Nekategorizirano
"Nije štikla za svakoga!"

Friško jutro caklilo se na njezinim naočalima. Našli smo je, kao i uvijek, na njezinoj stalnoj štaciji, na kojoj je svaki dobronamjernik može pronaći, evo već trideset i pet dugih godina – u javnom WC-u na zadarskoj pijaci.
Baba Vuka uvijek je aktualna i zanimljiva, kao i hrvatska politika. I kada svi šute, ona ima nešto za reći. Tj. i kada svi šute, ona uvijek ima nešto za reći. Bez dlake na jeziku. Otvoreno iz srca.
– Kako ste?, upitasmo je zaklonivši tijelom ono malo jutarnjeg sunca koje je kroz vrata wc-a padao točno pred nju dok je sjedila za malim stolom i pušila tko zna koji po redu cigaret od ranog jutra.
– Ne dam se. Ne dam se, odgovorila je veselo ispuhujuću salve dima.
– Kad me netko pita koliko imam godina, ja uvijek kažem sedamdeset, a sedamdeset i četiri sam napunila. Ali, meni je duh mlad i to je ono što me drži, razumiš, otkriva nam baba Vuka kritički se osvrnuvši na nedavne političke afere u našoj zemlji.
– Kad je bila ona jedna afera, jedan čovjek govori kako su svi lopovi. Ja govorim – ne serite, da su vam novci blizu, svi biste te krali! Kalmeta naš je donio dva milijua eura čim je doša. Zadar je osvitlao, očistio, napunio svega. Samo mu spomenik dignite pet metara, ništa drugo. I ne serite. Ja odmah u glavu, što mislim to i rečem. Ajde u k…. što mi se pravite dame!? Jučer jedna prolazi ovuda u štiklama i izvrće noge, a moja ćer u štiklama ide ko da piše. Nije štikla za svakoga, komentira baba Vuka kod koje i učeni svijet dolazi po savjete. Njezino je iskustvo neprocijenjivo.
– Kad su išli raditi onaj zahod doli na obali, dolazi meni inžinjer i govori – Vuka, znaš što ćemo? Tamo gdje ima problema stavit ćemo tebe. Nemoj, molim te. Neću ja tuđa govna prati. Neka pere onaj ko je radio tamo, odriješito će Vuka bez obzira priča li s generalom ili s škovacinom. Njoj su kaže svi jednaki. Svi su oni ljudi.
– A zašto ste vi stalno u ovom wc-u na pijaci, a možete birati zahode u gradu?, znatiželjno upitasmo praveći se naivni.
– E, ja sam stalno u ovome, jer sam ovdje navikla. Ove žene mi svega donesu. I ručak i salate. Nisam željna ničega. Ako što njima treba dođu pitati kod mene. Ili čašu s cukrom ako nekoj pozli ili tabletu, što god, kroz dim će Vuka.
– Proćakulate malo, pitamo.
– A, ne, ne. Samo kad su bolesne, kad im nešto treba. Nemam ja inače ništa s njima. Mi smo ko auto od auta guzicom okrenuti, veli nam otkrivajući da je baš zato izdržala ovdje trideset i pet godina. A mirovina? Razmišlja li o umirovljenju?
– Da me zatvore dva dana u kući ne ne dođem ovdje, ja bih izdahnula, iskreno će. I mi zaključujemo da bi i duh zadarske pijace izdahnu s njom. Jer je ona jedna od posljednjih uspomena na onaj Zadar kojeg smo ostavili zaboravu. Sjeća se i Vuka tog vremena.
– Sad smo ja i foto Vjeko najstariji u gradu. Među prvima sam došla ovdje u grad, 1947. kad je sve bilo samo jedna velika ruševina. U bašti Krompir se plesalo. Ali nije bilo tuče, nije bilo droge. Samo veselje. Nikad više onoga moga Zadra. Nikad više, sjeta je prelazila preko stakala njezinih naočala kao oblaci preko sunca. S njom za stolom sjedio je njezin mlađi unuk Nino. Zlato babino. Super se slažu njih dvoje otkriva nam Vuka.
– Operen suđe, on ga počisti i spremi. Skuha mi kavu. Ja i Nino smo pravi duet, sretno će baka o svome unuku. A mali Nino nam otkriva da je polaznik borilačke vještine Aikida. Čak je naučio kako se kaže baba Vuka na japanskom:
– Vatashiba Vuka, kaže Nino hvaleći nam se kako zna i brojati na japanski do osam. Baba Vuka ponosna je na svog Nina.
– Pametno dite. Za godinu dana sve će zafrkavati. Tri puta je na vježbi bio i zapamtio je sve. To je Bog rodija mozga jakoga i drugačije ne može biti, veselo će Vuka.
– Znači, Nino je babino dite?, pitasmo Vuku vječno raspoloženu za dobru šalu i zafrkanciju.
– Isti je ka i ja. Isti. Babino dite.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Ljetni đir
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeOVE SUBOTE U MASLENICI: 3. eko akcija čišćenja podmorja u spomen na Vinka Šimunića – Bubnja
-
Sport3 dana prijeTRAJU PRIJAVE / U subotu prva Jedriličarska regata Svetko Perković
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ PAGA / Julija Stefanović nova je Miss Zadarske županije






JacaThacher
27. listopada 2010. at 0:02
” Da me zatvore dva dana u kući ne ne dođem ovdje, ja bih izdahnula, iskreno će” jel se ti zajebavaš?