Connect with us

Hrvatska

"U Zadru se krši Statut i Pravilnik o studiranju!"

Objavljeno

-


Noćas je na adresu Z NET-a došao dopis sastavljen od strane studenata okupljenih oko internetskog portala sajt.com. Nakon organizirane akcije “Zatrpajmo Ministarstvo” kojom su prikupili stotinjak emailova, studenti su ih složili u jedan dopis i poslali ga Ministarstvu. U njemu su citirali Statut Sveučilišta u Zadru i Pravilnik o studiranju, te ustvrdili da se isti – odlukama sa sjednice Senata 27. rujna – krše.
Konstatirajući da ih Ministarstvo ignorira, odlučili su isti taj dopis proslijediti medijima, Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, predsjedniku Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, kao i – još jednom – samom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
– Važnost u dopisu stavljamo i na sam datum donesenih odluka, koje stupaju na snagu danom donošenja, odnosno tri dana prije početka nove akademske godine, čime je studentima uskraćena mogućnost informiranja i planiranja kao i omogućena “ucjena” Sveučilišta nad studentima, piše u dopisu sajtovaca, koji ucjenu stavljaju u kontekst sljedećih pitanja: “Koliko bi studenata izabralo ne upisati studij pod uvjetima koji su sad na snazi? Koliko bi ih se odlučilo za neko drugo Sveučilište? Koliko bi ih se odlučilo prebaciti na kraju godine? Koliko je ljudi sposobno u tri dana prikupiti između 2.000 i 5.000 kuna?”
– Svjesni autonomije Sveučilišta unaprijed predviđamo odgovor i pitamo – do kuda ta autonomija seže i što kad Sveučilište ne provodi vlastite akte, pitaju se sajtovci.

Donosimo i neke od stavki koje su uz objašnjenje poslane na Ministarstvo:
U Pravilniku o studiranju, članku 20. stavka 5. piše: “Upis redovitih studenata u višu godinu studija obavlja se do 1. listopada akademske kalendarske godine“. Na stranu što je ovako nešto nemoguće već samom činjenicom da je mjesec rujan rezerviran za rokove, a kada student pokuca na vrata referade da bi upisao višu godinu ili pad, dobije odgovor kako se upisi ne vrše dok ne prođe sjednica Senata i dok se ne sazna točno koji su uvjeti upisa i koliko isti treba platiti.
Potom sjednica Senata prođe, a u referadi još ne znaju kako interpretirati neke od odluka, tako da se studenti i dalje ne mogu upisati. Nadalje, upis se ne može obaviti bez prethodne uplate upisnine i školarine, a kako je student tek prije tri dana saznao da odjednom plaća studij, ne može na vrijeme prikupiti taj novac i otići na upis. Čak i da je sve idealno, čak i da svaki student pronađe novac, upisi u već započetu akademsku godinu ne završavaju prije studenog, a nekada i prosinca, iz jednostavnog razloga što u studentskoj službi rade 3 osobe koje moraju rješavati upise svih 5 godina, sve apsolvente, davati potvrde, uzimati prijave na razredbene postupke, evidentirati ocjene i prijavnice, kao i obaviti još velik broj formalnosti za oko 6.000 studenata. S druge strane, zašto bi student imao razumijevanja za te 3 osobe, pogotovo kada plaća studij i još čeka u redu tjedan dana da bi se, plaćanju unatoč, upisao?
U članku 137. Statuta stoji kako se ispitni rokovi objavljuju najmanje 8 dana prije roka, dok je u stvarnosti objava roka svega dva dana prije ispita na nekim odjelima ravna dobivanju lutrije. Izvedbeni planovi, premda temeljito opisani u Pravilniku o studiranju, i dalje su više iznimka nego pravilo.
Članak 18. Pravilnika o studiranju i naglašavamo prava koja su uskraćena direktno ili indirektno:
“(1) Uz prava utvrđena Zakonom i Statutom Sveučilišta studenti imaju i sljedeća prava:
Pravo na upis na odgovarajući studij u skladu sa Zakonom, Statutom Sveučilišta i na temelju ispunjenih uvjeta utvrđenih u natječaju za upis u I. godinu studija;
pravo na pohađanje nastave određene studijskim programom i izvedbenim planom studija u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
pravo upisa u višu godinu studija na temelju ispunjenih uvjeta utvrđenih studijskim programom;
pravo polaganja ispita na način i u rokovima utvrđenim Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
Dovršiti studij prema upisanom studijskom programu u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
Pravo na kvalitetu obrazovanja koja se temelji na kvaliteti nastavnog procesa utvrđenog studijskim programom;
pravo na sudjelovanje u vrednovanju nastave i nastavnika;
pravo na sudjelovanje u radu sveučilišnih tijela;
pravo na izbor nastavnika, ukoliko za određeni predmet postoji više nastavnika;
pravo na izbor nastavnih predmeta na drugim studijskim programima u skladu sa

Statutom Sveučilišta i ovim Pravilnikom;
Pravo na organizirane športske, umjetničke i druge aktivnosti”.

Sve spomenute Odluke, kao i Statut i Pravilnik o studiranju, moguće je pronaći na stranicama Sveučilišta u Zadru, na web adresi http://www.unizd.hr.
Iz svega navedenog proizlazi očita činjenica da je Sveučilište zainteresirano isključivo za novac, a ne kvalitetu izvedbe studija i studente. Možda je ovakvo stanje uzrokovano i slabim ulaganjem resornog Ministarstva u visoko obrazovanje, ali ga nipošto ne opravdava. Priče o „vječnim“ i „lošim“ studentima jednostavno nemaju pokriće. Studenti su mladi ljudi koji su prošli kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, koji su položili prijemne ispite (oni koji su završili preddiplomski možda su prošli i kroz još jedan razredbeni postupak), stoga nam recite kako je moguće da osoba koja je do sada prošla minimalno 12 godina obrazovanja može biti nesposobna da samostalno odlučuje i slijedi propisana pravila.
Kako je moguće da većina studenata pada godine, studira bez prava i plaća studij? Želi li nam se reći da su studenti paraziti koji troše državni proračun i zabavljaju se, ali ne izvršavaju svoje obaveze? Zar mislite da je većini studenata stalo do toga da maksimalno produlje studij, da što dulje budu financijski ovisni o roditeljima, da ne zarađuju svoj novac? Mislite li da je zabavno studirati 5 godina u zemlji u kojoj će nam nakon toga biti nemoguće naći posao u struci, s roditeljima i okolinom koja nam stalno govori da se moramo što prije zaposliti? Zar su svi studenti uistinu tako nesposobni da ne mogu zadovoljiti uvjete koje im postavlja Sveučilište, ili je pitanje nisu li uvjeti u kojima studiramo nemogući? Zašto se prema studentima svi odnose kao prema nesposobnoj masi koju je potrebno maksimalno kontrolirati, zar nismo mi prije svega odrasle osobe? Kako država koja propagira nešto što naziva „društvo znanja“ može svoje studente, buduće i sadašnje intelektualce, nazivati nesposobnima i kažnjavati ih?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu