Nekategorizirano
POLICIJA MORA POSLOŽITI PRIORITETE!

Tragični događaj koji se zbio na zadarskom Bulevaru, kada su u teškoj prometnoj nesreći stradala dva mlada čovjeka, definitivno je znak policiji da posloži vlastite prioritete. Taj, i ne samo taj, događaj rezultat je potpune indiferentnosti policije, koja očito ima važnijeg posla.
Nebrojeno puta zadarski tisak prozivao je policiju za nepoduzimanje potrebnih mjera kako bi se spriječilo stalno divljanje mangupa u nabrijanim vozilima i na jakim motociklima, koji, na primjer na Bulevaru, dostižu brzine i do 200 kilometara na sat. Osim Bulevara, koji je tek gradska ulica za koju su propisane brzine kretanja višestruko manje, postoji još niz zadarskih “poligona smrti” koje nemoćni građani, porezni obveznici, trpe godinama. Evo nekoliko primjera:
– Petak, 23 sata. Do kolodvora dolaze 2 ili 4 motocikla, najčešće zapremine motora preko 750 centimetara kubičnih, s nevidljivim registarskim pločicama ili bez njih. Započinje trka Bulevarom i ulicama istočnog dijela grada. Traje najčešće jedan sat i buka je nesnosna. Prolaze pored bolnice i najvećeg hotela u gradu. Drugi put su u igri posebno uređeni automobili. Policija, da hoće, može stići iz Gospića. Za pretpostaviti je da ih zove barem deset građana. Čeka se teška nesreća i njihov trijumfalni izlazak na teren. Uvježbavanje preko tjedna, u svako doba dana, pokazalo se i ovaj put, može završiti tragično.
– Subota popodne. Kolone motoriziranih svatova nemilice trubi. Nerijetko se puca iz pištolja iz vozila u pokretu, a barem iz svakog drugog vozila kroz prozor visi pijani svat. Vrlo često, radi kontinuiteta kretanja, pijani svatovi organiziraju reguliranje prometa na raskrižju, ili kolona vozila potpuno ignorira crveno svijetlo na semaforu. I oni trube pored hotela i bolnice, dok su građani već davno navikli na nebrigu mjerodavnih, pa šute i trpe.
Ni u prvom ni u drugom, a niti u nizu sličnih slučajeva, nitko nikada nije vidio policiju.
Ne valja griješiti dušu, pa evo primjera gdje je policija i redovna i revnosna. Na početku ul. V. Mačeka, koja se spaja s Bulevarom, odnosno ulicom Ante Starčevića, iznad kolodvora, odakle se vidi veći dio spornog Bulevara. Tu kontroliraju pješake koji prelaze kolnik van označenog pješačkog prijelaza.
Za razliku od ugojenih mangupa koji vole trke, ovdje su problem kućanice koje iz obližnjeg stambenog bloka odlaze na kolodvor po kruh. Malobrojne su one koje nisu platile kaznu od tristo kuna. Uzalud je bilo pokušaja da se policajcima objasni kako pješak uvjetno može prijeći kolnik u naselju, ako je pješački prijelaz udaljen više od pedeset metara. Takvi pokušaji redovno izazivaju policijski bijes. Neće pomoći niti ako ih upozorite da je vozilo nedaleko od njih parkirano nepropisno, preblizu pješačkom prijelazu, ili na njemu. Odgovorit će vam kako oni očekuju normalan odlazak u mirovinu, a ne zamjeranje moćnicima. Tek poneki će vam “objasniti” kako bi rado kaznio i takve, ali će ih sud osloboditi.
Ne samo da policija ne radi svoj posao što se da zaključiti iz navedenih primjera odabranih nasumce, a vezano za mjesto nemilog događaja, već imamo sviježi primjer policijskog postupanja, koje je sve osim ispravnog i korisnog. Policija, doduše, nije zadarska, no, koje li utjehe. Evo i ovog primjera:
Najtiražnija novina u državi, na dvije udarne stranice donosi vijest o jurnjavi policije za motociklistom do brzine od preko 200 km/h, uključujući i naseljena mjesta. Koliko nepotrebnog rizika zbog prometnog prekršaja. Policijski , rezultat je slijedeći:
Kazna za vozača 6.800 kuna. Oduzeli su mu i vozačku dozvolu. Tim bolje. Nisu mu skinuli registarske pločice, jer ih nije imao.
Stvarni rezultat je slijedeći: Motociklu skače cijena na tržištu barem pet puta više od iznosa plaćene kazne. Vozaču nemjerljivo skače ugled među mangupima, onim istim s raznih Bulevara gdje kontinuirano divljaju. Divljanja je još više, jer se otvara kladionica. Ovaj vodi s 205 km/h. Valja ga nadmašiti. Voze, snimaju kilometarsat i već time usložavaju stanje.
Policija, htjela ili ne, sudjeluje u svemu. Jedina razlika je što oni to rade na naš teret.
Evo i pitanja: Sporni motociklist je mogao prevoziti 10 kg heroina, deset pištolja, ili plutonij. Nije zaustavljen i uredno je mogao isporučiti robu. Zato, dosadašnja policijska praksa jest upravo kontraproduktivna. Ima načina to riješiti drukčije, ali se teško oteti utisku da se to ne želi.
Policijo, glave i dalje padaju na mjestima gdje trebate biti, a niste. Vaš problem (ili točnije naš) neće riješiti niti novih tisuću automobila, jer su problemi – u glavama.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin20 sati prije(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeSUBOTA, KATEDRALA: Svećeničko ređenje fra Antonia Gospića
-
magazin4 dana prijePočinje KvartArt festival! Donosimo detaljan program…






Ljubo iz Siska
2. listopada 2010. at 16:54
Što je sa neregistriranim traktorima i poljoprivrednim strojevima koji nesmetano prometuju po državnim cestama