ima valjda razlog zašto,mi smo maleni da o tom pišemo,ali smo veliki kad nas treba za topovsko meso staviti!
Sav novac je tad u beosmrad išao i glumce se školovalo isključivo sa tog dijela kao da su naši nepismeni i neskloni komediji,a vidimo Špiru guberinu,Borisa Dvornika iz tog doba naravno,Radu šerbedžiju i ostale starije,zar oni nemogu parirati razrokom pavlu vujisiću i mnogima njihovim glumcima,oni su imali VREMENA da stvore od njih neke komedijaše,a mi ni novca ni vremena pa smo iznjedrili puno pravih ,neke sam nabrojao,ali se nije puno sa njim snimalo,zašto razjasnimo i razmislimo o tom sami!!
dick
12. travnja 2015. at 12:25
o ’68, Bolji život, Vruć vetar, Kamionđije idr.Glumci poput Paje Vuisića, Bore Todorovića, Danila Bate Stojkovića, Dragana Nikolića, Čkalje i ostalih su bardovi glume i komičara.Izet odnosno Mujo Nadarević je izvrsno interpretirao svoju ulogu..Nadarević je doajen, glumčina koji može glumiti od dalmatinca do šiptara. Mali broj doajena glumaca bivše države još je živo, al neka jos pozive i snimaju za uzitak istinskih filmofila.
Goran
12. travnja 2015. at 18:47
Da, točno je da je Mustafa Nadarević izvrstan glumac, kao i Sead Bašić, ali me čudi da su pristali glumiti na tako loš scenario, koji je po meni katastrofa. Sad je najnoviji lik Fufe, Čombeta više nema, izgleda da mu nema platiti, a taj lik je oličenje retarda.
dick
12. travnja 2015. at 19:22
Čombe je u SAD-a…Glumac Miraj Grbić je u Americi sa suprugom glumicom i rade karijeru tamo.
ivica
13. travnja 2015. at 15:40
ZADAR NIJE BALKAN.NIJE BIJA I NIKADA NECE BITI.
ivica
13. travnja 2015. at 15:44
U HRVATSKOJ SVAKI DRUGI GLUMAC IZ BIH.STO NEMA HRVATSKIH GLUMACA ! I GOVORE NA HRVATSKOJ TV BOSANSKI.NE PRIHVACAJU HRVATSKU KULTURU .?
ivica
13. travnja 2015. at 15:48
Ti muslimani iz federacije su protiv hrvatske federalne jedinice.A u Hrvatskoj glavni novinari i glumci.
Oluja
13. travnja 2015. at 18:37
Ivica,bravo za ovaj komentar.
ovoga nema npr u Njemačkoj koja drži do svog naroda.
samo ova stoka dopušta drugima da budu to što znamo.
i onda kad se ukaže na to,zamislite napadaju nas i kažu da mrzimo,a u njihovim zemljama smo etnički istrijebljeni,ma fašisti i m rzitelji su oni koji nam nameću da smo mi rasisti i slično
dick
13. travnja 2015. at 18:53
To je samo dokaz da hrvatska n e m a kvalitetnih glumaca ! Sve neki mulački prdež glumci za jeftino otrcane sapunice.Hrvati niti sapunice neznaju napraviti a kamoli dobar film.Dokaz je to zasto uvozimo kvalitetne majstore glume iz Srbije i Bosne..Prije sedam godina snimljen film Turneja..u koprodukciji Srbija-Bosna- i vrlo malo Hrvatska. Pogledaj te ga na Youtubeu..Glumacka postava genijalna : Dragan Prle Nikolić, legendarni Bogdan Diklić, Mira Furlab, Slavko Štinac, Voja Tihi Brajović, Emir Hađihafisbegović, Sergej Trifunović
To je filmčina ! A ne neke jeftine hrvatske sapunice. Jebeš to !
Oluja
13. travnja 2015. at 19:22
Djelomično se s Vama slažem,ali zar nam nije jedan sad već pokojni glumac priznao da uopće nikad nije imao diplomu ,a odličan je komedijaš bio,iz Večernje škole stari tetak…tako da hoću reći tko je diplomu dao jednom tihi brajoviću,bogdanu dikliću,nikoliću….bili su podobni po prezimenu,po svemu a ostalo kad imaš keš i ekipu koja će izvući iz tebe je sitnica,a mi niti keša,niti ….ma,slabo volimo i poštujemo svoju državu i glumce i ostalo,nije nikakvo čudo što smo tu gdje jesmo
dick
13. travnja 2015. at 20:43
Te koje si nabrojio su doktori nauka glume za Tetka ( pok.Đure Utješanovića) tebi za informaciju Tetak je porijeklom Bosanac i za života bio anonimac bez ozbiljnog filma..aaa kako si reka Diklić..Bogdan Diklić je trenutno broj 1 u regiji..otac srbin..majka hrvatica..rodjeni Bjelovarcanin koji radi u Ateljeu 212 u Beogradu.inace legendarni Mirko iz Maratonaca..postuje Bjelivar i hrvate..Dragan Prle Nikolić u Voja Tihi Brajović su legende Otpisanih..glumčine Ali još jednom Paja Vuisić je broj jedan brojeva jedan svih vremena !
dick
13. travnja 2015. at 16:50
Rade Šerbeđija je isto s r b i n…teški Jugonostakgičar…aaaa z vrime Juge..Špiro Guberina nije imao ukupno pet uloga…
Broj 1 glumac sa ovih prostora je Pavle Paja Vuisić..vječiti boem..pojava u kadru..on i kad nije govorio je g l u m i o ! Ima je gard..svoj boemski stil..
Paja..pokoj mu duši, nije bio glumac..on je bio takav i u stvarnom životu..živio ispod Savskog mosta u Beogradu..prezirao je šušur, slikanje i novinare..radio je drvene brodiće, kućice…pio i družio se s običnim ljudima..Paja je bio narodnu covik..boem..glumčina..mrgud velikog srca..nema više takvih..šteta što je pio…ali on je priznao da na snimanju nikad nije pio vodu..vec pravu rakiju..to je bio Pavle…legendarna njegova iz maratinaca : sunce
li vam jebem žarko vi ce te meni zivot da zagorcavate ili iz ki to tamo peva ; vozii Miško..legenda zivi i nakon 27 godina od Pajine prerane smrti..umro u 62 godini zivota…i jos nesto Paja nije zavrsio nikakvu Glumacku akademiju..on je bio čovjek glumac !
Matea
13. travnja 2015. at 20:05
Znate li tko je za mene -genij ??
Za mene to je Sir Lawrence Olivier,neponovljivi interpretator djela W.Shakespeare-a, ali to je za neke druge razine…..
(GTJ)
lea
13. travnja 2015. at 21:12
@oluja,
kada već u svom poznatom stilu sve i svakoga nazivaš smradom, bilo bi dobro da pogledaš sebe i kreneš dalje pa ćeš utvrditi da jedan ” epitet” puput “smrad” tebi nekako najbolje odgovara budući si gotovo nerazdvojni dio tog atributa.
Oluja
13. travnja 2015. at 22:59
a lea,što tebe žulja?
beosmrad ti se sviđa pa mi lekciju držiš ,idi tamo i druži se lea,ja neću i bit ću kako kažeš neodgojen,glup i svakakav iz tvoje ptičje perspektive,nemaš pojma ni o Arhivu u beosmradu što sadrži jer nisi dio tog kulturnog gradiva,nisam ni ja,igrom “čudne igre” znam lea sve što ti niti ne slutiš ,ostavi se ti prozirnih zaključaka poput pojma smrad da mi najviše odgovara,ako ti se ne sviđa nemoraš napadati,ja znam što sam napisao i iza toga stojim ,a manki ti je onaj tko te takvim odgojio
Goran
29. travnja 2015. at 21:03
Serija ne da je katastrofa nego je zadnja epizoda prikazana u Hrvatskoj morbidna. Više nema glumaca, pa ubacuju leševe i probisvjete. Ne znam na čemu je scenarist, a ne znam ni na čemu je plejada dosadašnjih glumaca, ali očito da su kokuzi pa pristaju na bolesni scenario.
dick
29. travnja 2015. at 21:13
Bosanske serije genijalne, hrvatske smeće dosadno..hrvati nikad nisu imali pravog glumca.