Connect with us

Hrvatska

Dvadeset godina ujedinjenja Njemačke

Objavljeno

-

Berlinski zid
Njemačka danas slavi 20. obljetnicu ujedinjenja. Na svečanostima diljem zemlje stanovnici će se prisjetiti 1990. kada je područje nekadašnje Demokratske Republike Njemačke pripojeno političko-pravnom sustavu Savezne Republike Njemačke. Time je prvi put nakon Drugoga svjetskog rata Njemačka postala jedinstvena država.
Središnja proslava ujedinjenja ove godine se održava u najmanjoj njemačkoj saveznoj pokrajini Bremenu. Trećeg listopada se slavi dan kada je pet saveznih pokrajina koje su se do tada nalazile u sastavu DRNJ-a, Saska, Saska-Anhalt, Mecklenburg Vorpommern, Brandenburg i Thueringen pripojeno SR Njemačkoj.

Pozitivno mišljenje građana
Iako se stanovnici s istoka zemlje žale na još neizjednačen standard, više od 80 posto građana obiju bivših država smatra da je ujedinjenje bilo ispravan potez. Demografi samtraju da to nije iznenađenje jer, unatoč bombastičnim ispitivanjima kojima se želi prikazati kako stanovnici Njemačke priželjkuju ponovnu gradnju Berlinskog zida, pozitivno mišljenje građana o ujedinjenju je od 90-ih godina na stabilno visokoj razini od 80 posto.
Stanovnici zapadnog dijela zemlje još uvijek dvoje oko visoke pomoći koja se i nakon 20 godina slijeva na istok zemlje. Prema nekim procjenama proces ujedinjenja dosad je stajao između 1,3 i 1,6 bilijuna eura, a godišnje se sa zapada na istok još uvijek slije oko 100 milijardi eura. Mnogi, s obzirom na zastarjelu infrastrukturu u nekim nerazvijenim dijelovima zapada zemlje poput Ruhrske oblasti, traže prekid projekta Obnova Istoka te preusmjerenje sredstava u projekt Obnova Zapada.

Još uvijek neizjednačen standard
Infrastrukturne promjene na istoku zemlje najprije upadaju u oči prilikom vožnje autocestama. I dok je mreža autocesta na istoku zemlje pred slom DR NJemačke bila u katastrofalnom stanju, danas su autoceste na istoku među najboljima u Europi. Autoceste na istoku zemlje u boljem su stanju od brzih prometnica u mnogim zapadnim dijelovima, što je dodatno ulje na vatru onih koji smatraju da bi nakon 20 godina financiranja istoka trebalo prionuti obnovi zapada.
Stanovnici istočnih dijelova zemlje žale se na još uvijek neizjednačen standard na istoku i zapadu zemlje. Tako i dva desetljeća nakon ujedinjenja u istim branšama vladaju različiti tarifni ugovori pri čemu su satnice na istoku zemlje, u tzv. novim saveznim pokrajinama u pravilu niže i iznose oko 85 posto razine na zapadu. Razlika postoji i u visini mirovina koje su na istoku zemlje niže.
Merkel: prestanite se žaliti
Mnogi danas, kada se u ujedinjenjoj Njemačkoj sve više razmišlja o politici prema obitelji, ukazuju na sustav jaslica i vrtića koji je u DRNJ bio daleko razvijeniji nego na zapadu zemlje, gdje je godinama vladao politički konsenzus o tomu da je za brigu o djeci u društvu zadužena žena.
Politički cilj kojem teži sadašnja vlada Angele Merkel, da svako dijete iznad tri godine starosti polaže pravo na mjesto u vrtiću, bit će, kako se predviđa, ostvaren tek 2013. dok je još uoči pada Berlinskog zida taj problem u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj bio riješen.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Ginekolog: Radio sam abortuse, a onda sreo Boga na koncertu Parnog valjka

Objavljeno

-

By

Šibenski ginekolog Ivan Zmijanović jedan je od liječnika koji se pozivaju na priziv savjesti i ne rade abortuse. Prije ih je, kaže, radio.

Za portal Bitno.net ispričao je kako je od mladog liječnika koji je izvodio abortuse došao do toga da svaku ženu koja dođe tražiti abortus, odgovara od toga. Do sada je, kaže, odgovorio oko 50 žena od pobačaja.

Za portal Bitno.net ispričao je kako je od mladog liječnika koji je izvodio abortuse došao do toga da svaku ženu koja dođe tražiti abortus, odgovara od toga. Do sada je, kaže, odgovorio oko 50 žena od pobačaja.

“Prvi abortus napravio sam kao specijalizant. Ne sjećam se konkretnih detalja, ali znam da oko toga nisam previše dramatizirao. Abortus sam doživljavao kao dio našega posla, nešto što moram odraditi. Ne želim se opravdavati kako sam bio zaveden ili u nekoj zabludi. Jednostavno nisam razmišljao o težini i posljedicama toga čina”, ispričao je.

S vremenom je, kaže, osvijestio da je abortus težak grijeh, ali je i dalje nastavio raditi abortuse.

Prosvjetljenje na koncertu

“Prije nekoliko godina bio sam sa svojom suprugom na koncertu Parnog valjka u splitskoj Spaladium Areni. Aki je pjevao Molitvu. Posebno me se dojmio onaj stih u kojem pjeva kako smo “pred Bogom svi isti”. Gospodin mi je usred rock koncerta, u naguravanju s drugim ljudima, darovao neprocjenjivo iskustvo spoznaje. Kao da mi je na trenutak dopustio da sve oko sebe vidim Njegovim očima. Na koncertu sam shvatio kako smo pred Bogom svi jednaki: i ja kao liječnik, ali i ona žena koja namjerava prekinuti trudnoću. Niti sam ja bolji od nje, niti je ona gora od mene. Bog me je pozvao da joj pomognem”, rekao je Zmijanović za Bitno.net.

On kaže i kako ga ljudi pogrešno doživljavaju kao borca za nerođenu djecu. “Ja vjerujem da se u bolnicama ne odvija borba za nerođene, nego za nas rođene. U tom trenutku u smrtnoj opasnosti nalaze se duše liječnika, koji izvode abortuse, ali i roditelja koji su pristali ubiti svoje dijete. Siguran sam da bebe nisu u opasnosti. Ako ih njihove majke doista odbace, Bog će ih namiriti, On će se pobrinuti za njih. Nerođene bebe će sigurno biti dobro. Bog će sebi vratiti onaj predivni poklon, koji je bio namijenjen nama. U svim bolnicama, u svijetu i u Hrvatskoj, na svim mjestima u kojima se rade abortusi, zapravo se vodi borba za našu dušu”, zaključuje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su cijene goriva koje se očekuju od sutra

Objavljeno

-

Od ponoći se očekuju nove cijene goriva. Dizel i plavi dizel pojeftinit će četrdesetak lipa, a benzin poskupjeti 14 lipa, doznaje Dnevnik Nove TV.

To je za prosječan spremnik dizela ušteda od oko 20 kuna, dok će prosječni spremnik benzina prema tome biti skuplji oko 7 kuna.

Susjedne Mađarska i Slovenija zamrznule su cijene goriva. Ako usporedimo cijene u eurima u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, Hrvati se voze najskuplje.

Litra eurosupera 95 u Hrvatskoj je 1.71 euro, u Sloveniji 1.56, a u Mađarskoj 1.25 eura. Litra dizela u Hrvatskoj je 1.85, u Sloveniji 1.66, a u Mađarskoj 1.4 eura.

Plenković: Vidjet ćemo možemo li još nešto učiniti
Predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je prije par dana kako bi cijene goriva, da nije bilo vladinih mjera, bile više oko dvije kune, istaknuvši kako će vidjeti može li se tu još nešto učiniti.

“Da nije bilo vladinih mjera, eurosuper bi bio skuplji kunu i 26 lipa, dizel skoro dvije kune, vidjet ćemo – s obzirom na okolnosti – može li se tu još nešto učiniti jer zadnja dva do tri tjedna bilježimo kontinuirani rast cijena”, rekao je Plenković.

Na londonskom je tržištu cijena nafte prošloga tjedna blago pala jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, dok podršku cijenama pruža mogući embargo Europske unije na uvoz ruske nafte.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 0.75 posto, na 111.55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.65 posto, na 110.49 dolara.

Sve do petka cijene su bile u značajnijem minusu na tjednoj razini, no tog su dana skočile oko 4 posto, potaknute pregovorima u EU o embargu na rusku naftu i krizom na europskom tržištu plina koju su izazvali odgovor Moskve na zapadne sankcije i ukrajinska blokada rute za dopremu ruskog plina.

Moskva je, naime, na sankcije koje su joj već uvele zapadne zemlje odgovorila zabranom poslovanja s europskim podružnicama plinskog diva Gazproma, a krizu na europskom tržištu plina zaoštrila je i ukrajinska blokada važne tranzitne rute za dopremu ruskog plina.

“Cijene prirodnog plina u Europi rastu i to će se nužno preliti i na naftu. Visoku razinu cijena nafte vjerojatno će poduprijeti i eskalacija na fronti sankcija Rusiji”, napisao je Jeffrey Halley iz OANDA-e u osvrtu na situaciju na tržištima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Markotić u Dnevniku: Čeka se jesen i moguća pojava nove varijante virusa

Objavljeno

-

By

Zbog rata na istoku Europe i znatno bolje epidemiološke situacije, proteklih mjeseci manje govorimo o pandemiji, no  još se čeka s proglašenjem njezina kraja. Profesorica Alemka Markotić rekla je u Dnevniku HTV-a da se u lipnju očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. U vezi s pandemijom vlada veći optimizam, ali i oprez, rekla je. 

Alemka Markotić rekla je da su generalno unutar inficiranih lakši oblici među mlađom populacijom, a prosječno je zadnjih dva mjeseca 20-ak hospitaliziranih. Riječ je o srednje teškim do teškim oblicima bolesti, a češće su to starije osobe s težim komorbiditetima i u pravilu necijepljeni.

– Situacija je puno bolja nego što je bila, ali je iznimno važno da se stariji i s oni s različitim kroničnim bolestima paze, rekla je. 

Naglasila je da se nitko ne žuri s proglašenjem kraja pandemije, spomenuvši da se u Južnoj Africi bilježi manji porast oboljelih od COVID-19 te da se čeka jesen i moguća pojava nove varijante virusa. 

– Omikron je prokužio veliki broj ljudi, a i značajan postotak ljudi u svijetu se cijepio, dodala je.

Na pitanje je li moguće da se razvije opasnija varijanta, odgovorila je da je uvijek sve moguće, ali da virusi traže kako preživjeti a da ne ubiju svog domaćina. 

– To je pitanje evolucije, kako naći način suživota, mi kako bismo se prilagoditi i zaštitili, a virusi kako preživjeti i replicirati se, a da ne izazivaju teže oblike bolesti. 

Kazala je da općenito vlada veći optimizam, ali i oprez. 

Nova, modificirana cjepiva

U lipnju se i očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. 

– Veći proizvođači su se odlučili za omikron varijantu ili kombinacije s primarnim sojem virusa. Dosta znanstvenika ne misli da je to najbolja opcija jer bi radije bili fokusirani na varijante koje su izazivale teže oblike, Do jeseni se očekuju nova cjepiva, ali dobit će odobrenje samo ako se pokaže da su puno učinkovitija protiv cirkulirajućih varijanti u odnosu na primarno cjepivo koje je kreirano, objasnila je. 

Upozorila je da i ljeti možemo očekivati intenzivnije kolanje virusa, i to među mlađom populacijom, dok je u zimskim mjesecima cirkulacija virusa intenzivnija među osobama starijim od 45, 50 godina. 

– Tijekom ljeta mogli bi se povisiti brojevi, ali s blažim oblicima. Bitno je za to vrijeme izbjegavati kontakte, rekla je. 

Što je s biološkim naoružanjem?

– Stručnjaci za to područje to promišljaju cijelo vrijeme, svako ratno zbivanje donosi mogućnost takvog djelovanja. Određene zemlje imaju najopasnije mikroorganizme u svojim laboratorijima kao što su antraks, velike boginje, kuga, kolera. Te zaboravljene opasne bolesti mogu biti potencijalna prijetnja. Po UN-ovoj konvenciji biološko oružje je zabranjeno i svega 10-ak zemalja na svijetu nije je potpisalo. Konvencionalno oružje možete kontrolirati, ali kada jednom iz Pandorine kutije pustite nešto kao velike boginje ili slično, to vam se može vratiti kao bumerang. Nadam se da se takve situacije neće dogoditi, moglo bi opet doći do pandemija svjetskih razmjera, poručila je. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu