Connect with us

Hrvatska

"U Zadru se krši Statut i Pravilnik o studiranju!"

Objavljeno

-


Noćas je na adresu Z NET-a došao dopis sastavljen od strane studenata okupljenih oko internetskog portala sajt.com. Nakon organizirane akcije “Zatrpajmo Ministarstvo” kojom su prikupili stotinjak emailova, studenti su ih složili u jedan dopis i poslali ga Ministarstvu. U njemu su citirali Statut Sveučilišta u Zadru i Pravilnik o studiranju, te ustvrdili da se isti – odlukama sa sjednice Senata 27. rujna – krše.
Konstatirajući da ih Ministarstvo ignorira, odlučili su isti taj dopis proslijediti medijima, Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, predsjedniku Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, kao i – još jednom – samom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
– Važnost u dopisu stavljamo i na sam datum donesenih odluka, koje stupaju na snagu danom donošenja, odnosno tri dana prije početka nove akademske godine, čime je studentima uskraćena mogućnost informiranja i planiranja kao i omogućena “ucjena” Sveučilišta nad studentima, piše u dopisu sajtovaca, koji ucjenu stavljaju u kontekst sljedećih pitanja: “Koliko bi studenata izabralo ne upisati studij pod uvjetima koji su sad na snazi? Koliko bi ih se odlučilo za neko drugo Sveučilište? Koliko bi ih se odlučilo prebaciti na kraju godine? Koliko je ljudi sposobno u tri dana prikupiti između 2.000 i 5.000 kuna?”
– Svjesni autonomije Sveučilišta unaprijed predviđamo odgovor i pitamo – do kuda ta autonomija seže i što kad Sveučilište ne provodi vlastite akte, pitaju se sajtovci.

Donosimo i neke od stavki koje su uz objašnjenje poslane na Ministarstvo:
U Pravilniku o studiranju, članku 20. stavka 5. piše: “Upis redovitih studenata u višu godinu studija obavlja se do 1. listopada akademske kalendarske godine“. Na stranu što je ovako nešto nemoguće već samom činjenicom da je mjesec rujan rezerviran za rokove, a kada student pokuca na vrata referade da bi upisao višu godinu ili pad, dobije odgovor kako se upisi ne vrše dok ne prođe sjednica Senata i dok se ne sazna točno koji su uvjeti upisa i koliko isti treba platiti.
Potom sjednica Senata prođe, a u referadi još ne znaju kako interpretirati neke od odluka, tako da se studenti i dalje ne mogu upisati. Nadalje, upis se ne može obaviti bez prethodne uplate upisnine i školarine, a kako je student tek prije tri dana saznao da odjednom plaća studij, ne može na vrijeme prikupiti taj novac i otići na upis. Čak i da je sve idealno, čak i da svaki student pronađe novac, upisi u već započetu akademsku godinu ne završavaju prije studenog, a nekada i prosinca, iz jednostavnog razloga što u studentskoj službi rade 3 osobe koje moraju rješavati upise svih 5 godina, sve apsolvente, davati potvrde, uzimati prijave na razredbene postupke, evidentirati ocjene i prijavnice, kao i obaviti još velik broj formalnosti za oko 6.000 studenata. S druge strane, zašto bi student imao razumijevanja za te 3 osobe, pogotovo kada plaća studij i još čeka u redu tjedan dana da bi se, plaćanju unatoč, upisao?
U članku 137. Statuta stoji kako se ispitni rokovi objavljuju najmanje 8 dana prije roka, dok je u stvarnosti objava roka svega dva dana prije ispita na nekim odjelima ravna dobivanju lutrije. Izvedbeni planovi, premda temeljito opisani u Pravilniku o studiranju, i dalje su više iznimka nego pravilo.
Članak 18. Pravilnika o studiranju i naglašavamo prava koja su uskraćena direktno ili indirektno:
“(1) Uz prava utvrđena Zakonom i Statutom Sveučilišta studenti imaju i sljedeća prava:
Pravo na upis na odgovarajući studij u skladu sa Zakonom, Statutom Sveučilišta i na temelju ispunjenih uvjeta utvrđenih u natječaju za upis u I. godinu studija;
pravo na pohađanje nastave određene studijskim programom i izvedbenim planom studija u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
pravo upisa u višu godinu studija na temelju ispunjenih uvjeta utvrđenih studijskim programom;
pravo polaganja ispita na način i u rokovima utvrđenim Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
Dovršiti studij prema upisanom studijskom programu u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Pravilnikom i pravilnicima odjela;
Pravo na kvalitetu obrazovanja koja se temelji na kvaliteti nastavnog procesa utvrđenog studijskim programom;
pravo na sudjelovanje u vrednovanju nastave i nastavnika;
pravo na sudjelovanje u radu sveučilišnih tijela;
pravo na izbor nastavnika, ukoliko za određeni predmet postoji više nastavnika;
pravo na izbor nastavnih predmeta na drugim studijskim programima u skladu sa

Statutom Sveučilišta i ovim Pravilnikom;
Pravo na organizirane športske, umjetničke i druge aktivnosti”.

Sve spomenute Odluke, kao i Statut i Pravilnik o studiranju, moguće je pronaći na stranicama Sveučilišta u Zadru, na web adresi http://www.unizd.hr.
Iz svega navedenog proizlazi očita činjenica da je Sveučilište zainteresirano isključivo za novac, a ne kvalitetu izvedbe studija i studente. Možda je ovakvo stanje uzrokovano i slabim ulaganjem resornog Ministarstva u visoko obrazovanje, ali ga nipošto ne opravdava. Priče o „vječnim“ i „lošim“ studentima jednostavno nemaju pokriće. Studenti su mladi ljudi koji su prošli kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, koji su položili prijemne ispite (oni koji su završili preddiplomski možda su prošli i kroz još jedan razredbeni postupak), stoga nam recite kako je moguće da osoba koja je do sada prošla minimalno 12 godina obrazovanja može biti nesposobna da samostalno odlučuje i slijedi propisana pravila.
Kako je moguće da većina studenata pada godine, studira bez prava i plaća studij? Želi li nam se reći da su studenti paraziti koji troše državni proračun i zabavljaju se, ali ne izvršavaju svoje obaveze? Zar mislite da je većini studenata stalo do toga da maksimalno produlje studij, da što dulje budu financijski ovisni o roditeljima, da ne zarađuju svoj novac? Mislite li da je zabavno studirati 5 godina u zemlji u kojoj će nam nakon toga biti nemoguće naći posao u struci, s roditeljima i okolinom koja nam stalno govori da se moramo što prije zaposliti? Zar su svi studenti uistinu tako nesposobni da ne mogu zadovoljiti uvjete koje im postavlja Sveučilište, ili je pitanje nisu li uvjeti u kojima studiramo nemogući? Zašto se prema studentima svi odnose kao prema nesposobnoj masi koju je potrebno maksimalno kontrolirati, zar nismo mi prije svega odrasle osobe? Kako država koja propagira nešto što naziva „društvo znanja“ može svoje studente, buduće i sadašnje intelektualce, nazivati nesposobnima i kažnjavati ih?

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu