Hrvatska
Dvadeset godina ujedinjenja Njemačke

Njemačka danas slavi 20. obljetnicu ujedinjenja. Na svečanostima diljem zemlje stanovnici će se prisjetiti 1990. kada je područje nekadašnje Demokratske Republike Njemačke pripojeno političko-pravnom sustavu Savezne Republike Njemačke. Time je prvi put nakon Drugoga svjetskog rata Njemačka postala jedinstvena država.
Središnja proslava ujedinjenja ove godine se održava u najmanjoj njemačkoj saveznoj pokrajini Bremenu. Trećeg listopada se slavi dan kada je pet saveznih pokrajina koje su se do tada nalazile u sastavu DRNJ-a, Saska, Saska-Anhalt, Mecklenburg Vorpommern, Brandenburg i Thueringen pripojeno SR Njemačkoj.
Pozitivno mišljenje građana
Iako se stanovnici s istoka zemlje žale na još neizjednačen standard, više od 80 posto građana obiju bivših država smatra da je ujedinjenje bilo ispravan potez. Demografi samtraju da to nije iznenađenje jer, unatoč bombastičnim ispitivanjima kojima se želi prikazati kako stanovnici Njemačke priželjkuju ponovnu gradnju Berlinskog zida, pozitivno mišljenje građana o ujedinjenju je od 90-ih godina na stabilno visokoj razini od 80 posto.
Stanovnici zapadnog dijela zemlje još uvijek dvoje oko visoke pomoći koja se i nakon 20 godina slijeva na istok zemlje. Prema nekim procjenama proces ujedinjenja dosad je stajao između 1,3 i 1,6 bilijuna eura, a godišnje se sa zapada na istok još uvijek slije oko 100 milijardi eura. Mnogi, s obzirom na zastarjelu infrastrukturu u nekim nerazvijenim dijelovima zapada zemlje poput Ruhrske oblasti, traže prekid projekta Obnova Istoka te preusmjerenje sredstava u projekt Obnova Zapada.
Još uvijek neizjednačen standard
Infrastrukturne promjene na istoku zemlje najprije upadaju u oči prilikom vožnje autocestama. I dok je mreža autocesta na istoku zemlje pred slom DR NJemačke bila u katastrofalnom stanju, danas su autoceste na istoku među najboljima u Europi. Autoceste na istoku zemlje u boljem su stanju od brzih prometnica u mnogim zapadnim dijelovima, što je dodatno ulje na vatru onih koji smatraju da bi nakon 20 godina financiranja istoka trebalo prionuti obnovi zapada.
Stanovnici istočnih dijelova zemlje žale se na još uvijek neizjednačen standard na istoku i zapadu zemlje. Tako i dva desetljeća nakon ujedinjenja u istim branšama vladaju različiti tarifni ugovori pri čemu su satnice na istoku zemlje, u tzv. novim saveznim pokrajinama u pravilu niže i iznose oko 85 posto razine na zapadu. Razlika postoji i u visini mirovina koje su na istoku zemlje niže.
Merkel: prestanite se žaliti
Mnogi danas, kada se u ujedinjenjoj Njemačkoj sve više razmišlja o politici prema obitelji, ukazuju na sustav jaslica i vrtića koji je u DRNJ bio daleko razvijeniji nego na zapadu zemlje, gdje je godinama vladao politički konsenzus o tomu da je za brigu o djeci u društvu zadužena žena.
Politički cilj kojem teži sadašnja vlada Angele Merkel, da svako dijete iznad tri godine starosti polaže pravo na mjesto u vrtiću, bit će, kako se predviđa, ostvaren tek 2013. dok je još uoči pada Berlinskog zida taj problem u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj bio riješen.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




